76286168-Kako-preživeti-u-mrtvoj-crkvi

1

Doug Batchelor i Karen Lifshay KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI

2

KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI

Nakladnik ZNACI VREMENA Zagreb Naslov izvornika HOW TO SURVIVE IN A DEAD CHURCH

Urednik Drago ObradoviÊ Urednik izdanja Miroslav –idara Prijevod Ljiljana ∆iriÊ Lektor Marijan MalaπiÊ Korektor Ivan –idara Oblikovanje GENESIS, Zagreb Tisak TIVA, Varaædin

3

Doug Batchelor i Karen Lifshay

KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI I o drugim opasnostima koje prijete vaπem duhovnom zdravlju

ZNACI VREMENA Zagreb, 1999.

4


Doug Batchelor i Karen Lifshay KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI ISBN 953-183-087-8

5

Predgovor Jeste li se veÊ upitali: “Kako preæivjeti u mrtvoj crkvi?” ©to moæete uËiniti ako ste obeshrabreni i osjeÊate se izgubljeni u velikoj crkvi ili ste pak prezaposleni duænostima u maloj crkvi? ©to uËiniti ako ste samac ili u braku i imate djecu? Najprije morate donijeti prvu odluku: ne miriti se sa situacijom, zatim postati svjesni da se Crkva sastoji od obiËnih greπnika, da je svima potreban Spasitelj i Njegova milost i ljubav te da ne postoji bolje rjeπenje od Petrovog: “Kome Êemo iÊi? Ti (Isus) imaπ rijeËi vjeËnoga æivota”. Crkva — to su ljudska biÊa, a Bog Êe svoju Crkvu uskoro uzeti k sebi. Na pragu smo treÊeg tisuÊljeÊa. Posebice su se mladi krπÊani naπli u procjepu. Moæe li se stara, a istodobno suvremena Crkva nositi s konkurencijom ovoga svijeta — televizija, video, zabave i drugo? Æivot “bez ograniËenja” s jedne strane i Crkva sa svojim moralnim i duhovnim vrijednostima s druge. Isus za mnoge nije bio popularan, nije bio cool. Ali, za mnoge je istodobno znaËio rjeπenje problema i bio nada koja im je pomogla da fiziËki i smisleno preæive. Autori ove knjige su na suvremen, otvoren i vrlo praktiËan naËin obradili zbilju koja je zavladala u nekim mjesnim crkvama. Oni prepoznaju problem i potrebu, ali i predlaæu rjeπenja (a takoer oËekuju da sami iznaemo svoja rjeπenja). Dok se neki nalaze u agoniji preæivljavanja u svojoj mjesnoj crkvi, drugi su otkrili formulu i uæivaju u nje-

6


zinom otkriÊu. Budi i ti jedan od njih i pronai svoj odgovor na to æivotno vaæno pitanje s naslovnice ove knjige. Ako istinski traæiπ ono pravo, izvorno krπÊanstvo bez licemjerja i maski, ova knjiga ti u ovome moæe pomoÊi. Svi smo pozvani da odbacimo maske i æivimo stvarnim æivotom zajedniπtva s Isusom u srcu, u crkvi, a to Êe se onda vidjeti i osjetiti i u naπim meusobnim odnosima. Miroslav –idara

7

Uvod Epidemija! To je jedina rijeË koja mi pada na pamet da prikladno opiπem navalu povrijeenih osjeÊaja, zbunjenost, ravnoduπnost i Ëist nedostatak posveÊenosti, πto izaziva zabrinjavajuÊe opadanje meu vjernicima AdventistiËke crkve. U posljednjih dvanaest godina radio sam kao pastor i evanelist — uglavnom evanelist. Dok sam putovao iz jedne crkve u drugu pripremajuÊi evangelizacije, ohrabrivao sam vjernike da na predavanja pozovu svoje prijatelje, ali i neaktivne i bivπe vjernike. Dok sam razgovarao s ljudima koji su posjeÊivali predavanja, obiËno sam sretao neke bivπe vjernike. Za vrijeme razgovora ljubazno sam pitao: “Prijatelju, zaπto si prestao dolaziti u crkvu?” “Netko me je povrijedio.” Ova pjesma je obiËno bila prva na popisu. “Netko, ili neka skupina u crkvi, povrijedio je moje osjeÊaje i ne æelim ih viπe nikada vidjeti. Zato viπe ne idem u crkvu, zbog tih licemjera.” NajveÊi problem s crkvama jest πto se u njima nalaze ljudi. Kad bismo nekako mogli izvaditi ljude iz crkava, ne bi bilo toliko problema. “Crkva djeluje mrtvo. Bogosluæja su dosadna i od njih ne dobivam nikakve blagoslove.” Kao da je jedini razlog odlaska u crkvu zabava ili korist. “Nisam dovoljno dobar da bih iπao u crkvu.” To je isto kao da netko kaæe: “Previπe sam bolestan da bih iπao u bolnicu.”

8


“Prezauzet sam. Imam mnogo posla.” Svrha subote je odmor. Zar smo toliko zauzeti da nemamo vremena ni za Boga? “Nisam siguran da joπ uvijek vjerujem u sve to.” Nikakvo Ëudo! Da ste proveli viπe vremena na koljenima, s Biblijom u ruci — a manje vremena na kauËu, s daljinskim upravljaËem u ruci — moæda biste vjerovali drukËije. “Kad doe subota, tako sam umoran.” Rijetko kad smo preumorni da idemo u kupnju ili da se bavimo omiljenim πportom. Ljudi obiËno rade ono πto æele raditi. “Crkva je predaleko od naπe kuÊe.” Kad je Isus bio spreman da putuje milijune svjetlosnih godina s Neba na Zemlju da bi nas spasio, i mi sigurno moæemo jedanput tjedno pronaÊi put do Njegovog doma da Mu se zahvalimo. Oprostite mi ako zvuËim pomalo ciniËno, ali ne mogu a da se ne pitam πto aneli misle o naπoj ravnoduπnosti prema prednosti da proslavljamo naπega Gospodina i Spasitelja. SjeÊate li se usporedbe koju je Isus ispriËao o kralju koji je pozvao mnogo gostiju na veliku svadbenu veËeru koju je pripremio za svoga sina? Kad je doπlo vrijeme veËeri, svi su se uzvanici poËeli izgovarati (Luka 14,16.20). Katkad se Ëini da je crkva jedinstvena samo u izgovorima. Biblija nam kaæe da su uËenici, prije nego πto im je Bog dao svoga Svetoga Duha, bili na jednom mjestu i jedinstveni. Deset dana prije Ëudesnog dogaaja uËenici su molili i raπËiπÊavali svoje sitne prepirke. »itamo u Bibliji da su dijelili i svoje probleme i svoje razliËitosti (Luka 22,24). Ponavljam: prije izlijevanja Svetoga Duha, oni su bili zajedno, na jednom mjestu (Djela 2,1). Mislim da je to veoma znaËajno, jer je nekoliko dana ranije Isus bio izdan i uËenici su se razbjeæali na sve strane (Matej 26,21,56).

UVOD

9

Bog daje svoga Svetoga Duha svom narodu samo onda kad se on duhovno ujedini u svojim meusobnim odnosima, ali i fiziËki — pod jednim krovom! Sjetite se, Isus je rekao: “Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja meu njima.” (Matej 18,20) ObeÊan nam je poseban blagoslov ako se skupimo radi Njega. Moæda se pitate zaπto nam je potrebna knjiga o preæivljavanju u crkvi? Odgovor je vrlo jednostavan. U knjizi Djela apostola, str. 7, Ellen White kaæe: “Ma kako izgledala oslabljena i puna nedostataka, crkva je predmet kome Bog poklanja svoju posebnu uzviπenu paænju.” Ako je crkva predmet Boæje uzviπene paænje, onda je sasvim jasno zaπto je ona predmet prema kome Sotona usmjerava svoju najveÊu srdæbu. Zmaj se “razgnjevio” na æenu (Otkrivenje 12,17). Evo svrhe ove knjige. Vjerujem da Êe Isus uskoro doÊi, veoma brzo, Ëak prebrzo za neke. Prije toga velikog dana Isus Êe joπ jedanput izliti svoga Svetoga Duha u obliku kasne kiπe. Ali mi prvo moramo doæivjeti iskustvo ranih krπÊana i biti ujedinjeni i na jednom mjestu. To znaËi da Ga moæemo oboæavati zajedno u krπÊanskom jedinstvu. Sjetite se, Isusova posljednja molitva bila je da mi budemo jedno. –avao se veoma razgnjevio jer zna da ima joπ samo malo vremena (Otkrivenje 12,12). Æelio bih da i mi to znamo! Kao πto vuk mora odvojiti janje iz stada i od pastira da bi ga uhvatio, tako i avao vrijedno radi da odvoji Boæje ovce od Pastira, od stada i jedne od drugih, da bi mogao uhvatiti svoj plijen. Ova je knjiga posveÊena razotkrivanju nekih od Sotoninih najËeπÊih zamki i trikova koje on koristi da bi izbacio ljude iz crkve. Kad se pribliæi oluja, jedino nas iskrene molitve mogu pribliæiti naπemu Pastiru i jedne drugima.

10


11

Poglavlje 1

Zaπto se treba prikljuËiti crkvi? Pazimo jedan na drugoga da se potiËemo na ljubav i dobra djela! Ne ostavljajmo, kako neki obiËavaju, svoga vlastitog sastanka, veÊ se sokolimo meusobno, ovo viπe πto viπe vidite da se pribliæuje Dan! (Hebrejima 10,24.25)

Moæe postojati krπÊanin bez crkve ako moæe postojati: • • • • •

pËela bez koπnice, vojnik bez vojske, prodavaË bez kupaca, politiËar koji ne zna dræati govore, nogometaπ bez nogometne momËadi.

Jedan Ëovjek, koji je odrastao i æivio u Rusiji, nedavno se preselio u Ameriku. Æelio je biti dobar ameriËki graanin, pa je zato pokuπavao nauËiti sto je viπe moguÊe ameriËkih obiËaja. “©to Amerikanci jedu za doruËak?” pitao je jednom prigodom nekog svog prijatelja. “Pa, veÊina ljudi jede pahuljice od æitarica”, odgovorio mu je prijatelj.

12


I tako je ovaj doseljenik otiπao u najbliæu veliku samoposluænicu da kupi pahuljice od æitarica. Jedna prodavaËica ga je uputila do jedne vrlo dugaËke police. Rekla mu je: “Izaberite πto æelite!” Redovi i redovi pahuljica od æitarica svih vrsta i svih boja. Za toplo i za hladno mlijeko, velike i male kutije, pahuljice za djecu sa πarenom slikom na kutiji i igraËkicom unutra, pahuljice za πportaπe, pahuljice s dodatkom πeÊera, pahuljice bez πeÊera, pahuljice koje se kuhaju i pahuljice koje ne treba kuhati. Naπ ruski prijatelj je bespomoÊno iπao od jednog do drugog kraja ove beskonaËne police ne znajuÊi koju kutiju da izabere. Bio je zbunjen tolikim izborom pahuljica! ProizvoaËi proizvode mnogo razliËitih vrsta pahuljica nadajuÊi se da Êe tako zadovoljiti svaËiji ukus i da Êe zbog toga imati veliko træiπte. SliËno tome, avao je stvorio πiroku raznolikost laænih religija i predmeta za oboæavanje ne bi li pridobio veÊi dio svjetskoga vjerskog træiπta. Neki ljudi smatraju da je avao protiv religije. To je pogreπno! On je za religiju. Joπ od vremena Edenskog vrta, Sotona je znao da je Ëovjek stvoren sa æeljom za bogosluæjem. On je pokuπavao prevariti ljude govoreÊi im da nije vaæno na koji naËin sluæe Bogu. Vaæno je samo da smo poboæni. Kajin je upao u Sotoninu zamku. Prinio je ærtvu i zatim ubio svog brata Abela. Ljudi koji su razapeli Isusa bili su veoma poboæni. Da, Biblija nam kaæe da Êe Ëak i oni koji prime æig zvijeri biti religiozni. Sotona nije protiv religije, veÊ je protiv Kristove prave religije. Zato on pokuπava zbuniti ljude da ne znaju da li da pristupe crkvi ili ne. Proveo sam jednu anketu da bih saznao zaπto se ljudi pridruæuju crkvi, i evo nekih odgovora koje sam dobio: 01. To je crkva mojih roditelja. 02. Ljudi su prijateljski raspoloæeni. 03. Blizu je naπoj kuÊi.

ZA©TO SE TREBA PRIKLJU»ITI CRKVI?

13

04. Glazba je prekrasna. 05. Propovjednik je vrlo dinamiËan. 06. Dobar je program za djecu. 07. Zgrada je vrlo dojmljiva i lijepa. 08. Neki veoma utjecajni ljudi dolaze u ovu crkvu. 09. Bogosluæja su vrlo zanimljiva. 10. Potreban sam toj crkvi. Iako svaki od ovih razloga ima u sebi elemente dobrog, nijedan od njih nije dovoljan razlog za pristupanje nekoj crkvi. Postoji samo jedan razlog zaπto treba pripadati nekoj crkvi, a to je zato πto su osnovna nauËavanja te crkve, ili vjere, u skladu s Isusovim i biblijskim naukom; zato πto su temelji te crkve zasnovani na Boæjoj istini i zato πto ste vi posveÊeni toj istini. Naæalost, mnogi ljudi biraju crkvu kao πto djeca biraju pahuljice od æitarica. Dopada im se slika na kutiji ili igraËka koja se nalazi u njoj, ali propuπtaju ono najvaænije — proËitati sadræaj. Prva i najvaænija provjera koja se moæe primijeniti na svaku crkvu jest: Jesu li nauËavanja ove crkve (a ne jednog ili dva pojedinca) u skladu s Isusovim naukom? Ako je tako, onda je to Boæja crkva. Ostanite tamo Ëak i • ako su ljudi svadljivi i mnogo gunaju, • ako pjevanje zvuËi kao zavijanje vjetra, • ako je crkva preureeni πtand za prodaju hamburgera, • ako su pastorove propovijedi toliko dosadne da Ëak i slijepi miπevi napuπtaju crkveni toranj prije nego πto poËne propovijed, • ako su vjernici toliko podijeljeni da se nasred crkve nalazi fluorescentna crta razdvajanja, • ako ljudi dolaze u crkvu u oklopnim vozilima. Da li Boæja crkva stvarno postoji? Pretpostavite da Bog negdje ima svoju pravu crkvu. Bi li ona izgledala kao “savrπena” crkva? Sasvim suprotno. Ona bi bila glavni cilj Sotonina gnjeva. –avao bi pokuπao unijeti

14


toliko mnogo problema i sukoba da razoËara vjernike i prijatelje crkve. On Êe pokuπati nagovoriti svijet da ovu crkvu proglasi sektom. On Êe ih pokuπati nagovoriti da se prestanu boriti u dobroj borbi vjere i da napuste crkvu. Svi znamo da pripadnost crkvi nije karta za Nebo, i da mnogi Ëija su imena zapisana u crkvenim knjigama moæda neÊe biti graani nebeskog kraljevstva. U isto vrijeme, Sotona zna da ujedinjeni stojimo, a razjedinjeni padamo, pa zato mahnito radi na razdvajanju Boæjeg naroda. On nas pokuπava toliko razjediniti sve dok naπa snaga ne propadne. Zato je veoma vaæno da stavimo svoju ruku na plug, da Ëvrsto zaoremo i da se ne obaziremo nazad (vidi Luka 9,62)! Ako stvarno volite Isusa i ako ste posveÊeni istini, æeljet Êete biti dio Njegove prave crkve. On æeli da se pridruæite Njegovoj crkvi bez obzira na njezine mane. Ovo nas dovodi do pitanja: Ako se pridruæim crkvi, kako se u njoj mogu odræati? Proite zajedno sa mnom kroz sljedeÊa poglavlja kako bismo pokuπali pronaÊi odgovor.

15

Poglavlje 2

Kako preæivjeti u mrtvoj crkvi Razmahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti. (Matej 24,12)

Znat Êete da se nalazite u mrtvoj crkvi ako: • na kraju svake klupe stoji boca s kisikom, • ljudi ne Ëitaju Pregled, veÊ ga koriste da πaraju po njemu za vrijeme propovijedi, • vjernici pjevaju “Ustani, svijetli za Isusa”, a za to vrijeme sjede, • vjernici izgledaju kao da su krπteni u soku od limuna, • jedina misionska aktivnost tijekom Ëitave godine jest Ëitanje za skupljanje novca za gradnju crkava, • najmlai vjernik prima mirovinu, • kad ne bi hrkali za vrijeme propovijedi, vjernike bi se moglo zamijeniti voπtanim lutkama. Ovo me podsjeÊa na istinitu priËu o jednom πkolskom autobusu koji je, pun djece, upao u straπnu snjeænu meÊavu. Autobus je skliznuo u jarak pokraj

16


puta i zaglavio se. VozaË je znao da mogu proÊi sati prije nego πto stigne pomoÊ, jer su se nalazili na nekoj vrlo osamljenoj seoskoj cesti. Zato je ostavio motor da radi kako bi djeca imala kakvo-takvo grijanje, a on sam je po dubokom snijegu otiπao traæiti pomoÊ. Prije nego πto je otiπao, zamolio je jednoga odgovornog i ozbiljnog dvanaestogodiπnjeg djeËaka po imenu Tony da pazi na djecu dok se on ne vrati. Zatim je vozaË otiπao. Uskoro je motor prestao raditi. Tony ga je oËajniËki pokuπavao ponovno pokrenuti, ali bez uspjeha. Ubrzo se temperatura u autobusu spustila ispod niπtice i djeca su poËela plakati i tresti se od hladnoÊe. Kako je vrijeme prolazilo, neka djeca su poËela tonuti u san. Tony je znao da Êe se tako smrznuti do smrti. Zato je iπao od jednog do drugog djeteta, drmusao ga, vikao na njih, pa Ëak ih je, u nekim sluËajevima, i udarao ËineÊi sve πto je mogao da ih odræi budnima i u pokretu. Nekoliko sati kasnije vozaË se vratio i doveo pomoÊ. Sva djeca su bila spaπena. Kasnije je Tony dobio medalju za hrabar podvig. Tony nije smatrao da je zasluæio da ga zovu junakom. On je rekao da je u svom radu i nastojanju da spasi djecu od smrzavanja pomogao i samom sebi. Prijatelji, tako je i u Boæjoj crkvi. Jedan od najboljih naËina da doæivite iskustvo probuenja u hladnoj, pospanoj ili mrtvoj crkvi jest da podijelite Isusa s drugima. Ako pomognete njima da ostanu budni, pomoÊi Êete i sebi da ne zaspite i da se ne smrznete. Prije nego πto pokuπate opravdati sebe govoreÊi da nemate dovoljno iskustva, dopustite mi da vam kaæem da imate iste sposobnosti kao i dvanaest apostola kad su poËeli s radom. Kada je Gospodin u poËetku pozvao dvanaest uËenika, poslao ih je da propovijedaju iako nisu bili potpuno obraÊeni. Dijeljenje njihove vjere s drugima imalo je spasonosni utjecaj na njih i pridonijelo je njihovome obraÊenju.


17

Ako mislite da se nalazite u hladnoj crkvi, ukljuËite se kao Tony. Moæete skupljati toplinu iz hladnoÊe drugih. Iglu, snjeæna kuÊa, napravljen je od leda, ali u njemu je Eskimima toplo. Evo nekoliko prijedloga onoga πto moæete uËiniti da biste preæivjeli u hladnoj ili mrtvoj crkvi: 1. Organizirajte skupinu za prouËavanje Biblije. Neki ljudi koji izbjegavaju crkvu osjeÊat Êe se ugodnije ako budu prouËavali Bibliju u nekom domu. Ako dolazite u crkvu zagrijani od prouËavanja tijekom tjedna, imat Êete toplinu koju Êete moÊi prenijeti na druge. 2. Nabavite neke dobre duhovne audio ili videokasete. Sluπajte ih, a zatim ih posudite drugima. To je kao da dajete tanjur vruÊeg variva nekome tko je promrzao i gladan. 3. UËinite da dosadna subotnja πkola oæivi. Postavite neko pitanje koje potiËe na razmiπljanje. Na primjer: “Kako mogu znati jesam li stvarno obraÊen?” Ili: “Moæe li neka osoba biti spaπena prije krπtenja?” Ili: “Je li broj 144 000 doslovan ili simboliËan?” JamËim vam da Êe vas ovo zagrijati. Pazite samo da ne ubacite “kost” oko koje Êe nastati sukob, i upamtite da se uvijek treba okrenuti Boæjoj rijeËi. 4. Molite za probuenje. Marija i Marta su molile za Lazara dok je umirao i plakale su za njim kad je umro. Isus ga je uskrisio. Ono πto uvijek moæemo Ëiniti u mrtvoj crkvi jest da molimo za uskrsnuÊe!

Kako preæivjeti dosadne propovijedi Kad se vjernike pita zaπto misle da je njihova crkva hladna ili mrtva, oni Ëesto okrivljavaju pastora. “Propovijedi su tako dosadne i beæivotne.” Postoje dva razloga zbog kojih bogosluæje moæe postati rutinsko, formalno i dosadno. Prvi razlog je pastor, a drugi razlog su vjernici. Hajde da prvo poËnemo od pastora. Najbolje propovijedi koje sam Ëuo izvirale su iz svjeæeg iskustva osobe koja je govorila. Kad je Petar propovijedao na

18


Dan pedesetnice, pred sobom nije imao ni propovjedaonicu niti bilo kakve zabiljeπke. Ne govorim da su biljeπke znak loπe propovijedi; æelim samo reÊi da su Petrove rijeËi jednostavno tekle iz njegova srca koje je upravo doæivjelo oprost i izlijevanje Svetoga Duha. Svima nama je potrebno svakidaπnje iskustvo s Bogom da bismo imali svjeæu zalihu nadahnuÊa koju moæemo podijeliti s drugima, a tu ni pastori nisu izuzeci. Prema tome, ono πto oËito moæemo uËiniti, jest da molimo za naπe propovjednike umjesto da ih hvatamo u zamke. Postarajte se da oni imaju dovoljno vremena za prouËavanje i za pripremanje propovijedi. To moæete postiÊi tako πto neÊete donositi pred njega svaku sitnu raspravu koju je mogao rijeπiti i netko drugi. Stoga su Dvanaestorica rekla: “Nije pravo da mi ostavimo rijeË Boæju pa da sluæimo za stolovima... mi Êemo se potpuno posvetiti molitvi i sluæbi propovijedanja.” (Djela 6,2-4) Ako proËitate neku nadahnutu knjigu, ponudite je svome pastoru. Iako moæda veÊ sljedeÊe subote neÊete Ëuti propovijed iz nje, vaπ pastor Êe sigurno cijeniti πto ste mu dali izvor novih ideja. Kad pastor zna πto njegovu crkvu zanima, to Êe biti kljuË u njegovim rukama za pripremu aktualnih i zanimljivih propovijedi. Hajde da sada malo razmotrimo vjernike. Znam da je teπko sluπati dosadne propovijedi. Ali, govoreÊi s pastorova glediπta, katkad sam morao propovijedati dosadnim sluπateljima. Dok sam bio u posjetu jednom velikom gradu, zamolili su me da propovijedam u dvije razliËite crkve. Prva je bila crkva u predgrau koja se uglavnom sastojala od kavkaskih vjernika. Druga crkva je bila crnaËka. U prvoj crkvi ljudi su samo kulturno sjedili, bez ikakva odaziva ili izraza lica. Trudio sam se najbolje πto sam mogao, ali Ëinilo mi se da je propovijed bila samo prosjeËna. Ali kad sam otiπao u crnaËku crkvu, ljudi nisu samo sjedili. Oni su sudjelovali u propovijedi. Uvijek je postojao neki odaziv na ono πto bih izgovorio. Moglo se


19

Ëuti “aleluja”, “amen”, ili: “Propovijedaj nam, brate”, tijekom cijele propovijedi. Jedan prijatelj mi je ispriËao kako je bio u nekoj crnaËkoj crkvi i kako se muËio da nae prave rijeËi u svojoj propovijedi. Propovijed se nije razvijala baπ onako kako je on htio. Ali bio je ohrabren kada je Ëuo kako starjeπine na propovjedaonici iza njega govore: “Pomozi mu, Gospodine! Pomozi mu!” I ja sam upoznao jedan drukËiji pristup u crnaËkoj crkvi. I sâm sam bio uzbuen onim πto sam govorio. Ista propovijed, ali dvije razliËite crkve. Sluπatelji mi nisu bili dosadni. Mi mislimo da nam je propovjednik dosadan, ali moæe li biti da smo mi dosadni propovjedniku? Kad bismo bili malo bolji sluπatelji, moæda bi propovjednik bio viπe nadahnut! Pokaæite vaπem pastoru da sluπate tako πto Êete se ukljuËiti. Reagirajte na njegove propovijedi. Pozitivna reakcija je kao dah svjeæeg zraka. Ako to ne uspije, nemojte odustati i otiÊi iz crkve. Nitko ne bi trebao reÊi da ne ide u crkvu zato πto su propovijedi dosadne. Ako niπta drugo, koliko vremena provodite u tihom Ëitanju Biblije? Dok sjedite u crkvi i propovjednik dosadno govori trideset do Ëetrdeset minuta, a starjeπine iza njega hrËu, vi biste mogli tiho prouËavati Bibliju. Neki ljudi Êe moæda reÊi: “Niπta ne dobivam u crkvi.” Ovo je joπ jedan problem modernih ljudi. Svi su usmjereni na televiziju. Oni su navikli da ih se zabavlja. Ali kad gledate TV, od vas se ne traæi nikakvo sudjelovanje. Vi samo sjedite i upijate ono πto se zbiva na ekranu. S istim stavom dolazimo i u crkvu, oËekujuÊi da nas drugi zabavljaju, ali crkva bi zapravo trebala biti mjesto na koje idemo da bismo dali. Mi dajemo svoju hvalu, svoje pjesme, svoje darove, svoju sluæbu, svoju pozornost Bogu i æelimo Ëuti Njegov glas. Ne, na Nebu sigurno neÊe biti klupa u kojima Êe ljudi sjediti kao krumpiri. Kad bismo samo prestali misliti da je crkva iskustvo u stilu “daj mi, daj mi”, ne bismo odlazili govoreÊi

20


da nismo niπta dobili. Odlazili bismo hvaleÊi Gospodina πto smo imali priliku da Ga proslavljamo i da Mu sluæimo. Jednog su evanelista zamolili da prokomentira neko priliËno dosadno bogosluæje. On je rekao: “Govornik nije bio baπ zanimljiv, ali Bog sigurno jest.” Ovo nas dovodi do same sræi razloga zaπto su vjernicima dosadne propovijedi njihovoga pastora. Kad u srcu nema Svetoga Duha, oni Êe rijetko imati apetit za duhovnu hranu. Ali ako smo gladni i æedni prave RijeËi Boæje, onda Êemo zaobiÊi nedostatke u pastorovoj propovijedi i usredotoËiti se na sliku umjesto na okvir. “... gladnu je i sve gorko — slatko.” (Izreke 27,7) Ellen White to ovako kaæe: “Sve dok su ljudi toliko liπeni Boæjega Svetog Duha, oni ne mogu cijeniti propovijedanje RijeËi; ali kad sila Duha dodirne njihova srca, onda izreËene propovijedi neÊe biti bez utjecaja.” (Selected Messages, sv. 1, str. 121) Naæalost, neki propovjednici misle da je jedino rjeπenje za poboljπanje nazoËnosti u crkvi prekidanje tijeka bogosluæja i dovoenje akona koji Êe “plesati” pred vjernicima. Ako vaπ pastor traæi rjeπenje za vaπu crkvu, moæda Êe mu biti potrebna vaπa pomoÊ. Pokaæite mu da ste na njegovoj strani i da æelite da crkva bude æiva i da raste. Najbolji naËin da se oæivi mrtva crkva jest da se pozove nekoliko prijatelja na bogosluæje, ili da se zadobiju neke nove duπe kroz Ëije Êe vene teÊi ona “prva ljubav”! Ali mnogi ljudi kaæu: “Stidim se pozvati bilo koga u naπu crkvu. Tako je hladna da vas ledeni dah obuzme Ëim proete kroz vrata!” Iznenadit Êete se, ali novi obraÊenici ili iskreni ljudi koji poseÊuju vaπu crkvu gladni su i æedni Boga i neÊe tako brzo primijetiti nesavrπenosti koje su vama toliko bjelodane. Umjesto toga, oni Êe vam pomoÊi da vidite novu sliku. Jedna od funkcija Kristova tijela jest da su mu stalno potrebne svjeæe transfuzije novih obraÊenika da


21

bi bilo zdravo. Da bi ostala topla i æiva, crkva uvijek mora biti ukljuËena u evangeliziranje. Mi se Ëesto zateËemo u tom nezdravom krugu razmiπljanja da naπa crkva nije spremna za nove ljude, a novi su ljudi, zapravo, lijek za crkvu. Prema tome, biste li æeljeli formulu kako da probudite hladnu ili mrtvu crkvu? 1. Idite kuÊi i naite komadiÊ krede. 2. Nacrtajte na podu kruænicu promjera jedan metar. 3. Kleknite u sredinu te kruænice. 4. Molite da Bog izvrπi probuenje u tom krugu. Kad Bog izvrπi probuenje u tom krugu, nastat Êe buenje i u vaπoj crkvi. Neka vaπa molitva bude: “Gospodine, poπalji probuenje, i neka ono poËne od mene!” Kad nastane buenje, moæda Êete se suoËiti s novim problemima. Vaπa crkva moæe rasti tako brzo da Êete se moæda zapitati kako da se odræite u tako velikoj crkvi.

22


Poglavlje 3

Kako preæivjeti u velikoj crkvi Ne povodi se za mnoπtvom da Ëiniπ zlo. (Izlazak 23,2) Znat Êete da se nalazite u velikoj crkvi: • ako na kraju svakog bogosluæja puπtaju bijele golubove, • ako je pastor zamoljen da se upiπe u knjigu gostiju, jer veÊina vjernika nema priliku da ga vidi izbliza, pa ga zato ne poznaju, • ako se zborovoa naziva propovjednik za glazbu, • ako je potreban cijeli tjedan da bi se proπirio neki traË, • ako vas minibus vozi od parkiraliπta do crkvene zgrade, • ako vam je potreban dalekozor da biste vidjeli tko se nalazi za propovjedaonicom. Nakon rastave, Shirley je znala da Êe se morati ponovno zaposliti da bi uspjela nekako sastaviti kraj s krajem. To je znaËilo da Êe se morati preseliti u veÊi grad. Gofferhall je bio lijep gradiÊ, crkva je bila prijateljski raspoloæena, ali u tako maloj zajednici nije bilo prilike za zaposlenje.

KAKO PREÆIVJETI U VELIKOJ CRKVI

23

Ona je imala prijatelje u Megamount Cityju, i mislila je da Êe u tako velikom gradu sigurno biti mnogo prilika za zaposlenje. Jednom ranijom prigodom, dok je bila u posjetu kod prijatelja, posjetila je i crkvu u Megamount Cityju. To je bila prekrasna zgrada s viπe stotina vjernika. Bilo je to ono πto je ona æeljela: novi poËetak, novi posao, novi dom, a posebno nove prijatelje koji Êe joj pomoÊi da prebrodi ovo bolno razdoblje u svom æivotu. Kad se preselila u Megamount City, Shirley je jedva Ëekala prvu subotu da bi otiπla u divnu crkvu Megamount. Kad je doπla do crkve, zapitala se da nije pogrijeπila dan. Bilo je 9.45, a golemo parkiraliπte je bilo skoro prazno! Kasnije je saznala da su gradski krπÊani veoma zaposleni tijekom tjedna, pa otprilike polovina vjernika prespava subotnju πkolu i doe samo na propovijed. Na ulazu u crkvu pozdravila ju je jedna ljubazna æena koja joj je dala Ëasopis, osmjehnula se i mehaniËki joj stisnula ruku. Shirley je bila razoËarana πto ne moæe malo viπe porazgovarati s njom i saznati neπto viπe o ovoj crkvi. Htjela je objasniti da je ona nova u gradu, ali ova je ljubazna æena posvetila svoju paænju ljudima koji su ulazili za njom. Kad je uπla u prostranu dvoranu, osjetila se kao lasta koja je pala u Tihi ocean. Brzo je sjela u jednu od posljednjih klupa da ne bi izgledala sumnjivo, ali onda je shvatila da Êe joj biti potreban dalekozor da bi vidjela propovjedaonicu. “Nema veze,” pomislila je, “malo Êu listati Ëasopis dok ne poËne bogosluæje.” Naslov propovijedi za taj dan bio je “Boæja svemirska proroËka energija”, a propovijedao je pastor Filozof. “Hm, zvuËi vrlo duboko”, pomislila je Shirley. Njezine je misli prekinuo prekrasni glas koji je pjevao neku divnu pjesmu, a pratio ga je crkveni æiËani orkestar. Shirley je bila zadivljena, ali je u isto vrijeme shvatila da nju nikada nitko neÊe pozvati da pjeva u crkvi Megamount. U njezinoj staroj crkvi u Gofferhallu

24


bilo je dovoljno da znate zviædati ili pjevuπiti pa da vas pozovu da pjevate. Shirley je vrlo brzo shvatila da Êe ovdje sve biti drukËije. U crkvi je sve bilo nekako skupocjeno. Pogledala je oko sebe i vidjela kako su svi obuËeni u skupu odjeÊu. UsporeujuÊi ih sa sobom, Shirley se osjeÊala kao da se obukla u prodavaonici koja je prodavala rabljenu robu. Upoznala je neke ugodne ljude u crkvi Megamont, ali ih je viala samo subotom. U Gofferhallu je cijelo vrijeme sretala vjernike na poπti, na trænici, u πkoli, pa Ëak i na benzinskoj crpki. Uvijek je netko nekoga posjeÊivao. Ali Megamount City je bio toliko velik da biste mogli tjednima lutati a da ne naletite na neko poznato lice. Nakon nekoliko mjeseci Shirley je zapazila da se njezini prijatelji sastoje od ljudi iz susjedstva i od ljudi s kojima je radila. To su bili dobri ljudi. Neki su bili krπÊani, ali nitko od njih nije bio adventist. Jednog dana Shirley je bila pozvana na proslavu koja se odræavala u petak uveËer. Znala je da nije dobro da ide na proslave, a pogotovo ne subotom, ali njezina glad za prijateljstvom bila je toliko velika da je ipak otiπla. Lijepo se provela i ostala je do 1.00 sat ujutro. Kad se u subotu ujutro ukljuËila budilica, Shirley je bila toliko umorna da ga je jednostavno iskljuËila i okrenula se na drugu stranu. VraÊajuÊi se u carstvo snova, umirivala je svoju savjest razmiπljajuÊi: “U crkvi nitko neÊe ni primijetiti da me nema. Tamo ionako nikome nije stalo do mene.” I tako je Shirley odlutala u san, a u isto vrijeme je odlutala i iz crkve. Katkada ljudi u velikim crkvama ne znaju kako da se uklope. Oni ne osjeÊaju da su potrebni ili æeljeni. Oni se osjeÊaju neukljuËeno. S druge strane, neki ljudi idu u veliku crkvu da bi se sakrili, obiËno da bi zalijeËili neku emotivnu ranu ili da bi sakrili neki grijeh u svome æivotu. Oni ne æele da

KAKO PREÆIVJETI U VELIKOJ CRKVI

25

im se itko pribliæi. Oni odbijaju ljude i tako presijecaju sam izvor izljeËenja. U oba sluËaja, oni Ëesto negdje drugdje potraæe prijateljstva ili potpuno napuπtaju crkvu. Rjeπenje za obje strane jest da se ukljuËe.

PraktiËni savjeti za preæivljavanje 1. Preuzmite inicijativu. Potraæite druge ljude u crkvi. Neki ljudi se æale da nemaju prijatelja, ali problem je u tome πto oni sami nisu prijatelji. Biblija to kaæe ovako: “Tko ima prijatelja, valja da postupa prijateljski.” (Izreke 18,24 — DK). Pokuπajte tako πto Êete pozdraviti novopridoπlice ili πto Êete sjesti kraj nekoga tko i sam izgleda kao da je izgubljen u gomili. Ako æelite imati prijatelje, morate se ponaπati prijateljski. 2. Objavite svoje potrebe. Ako imate potrebe kao πto su prouËavanje Biblije, savjetovanje, pa Ëak i praktiËne potrebe, objavite ih svojoj crkvi. VeÊina crkava ima propovjednike ili vjernike koji se mogu pobrinuti za takve potrebe. Oni Ëesto Ëekaju prigodu da obave svoj posao pomaganja onima koji imaju potrebe. »ak i u maloj crkvi pastor je Ëesto posljednja osoba koja sazna da se nekome dogodila nesreÊa ili da ima neku posebnu potrebu, jer mu se ljudi stide reÊi. Oni pretpostavljaju da Êe on to veÊ saznati na neki naËin. Zato objavite svoje potrebe i dopustite onima koji su zaduæeni za to da se pobrinu za njih. 3. Nemojte dopustiti da vas veliËina crkve proguta. Moæda neÊete moÊi upoznati i zavoljeti svakog vjernika u crkvi, ali moæete poËeti sa svojim subotnjoπkolskim razredom. Pokuπajte pozvati nekoliko Ëlanova svoga razreda u svoj dom na ruËak ili na veËeru, ili na zalazak sunca u petak ili u subotu uveËer. 4. Sjednite naprijed. Upamtite, crkva je velika samo ako velik broj ljudi sjedi ispred vas. Ako se osjeÊate kao osamljena riba u velikom jatu, jednostavno doplivajte malo bliæe obali, gdje neÊete imati toliko prilika

26


udaviti se u moru raznih ometanja. Na svojim evaneoskim predavanjima zapazio sam da se krπtavaju uglavnom oni koji sjede naprijed. Svaki profesor moæe vam reÊi da obiËno najbolji aci sjede u prvim klupama. 5. Sudjelujte kad god vam se ukaæe prigoda. Ovo je moæda bjelodano, ali bit Êete iznenaeni koliko malo ljudi sudjeluje. Pokuπajte otiÊi na molitveni sastanak srijedom. Broj nazoËnih obiËno nije velik i ozraËje je mnogo drukËije, sliËno obiteljskom. Ako crkva priprema evangelizaciju, pitajte kako moæete pomoÊi. Niπta neÊe tako brzo obnoviti vaπu vjeru kao pomaganje ljudima da dou Kristu! 6. UkljuËite se. Razbijte naviku da budete samo jedna osoba viπe u klupi. Saznajte tko je voa odjela ili programa koji vas zanima i recite mu da æelite suraivati. Oni Êe biti presretni πto netko dobrovoljno nudi svoju pomoÊ. Jedna æena koja je vodila Ljetnju biblijsku πkolu za djecu priËala mi je kako je osobno pozvala preko pedeset osoba iz svoje velike crkve pokuπavajuÊi naÊi pomoÊnike, i nitko nije pristao. 7. Osnujte crkvu u okviru crkve. Pronaite druge vjernike koji dijele vaπu æelju za probuenjem i koji teæe za zadobivanjem duπa. Onda se sastanite zajedno i pjevajte, molite, prouËavajte Bibliju i svjedoËite. Na ovaj naËin postat Êete kao “kotaË unutar kotaËa”, i nadvladat Êete sindrom velike crkve. KljuË za preæivljavanje u velikoj crkvi jest postajanje dijelom obitelji. Sve πto pridonosi da bogosluæje liËi na obiteljsko okupljanje, pomoÊi Êe da se razvije osjeÊaj pripadnosti. Izgledat Êe vam kao da se nalazite u maloj crkvi. Ali Ëak i male crkve imaju svoje probleme.

27

Poglavlje 4

Kako preæivjeti u maloj crkvi Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja meu njima. (Matej 18,20)

Znat Êete da se nalazite u maloj crkvi: • ako su ulazna i izlazna vrata jedna te ista, • ako pastor propovijeda od 9.30 i æuri se da bi mogao stiÊi u veliku crkvu do 11.00, • ako glasovir ima samo Ëetrdeset Ëetiri tipke, • ako je starjeπina, prvi akon i voa subotnje πkole ista osoba, • ako svi Ëlanovi odbora pripadaju jednoj obitelji. Obitelj Revnost doselila se u Malu dolinu prije dvadeset godina zato πto tamo nije bilo adventistiËke crkve. Oni su godinama vjerno radili kao misionari odræavajuÊi biblijske satove, zdravstvene programe i seminare o proroËanstvima sve dok nisu okupili malu skupinu vjernika. Kasnije su osnovali i malu crkvu s Ëetrdeset pet vjernika. U to su vrijeme neki novi vjernici poËeli osjeÊati da obitelj Revnost ima previπe utjecaja u njihovoj maloj

28


crkvi. Gospodin Revnost je bio starjeπina, gospoa Revnost je bila voditeljica subotnje πkole i prvi akon. Njihov tridesetogodiπnji sin bio je zamjenik prvog akona i uËitelj u subotnjoj πkoli. Njegova neudata sestra, Pravedna Revnost, bila je voditeljica samariÊanstva, orguljaπ i, naravno, tajnica crkve. I tako je sastanak crkvenog odbora liËio na obiteljsko okupljanje. BuduÊi da je crkva u Maloj dolini bila mala, nisu imali svoga propovjednika. Svake druge subote dolazio je jedan propovjednik iz crkve Megamont da im propovijeda. VeÊinu problema i odluka rjeπavao je i donosio starjeπina Revnost. On je bio dobar Ëovjek, ali je mislio da je njegov naËin jedini naËin, a da je crkva u Maloj dolini njegova crkva. Kad bi netko od novih vjernika izostao iz crkve, gospodin Revnost bi ga odmah posjetio u nedjelju ujutro i sa sumnjom u glasu pitao: “Je li sve u redu?” Po njegovom miπljenju, jedini je razlog za nedolazak u crkvu teπka bolest (priznajem da se ovdje pomalo slaæem s gospodinom Revnost), ali neki vjernici su odbijali ovakav njegov stav. Jedne veËeri, kad se Pravedna Revnost vozila pokraj kuÊe Lorete Nepostojane, koja je bila nova vjernica, ali priliËno slaba u vjeri, primijetila je kako neki nepoznat Ëovjek stoji pred Loretinim vratima. Rano sljedeÊeg jutra Pravedna je kao “sluËajno” ponovno proπla pokraj Loretine kuÊe i zapazila da je Ëovjekov automobil joπ uvijek parkiran pred kuÊom. Iz iskrene æelje da spasi Loretu od greπnog æivota, Pravedna je nazvala sve vjernike i zabrinutim glasom objaπnjavala problem, dodajuÊi pokoju svoju izmiπljenu pojedinost. Onda je traæila od njih da se mole za Loretu. Kad je glasina dovoljno kruæila i stigla do Lorete, istina je izbila na vidjelo: nepoznati Ëovjek je bio Loretin brat koji joj je doπao u goste iz Megamount Cityja. Kao πto vidite, jedan od glavnih problema s kojima se suoËava mala crkva jest pretjerano zanimanje vjernika za tue æivote. Katkad ima previπe mijeπanja u

KAKO PREÆIVJETI U MALOJ CRKVI

29

tue poslove. Isto tako, izgleda da postoji oklijevanje da se novi vjernici uvedu u vodstvo crkve, Ëak ako su oni vjerni Ëlanovi i po petnaest godina. »esto je razlog za borbu oko vlasti u maloj crkvi taj πto su sve vodeÊe uloge dodijeljene jednoj obitelji, kao πto je to sluËaj s obitelji Revnost. Moæda je Ellen White pisala baπ o takvoj obitelji kad ju je Bog nadahnuo da napiπe sljedeÊe rijeËi: “Nije dobro da se djeca jedne, dvije ili tri obitelji koje su meusobno povezane braËnim vezama, nastanjuju u neposrednoj blizini jedni drugih. Njihov uzajamni utjecaj nije povoljan. Poslovi jednoga postanu poslovi svih. Nezgode i zabune, kroz koje manje ili viπe mora proÊi svaka obitelj i koje, koliko god je to moguÊe, trebaju biti ograniËene na uski obiteljski krug, proπiruju se na sve roake i utjeËu na vjerske sastanke... Ne mogu se saËuvati ono dostojanstvo, uvaæavanje, povjerenje i ljubav koji su potrebni za napredak neke zajednice. Svi bi bili mnogo sretniji kad bi bili odvojeni i utjecaj jednih na druge bio bi deset puta veÊi.” (Testimonies for the Church, sv. 3, str. 55)

Savjeti kako preæivjeti u maloj crkvi 1. Poπtujte privatnost drugih vjernika, i Ëuvajte privatnost svoga vlastitog doma. Na taj Êete naËin slijediti zlatno pravilo: “Kako æelite da vama Ëine ljudi, tako Ëinite i vi njima.” (Luka 6,31) Iako nemate πto skrivati, svakoj obitelji je potrebna privatnost. “O, koliko je æivota zagorËano zbog toga πto su poruπeni zidovi koji su Ëuvali privatni æivot svake obitelji, koji su podignuti da zaπtite njezinu ËistoÊu i svetost!” (Ellen White, The Adventist Home, str. 337) Upamtite da trebate pruæiti ljudima prostor koji im pripada, i da im na ljubazan naËin date do znanja kad je vama potreban vaπ prostor. 2. Odbijte se prikljuËiti lancu ogovaranja. Kad vam ljudi priu sa svojim soËnim priËama, ne sluπajte. Pokuπajte ne obraÊati pozornost na njihove priËe i ohrab-

30


rite ih da se mole za tog pojedinca umjesto da ruæno govore o njemu ili njoj. Upamtite: nemojte biti karika u lancu — nemojte prenositi priËu. 3. Nemojte imati miljenike. Iako je pravo iskuπenje pripadati skupini, sjetite se da je Isus bio prijatelj odbaËenih. On se na isti naËin ponaπao i prema Judi i prema Ivanu — s ljubavlju i poπtovanjem. 4. Nemojte se upuπtati u borbu oko vodstva u crkvi. Ljudi koji æele vlast obiËno to rade zbog svoje slabosti, a ne zbog svoje snage. Osoba koja je doista jaka u Gospodinu neÊe osjeÊati prijetnju od ostalih i dat Êe im priliku da pokaæu svoju nadarenost i svoje sposobnosti. S druge strane, ljudi koji su stvarno nadareni, ne moraju nuæno biti u vodstvu crkve da bi pokazali svoje sposobnosti. Njima neÊe smetati ako netko drugi dobije ulogu voe. 5. Traæite skrivene darove. U maloj crkvi obiËno mali broj ljudi radi sve. Ovo djelomiËno ima veze s tim πto netko æeli imati nadzor nad crkvom. Ali to se ËeπÊe zbiva zato πto se jedni te isti ljudi pozivaju na sudjelovanje, i oni su uvijek spremni. Naravno, u malim je crkvama manji izvor nadarenih. Ali ako su voe spremni da s vremena na vrijeme preuzmu rizik, moæda Êe u svojoj crkvi otkriti nerazvijene darove i skrivene talente. Loreta nije imala glasovir u svome domu i zato nitko nije ni pomiπljao da je pozove svirati, a ona je prekrasno svirala. Alexander je bio slijep i vjernici su mislili da ga trebaju “maziti” kao dijete. Ali uz pomoÊ abecede za slijepe i kaseta, Alexander je uvijek savrπeno znao biblijsku pouku. Postao je odliËan uËitelj subotnje πkole. 6. Dodajte malo novog oduπevljenja. Katkad je crkva mala zato πto je zaustavljena svaka djelatnost svjedoËenja i potrebna joj je transfuzija novih vjernika. Kao πto sam veÊ ranije spomenuo, crkvi su potrebne stalne evaneoske aktivnosti da bi ostala topla i æiva. Ako ostatak vjernika radije æeli da sve ostane tako kako jest, umjesto da se mole za probuenje, moæete

KAKO PREÆIVJETI U MALOJ CRKVI

31

sami organizirati evaneoski niz tako πto Êete svjedoËiti za Krista i davati satove iz Biblije. Jedini problem s novim vjernicima jest πto je avao veoma ljut na njih, i on Êe traæiti sve moguÊe naËine da ih obeshrabri.

32


Poglavlje 5

Kako preæivjeti kao novi vjernik Uistinu, mi smo svi — bilo Æidovi, bilo Grci; bilo robovi, bilo slobodnjaci — krπteni jednim duhom u jedno tijelo. I svi smo napojeni jednim Duhom. (1. KorinÊanima 12,13)

Znat Êete da ste novi vjernik ako: • donesete pohanu piletinu na zajedniËki ruËak u crkvi, • mislite da evangelizacija znaËi domjenak s Ëajem i kolaËiÊima, • mislite da vam je za pranje nogu potreban i sapun i Ëetka, • Ëitate u Bibliji da Bog moæe premjeπtati planine, i vjerujete u to. Helena je bila savrπeni cilj evangelizacijskog projekta. Dolazila je na predavanja otkad je u poπtanskom sanduËiÊu pronaπla pozivnicu i izgledala je priliËno zagrijana za prouËavanja. Skupine za posjete su govorile: “Bila bi jako dobar vjernik, samo kad bi prestala puπiti.”

KAKO PREÆIVJETI KAO NOVI VJERNIK

33

“I kad bi skinula te svjetlucave nauπnice”, rekao je netko. Drugi je dodao: “Ona ima dobru plaÊu. Znam da bi nam njezini darovi dosta poveÊali graevinski fond.” Kako su se predavanja nastavljala, skupine su jedanput tjedno navraÊale do Helenine kuÊe, ohrabrujuÊi je da nastavi dolaziti i nagovarajuÊi je da donese odluku za krπtenje. Helena nije æeljela biti drska prema svojim gostima, ali nije bila sigurna æeli li se odmah krstiti. To njih nije zaustavilo. OtrËali su k evanelistu. “Tako je blizu da donese odluku. Zaπto je ne posjetiπ zajedno s pastorom?” Nekoliko dana kasnije Helena je sjedila u dvorani gdje se odræavala evangelizacija, i evanelist je pozvao sve one koji æele slijediti Isusa Krista da izau naprijed i da donesu odluku za krπtenje. »inilo joj se da evanelist gleda pravo u nju. Pokuπala je spustiti oËi, kako bi izbjegla njegov pogled. “Kad bih samo mogla prestati puπiti”, razmiπljala je u sebi. Iznenada je osjetila kako se njezino tijelo kreÊe naprijed dok je evanelist govorio sljedeÊe rijeËi: “Ovo je moæda vaπa posljednja prilika, ne Ëekajte duæe!” SljedeÊeg jutra Helena je, joπ uvijek miriπuÊi na dim od svoje posljednje cigarete, stala u red za krπtenje zajedno s joπ devedeset πest drugih krπtenika. Cijeloga toga tjedna Helena je ævakala gumu za ævakanje, jela mrkvu, grickala vrh svoje olovke i poduzimala sve πto je znala da bi izbjegla puπenje, i uspjela je. To jest, uspjela je do petka uveËer. U subotu ujutro se probudila s osjeÊajem krivnje πto je popustila iskuπenju, ali je pomislila: “Svi su u crkvi bili tako ljubazni prema meni. NeÊu da ih iznevjerim”. Zato se obukla i otiπla u crkvu. Bivπa skupina za posjete pretvorila se u skupinu za inspekciju i prve subote nakon krπtenja bili su u punom sastavu i spremni za djelovanje. Naravno, njihovo je obraÊanje bilo vrlo ljubazno. “Dobro doπli u subotnju πkolu”, pozdravljali su svakoga koji je prolazio inspekciju. Kad je Helena proπla kroz vrata, odah-

34


nula je, jer je bila toplo pozdravljena sve dok nije doπla do gospoe NosiÊ. “Oh, Helena! Smrdiπ kao tvornica duhana. Sigurno æiviπ kraj nekoga tko puno puπi!” uzviknula je gospoa NosiÊ tako da su je Ëuli svi u crkvenom predvorju. “Uhhh... Posjetila sam svoju susjedu prije nego πto sam krenula u crkvu, a ona je strastveni puπaË”, tiho je odgovorila Helena i otiπla pronaÊi mjesto u crkvi. Helena se osjeÊala vrlo neugodno za vrijeme bogosluæja i istrËala je van za vrijeme posljednje pjesme, da bi izbjegla pozdravljanje na izlazu. Tijekom sljedeÊega tjedna ponovno je grickala mrkvu, ali je izdræala samo do Ëetvrtka. U subotu ujutro je shvatila da ne moæe izdræati da joπ jedanput ode u crkvu i da laæe u vezi sa svojim puπenjem, zato je ostala kod kuÊe i Ëitala Bibliju. Ali Ëak i tada je osjeÊala krivnju, pa je zato ostavila Bibliju i uzela neki Ëasopis. Uskoro je uzela cigaretu i poËela traæiti πibice. Kad je zapalila cigaretu, njezine dobre namjere rasplinule su se zajedno s dimom. Iako mnogi nemaju problema s puπenjem, dobre namjere mnogih novokrπtenih vjernika Ëesto odlaze u zrak, kao dim. Oni se Ëesto osjeÊaju natjeranima da donesu odluku da slijede Krista joπ prije nego πto shvate πto stvarno znaËi biti Kristov uËenik. Katkad se ljudi koji su prije krπtenja pruæali ohrabrenje i potporu pretvaraju u ljude koji traæe mane i koji kritiziraju. Pouke u subotnjoj πkoli su Ëesto komplicirane i nije ih tako lako pratiti kao predavanja na evangelizaciji, i novi vjernici poËinju kliziti kroz pukotine. Oni se zaglavljuju izmeu svjetovnog naËina æivota koji æele ostaviti i æivota u Isusu Kristu kojega su upoznali i kojega æele slijediti. Kao evanelist, zapazio sam da se tijekom niza predavanja novi prijatelji zasipaju paænjom i ljubavlju. Ali kasnije, ako se krste, postoji sklonost k razmiπljanju: “Pa, uhvatili smo tu ribu.” Onda ih ostavljamo da umru i da se osuπe na æalu dok se mi okreÊemo k novim projektima.


35

Ako ste novokrπteni vjernik, nemojte odustati! Nalazite se na savrπenom mjestu da nauËite kako da preæivite u crkvi. Nalazite se tamo gdje bi se veÊina nas trebala nalaziti, na poËetku, joπ uvijek se sjeÊajuÊi svoje prve ljubavi. Odavde moæete poËeti uspostavljati one navike koje Êe vam pomoÊi da ne upadnete u pukotine i da se obratite Bogu za pomoÊ. Juda je pisao da nas Isus “moæe oËuvati od pada i postaviti neporoËne i razdragane pred njegovom slavom” (Juda 24). Prema tome, ako Isus moæe to uËiniti, onda vam On moæe pomoÊi da preæivite u crkvi. Ako ste odlutali od Krista natrag u svoj bivπi æivot, Isus kaæe: “Sjeti se odakle si pao, obrati se i opet poËni Ëiniti prva djela!” (Otkrivenje 2,5) Ponovno poËnite slijediti Isusa. Ne brinite se zbog odbacivanja. Isus je rekao: “Svaki koga mi dade Otac doÊi Êe k meni. A tko doe k meni, sigurno ga neÊu izbaciti van.” (Ivan 6,37) Dokle god se æelite pokajati, On je spreman da vam oprosti (1. Ivanova 1,9; Matej 18,21.22). Apostol Pavao kaæe: “Iz dana u dan mrem” (1. KorinÊanima 15,31), naglaπavajuÊi da je svakome od nas potrebno iskustvo svagdaπnjeg obraÊenja. Ali nemojte se tu zaustaviti. Ako svakog dana umirete a ne raate se ponovno, onda ste viπe mrtvi nego πto ste æivi! (Moæda ste sreli takve ljude.) Nije dovoljno biti razapet s Kristom i biti pokopan s Njime; mi moramo ustati s Njim da æivimo novim æivotom. Ellen White daje ovakav prijedlog: “Posvetite sebe Bogu ujutro; neka vam to bude prvi posao. Molite se: ‘Uzmi me, o Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge. Upotrijebi me danas u svojoj sluæbi. Budi sa mnom, i neka se cijelo moje djelo obavlja u Tebi!’ Tako treba biti svakoga dana. Svakog jutra posveÊujte se Bogu za taj dan. Iznesite Mu sve svoje planove, da Njegova providnost pokaæe treba li ih ostvariti ili odbaciti. I tako Êete, iz dana u dan, svoj æivot predavati u Boæje ruke; tako Êe se vaπ æivot oblikovati da bude sve sliËniji Kristovu.” (Koraci prema Kristu, 70)

36


Na poËetku svoje sluæbe imao sam zadatak da obavim pokop u jednoj obitelji koja je izgubila svoje tromjeseËno novoroenËe. Jednog jutra kad su roditelji priπli kolijevci, dijete je bilo mirno i hladno. Jednostavno je prestalo disati negdje tijekom noÊi. To se naziva “smrt u kolijevci”. Gledao sam kako mnogi novi vjernici doæivljavaju duhovnu smrt u kolijevci. Oni gube vjeËni æivot ubrzo nakon svoga novoroenja jednostavno zato πto prestaju disati u molitvi ili jesti kruh, Boæju rijeË. Vrijeme provedeno u prouËavanju Biblije i u molitvi od æivotne je vaænosti za krπÊanski æivot. Posebno se molite za Svetoga Duha. Njegov je zadatak da vam pokaæe kako da æivite. Isus je rekao za Svetoga Duha: “A kada doe on, Duh Istine, uvest Êe vas u svu istinu.” (Ivan 16,13) Upamtite da trebate zadræati svoj pogled na Kristu, a ne na drugim vjernicima. Trebate æivjeti æivotom koji drugi mogu uzimati za primjer, ali nemojte gledati u ljude kao svoj primjer. Gledajte u Krista. Kad je Petar æelio znati πto Êe Isus uËiniti s apostolom Ivanom, Isus mu je jednostavno rekao neka gleda svoja posla. Rekao je: “Ako hoÊu da on ostane dok opet ne doem, πto se tebe to tiËe? Ti me slijedi!” (Ivan 21,22) Naravno da se trebamo moliti za druge ljude i brinuti se za njihovu dobrobit, ali naπ cilj treba biti da slijedimo Krista. Dobro je za poËetak uspostaviti naviku molitve i prouËavanja Biblije, kao πto sam veÊ ranije spomenuo. Ako ne znate gdje da poËnete, posjetite naπu knjiæaru. Tu postoji mnogo dobrih knjiga u kojima se nalaze upute kako treba prouËavati Bibliju i kako se treba moliti. Psalam 55,18 daje dobar uzorak: “VeËerom, jutrom i o podne tuæan Êu jecati, i on Êe Ëuti vapaj moj.” Druga navika koju treba njegovati jest kako svetkovati subotu, kako je odræati svetom. Moæda Êete æeljeti upitati neke starije vjernike kako oni svetkuju subotu. Ako su oni vjerni veÊ toliko godina pa su zaboravili da su ikada imali problema s dugaËkim subotnjim poslijepodnevima, obratite se obiteljima koje imaju dje-


37

cu i pitajte ih kako su oni rijeπili ovaj problem. Ali prije nego πto primijenite njihove ideje, provjerite jesu li one u skladu s Biblijom, da ne biste slijedili ljudske zamisli umjesto Boæjih. Marry je sluπala kako joj njezina sestra priËa o suboti kao o danu kada moæeπ uËiniti sve ono πto obiËno ne stigneπ tijekom tjedna. “Izvrsno!” pomislila je Mary. “KonaËno Êu imati priliku da odem u kupnju!” Tek kad se tri subote uzastopce njezin automobil pokvario (a u tjednu je savrπeno radio), shvatila je da Gospodin pokuπava privuÊi njezinu pozornost. Onda je proËitala redak koji govori da subotom ne treba ni kupovati ni prodavati (Nehemija 10,31). Postoje dvije stvari koje novokrπteni vjernik treba zapamtiti, da putovanje od tisuÊu kilometara poËinje jednim korakom, i da se napad moæe oËekivati cijelom duæinom puta. Sjetite se da je Sotona sreo Krista u pustinji odmah nakon Njegova krπtenja. Pokuπao Ga je obeshrabriti ne bi li odustao od svoga zadatka. Sada kad ste vi krπtenjem uËinili prvi korak prema Kristu, nastavite iÊi u tom pravcu. Ako se spotaknete, zamolite Gospodina da vam pomogne da se vratite i nastavite dalje. Ako vas drugi pokuπavaju saplesti, podsjetite ih da se nalazite na putovanju i da napredujete najbræe πto moæete. Pozovite ih da mole za vas umjesto πto vas kritiziraju. Upamtite da je jedan od najboljih naËina da idete naprijed pozivanje drugih da vam se pridruæe na tom putu. Neki ljudi misle da Êe, kad se krste, njihov put biti posut ruæama. Na neki naËin to je tako. Samo trebate znati da ruæe imaju trnje! Kad prihvatite Krista kao svoga Spasitelja i Gospodina, vi postajete meta Sotonine vojske. Moæda Êe vam se Ëiniti da vam je æivot bio lakπi prije krπtenja. To je zato πto se prije vaπeg krπtenja Sotona nije trudio da vas pridobije na svoju stranu. Vi ste veÊ bili na njegovoj strani. Napad Ëesto poËinje odmah nakon vaπeg krπtenja. Tada je Sotona kuπao i Krista, a mi ne trebamo oËeki-

38


vati niπta manje od toga. Ovo vam ne govorim zato πto bih vas æelio uplaπiti ili obeshrabriti, veÊ da vas upozorim da se pripremite. Pripremit Êete se tako πto Êete utvrditi svoj um prouËavanjem Biblije i svakidaπnjom molitvom za boæansku pomoÊ. Stvaranjem navika bogosluæja, molitve i prouËavanja, i odræavanjem pogleda na Kristu a ne na ljudima ili okolnostima, novi vjernici mogu nauËiti kako da se odræe u crkvi. Ali kad vas avao ne uspije obeshrabriti dok ste joπ novi u vjeri, on Ëesto izvlaËi plan B i ometa vas podjelama unutar crkve.

39

Poglavlje 6

Kako preæivjeti u podijeljenoj crkvi Zaklinjem vas, braÊo, imenom Gospodina naπega Isusa Krista da svi budete sloæni; da ne bude meu vama razdora, veÊ da budete sjedinjeni u istom osjeÊaju i istoj misli (1. KorinÊanima 1,10)

Znat Êete da se nalazite u podijeljenoj crkvi: • ako je s lijeve strane crkve tepih naranËaste, a s desne strane plave boje, • ako se prije izbora u crkvi pojavljuju reklamni plakati i predizborni posteri odreenih osoba, • ako ljudi dolaze u crkvu tenkovima, • ako se trepÊuÊa plava i crvena svjetla pojavljuju pred crkvom nakon svake sjednice odbora. Kad sam prvi put u æivotu propovijedao u crkvi, bio sam tek napustio jednu hipi-zajednicu koja je æivjela u πumi. Mislio sam da Ëinim ljudima veliku uslugu πto sam svoju hipi-odjeÊu zamijenio odijelom da bih propovijedao. Ali odbio sam staviti kravatu! Ono πto mi se dopadalo u AdventistiËkoj crkvi jest πto su njezina vjerovanja logiËna i praktiËna. Ipak, ni-

40


sam se mogao sjetiti nikakvih praktiËnih razloga za noπenje kravate. Ona ne pridræava hlaËe, kao πto to Ëini opasaË, a usput vas i davi! Da ne spominjem to πto morate razmiπljati slaæe li se s odijelom. I tako sam prvi put propovijedao u crkvi, bez kravate. Iako sam bio preplaπen, Ëinilo mi se da su ljudi primili neki blagoslov iz moje poruke. Ipak, prije nego πto sam toga dana otiπao iz crkve, netko od svetaca je rekao: “Doug, trebao bi imati kravatu kad propovijedaπ.” “Zaπto?” pitao sam. Netko drugi je rekao: “Nije mu potrebna kravata da bi propovijedao.” “Kad izlazimo pred Boga, moramo pokazati viπe poπtovanja,” rekao je prvi svetac. “A gdje to piπe u Bibliji?” upitao je netko. Uskoro je crkvena dvorana zujala dok se raspravljalo o temi treba li nositi kravatu za propovjedaonicom! Do sljedeÊe subote voljeni vjernici moje crkve podijelili su se u miπljenju treba li ili ne treba nositi kravatu! Zbog svoje sebiËne ponositosti, ja sam pomogao da se vatra razgori! Znam da zvuËi glupo, ali vidio sam kako neke crkve upadaju u graanski rat zbog boje tepiha, zbog novih orgulja, ili oko toga smije li Ëovjek puπtati bradu ako æeli dospjeti na Nebo. Priznajem da postoje i druge teme razdvajanja koje su mnogo ozbiljnije, kao πto su doktrinarna mjerila ili voenje crkve. Ali bilo kako bilo, podijeljene crkve su veliki problem. Hajde da najprije odvojimo “podijeljenu” crkvu od nesuglasica u kojima Êe normalni krπÊani sudjelovati. Crkva je podijeljena ako nesuglasice odvlaËe crkvu od ispunjavanja njezine misionske zadaÊe. Primjerice, podjela u crkvi nastaje kad rasprava poËinje uzimati energiju i pozornost koju je trebalo posvetiti propovijedanju evanelja izgubljenima. Isus nas, kao krπÊane, poziva da volimo svoje neprijatelje. Ali mnogi nazovikrπÊani nisu u stanju voljeti ni svoje braËne drugove, a kamoli vjernike u svojoj crkvi.

KAKO PREÆIVJETI U PODIJELJENOJ CRKVI

41

Isus nam kaæe: “Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.” (Ivan 13,35) –avao dobro zna da ljubav i jedinstvo privlaËi ljude u crkvu. On isto tako dobro zna da Êe ih podjela otjerati. Zato se on trudi da ih podijeli. Crkva je Kristovo tijelo, a kad je tijelo podijeljeno, ono ne moæe dobro funkcionirati. Æivotni vijek ruke ili noge koja je odvojena od tijela vrlo je kratak. Prema tome, kako da preæivimo u podijeljenoj crkvi? Kao prvo, radite na tome da odræite redoslijed svojih vrijednosti. Nemojte dopustiti da beznaËajne teme, kao πto su kravate, kradu energiju vaπoj crkvenoj obitelji. Vidio sam mnoge crkve koje su se podijelile oko stvari koje izgledaju velike na zemlji, ali su sitne u oËima Neba. “Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji dajete desetinu od metvice, komoraËa i kima, dok zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, milosre i vjernost.” (Matej 23,23) Koliko god je to moguÊe, ne ærtvujuÊi krπÊanska naËela, nemojte zauzimati niËiju stranu. U Svetom pismu moæemo vidjeti mnoge primjere kako je Krist odbijao da se uplete u beznaËajne rasprave, zato πto bi Ga one odvukle od Njegove sluæbe. “Netko mu iz naroda reËe: ‘UËitelju, reci mome bratu da sa mnom podijeli baπtinu!’ ‘»ovjeËe — odvrati mu — tko je mene postavio vama za suca i djelioca?’” (Luka 12,13.14) Nesvrstavanje ni na Ëiju stranu ne znaËi neaktivnost. Vi se moæete i trebate moliti za jedinstvo. Katkada mi smatramo da je molitva kao duhovni zavoj ili lijep postupak. Zapravo, molitva je najsnaænije oruæje koje nam je Gospodin dao. Jedna od Isusovih posljednjih molitava bila je da uËenici budu ujedinjeni. “Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u

42


nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao! Ja sam im predao slavu koju si ti meni dao, da budu jedno kao πto smo mi jedno — ja u njima, a ti u meni — da postanu potpuno jedno, da svijet upozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio.” (Ivan 17,20-23) Vaπe rijeËi i djela trebaju podsjeÊati vaπu braÊu i sestre Ëemu krπÊanin daje prednost: prvo, da poznajemo Boga, Njegovu ljubav i Njegovo spasenje; drugo, da pomognemo drugim ljudima da upoznaju Boga, Njegovu ljubav i Njegovo spasenje. Drugim rijeËima, izaberite da budete dio odgovora, a ne problema. “Blago mirotvorcima jer Êe se zvati sinovi Boæji!” (Matej 5,9) Na ovom mjestu moram spomenuti da Êe u svakoj krπÊanskoj crkvi, baπ kao i u zemaljskim obiteljima, doÊi do neslaganja. O svakoj nesuglasici treba razgovarati u duhu krπÊanske ljubavi, ili uopÊe ne treba razgovarati o tome. Korisno je da upamtimo da Bog moæe preokrenuti svaku situaciju sebi u korist, pa Ëak i kad se radi o podjeli u crkvi. “Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube.” (Rimljanima 8,28) Biblija nam priËa da su Pavao i Barnaba, misionarski par, imali takve nesuglasice da su izabrali razliËite pomoÊnike, formirali zasebne skupine i otiπli u suprotnim pravcima. Umjesto da zavrπi neuspjehom, njihova je podjela rezultirala mnogo snaænijim πirenjem evanelja nego dok su radili svatko na svojoj strani. Gospodin je blagoslovio obje skupine. Mnoge podjele u crkvama imale su za posljedicu stvaranje dvije crkve tamo gdje je ranije bila jedna. Nema niπta loπe u tome da se crkva podijeli u duhu ljubavi da bi stvorila viπe prostora za druge. Ili ako se podijeli da pruæi priliku onima koji bi se osjeÊali ugodnije ako bi bogosluæje bilo malo drukËije. Jedna od glavnih stvari koju trebamo nauËiti kao krπÊani jest da volimo. Svi mi imamo problema s ljubavlju. Bog æeli da Ga nauËimo viπe voljeti, i da na taj naËin viπe volimo jedni druge. NaËin na koji bilo πto


43

uËimo jest iskustvo. Kad doe do nesuglasica, to je, u mnogim sluËajevima, zato πto smo imali razliËita iskustva. Uzmite, primjerice, priËu o Timmyju, djeËaku koji je iπao u djeËji vrtiÊ i vrlo se trudio da bude uzoran. Jednoga dana odgojiteljica je podijelila papire i zatraæila od djece da oboje slike cvijeÊa, jabuka i praπËiÊa. Timmy je uzeo svoje bojice i poËeo bojiti. Za cvijeÊe je uporabio crvene i zelene bojice. Jabuku je obojio æuto. Timmy se najviπe trudio oko praπËiÊa i obojio ga je bijelo s crnim toËkama. Uskoro je odgojiteljica doπla pokupiti papire. Kad je doπla do Timmyja, zastala je i razoËarano rekla: “Zar ti ne znaπ da su jabuke crvene? Svi znaju da praπËiÊi nisu crno-bijeli, veÊ ruæiËasti!” Timmy je pokuπao objasniti odgojiteljici zaπto je izabrao te boje, ali ona nije imala vremena da ga sasluπa. Timmy je znao da ne treba raspravljati s odgojiteljicom i zato se nikada viπe nije vratio u taj vrtiÊ. Ostao je kod kuÊe i jeo æute jabuke “zlatni deliπes” i promatrao crno-bijele praπËiÊe “hampshire” u dvoriπtu svoga susjeda. Tko je bio u pravu, Timmy ili njegova odgojiteljica? Pravi odgovor glasi: oboje, i ni jedno ni drugo. Oboje su bili u pravu πto se tiËe boje jabuka i praπËiÊa. Ima i æutih i crvenih jabuka, a praπËiÊi mogu biti i ruæiËasti i crno-bijeli. Oboje je moglo izvuÊi korist iz njihova uzajamnog iskustva. Naæalost, oni takoer nisu bili u pravu. Odgojiteljica je pogrijeπila πto je bila gruba i uskogrudna u svom stavu prema Timmyju. Ona je mogla imati uzornog uËenika samo da je bila spremna uËiti iz iskustva jednoga svoga uËenika. Timmy je pogrijeπio πto je prestao dolaziti u likovnu radionicu. Ono πto æelim reÊi jest da trebamo biti spremni uËiti iz iskustva drugih i razmotriti stajaliπta drugih. Vrlo Ëesto u crkvama nastaju neslaganja zbog nedostatka iskustva. Moæda su obje strane u pravu u svojim pogledima, ali moæda grijeπe u svojim stavovima.

44


Crkva bi trebala biti kao osjeÊajna, tolerantna obitelj puna ljubavi. Razlog zbog kojega je Bog sastavio ljude u obitelji jest da nauËimo voljeti. »ak i u zdravim obiteljima nastaju sukobi i nesuglasice, ali oni se rjeπavaju s ljubavlju. Kad se brat i sestra posvaaju, oni ne kaæu: “Odlazim iz obitelji!” Ali ovo se dogaa u mnogim crkvenim obiteljima. Ljudi se porjeËkaju i onda kaæu: “Viπe ne æelim biti dio ove crkve jer sam ljut πto me je netko povrijedio, ili se netko ljuti na mene.” Potrebno je da pokaæemo viπe obiteljske odanosti u naπim crkvama i da uËinimo sve πto je moguÊe da izgladimo naπe nesuglasice. Jedan od najboljih naËina da nauËimo voljeti jest da budemo u druπtvu ljudi koje nije uvijek lako voljeti. Bez otpora ne moæete niπta nauËiti. Vaπi miπiÊi neÊe postati jaki ako se odmarate, veÊ ako ih napreæete vjeæbanjem. Naπi miπiÊi ljubavi i vjere razvijaju se kad se naπa vjera ispituje i kad smo izloæeni ljudima koje je teπko voljeti. To je joπ jedan razlog zaπto je crkvena okolina toliko vaæna. Da Isus danas hoda po zemlji, da li biste æeljeli biti s Njim i s dvanaest apostola? Mislim da bi vaπ odgovor bio potvrdan. Sjetite se, Isus je u svojoj crkvi imao Judu koji je Ëinio pogreπne stvari. Iako je Isus to znao, on ga nije odao pred drugima. Petar, Jakov i Ivan meusobno su se prepirali za najviπi poloæaj. Kroz svoje sukobe i podjele uËili su voljeti jedan drugoga. Kad je doπla Pedesetnica, odbacili su svoje razliËitosti. Bili su spremni da zajedno kleknu i da zajedno mole na jednom mjestu, i Bog je mogao izliti svoga Svetoga Duha (Djela 1,14). Ovo se mora dogoditi i nama prije nego πto primimo Svetoga Duha. Moramo nauËiti razgovarati zajedno, moliti zajedno i ostaviti naπe razliËitosti. Ako ste suoËeni s podjelom, potrebno je da potvrdite svoju predanost istini, da se ponizite i da uloæite sve svoje snage za pomirenje. Ovo se postiæe istraæi-


45

vanjem Boæje volje i nastavljanjem sluæbe dovoenja duπa Kristu.

Preæivjeti tamo gdje je podjela 1. Izbjegavajte svrstavanje na neËiju stranu. Uvijek trebamo ustati za istinu i grijeh nazvati pravim imenom. Ali veÊina podjela u crkvi ne nastaje oko toga πto je dobro ili loπe. Crkve se dijele zbog vlasti, utjecaja, vlastitih interesa ili ponosa. Moæete izbjeÊi podjelu ako se sjetite πto kaæe Sveto pismo: “Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti ili iz taπte slave, nego u poniznosti smatrajte jedan drugoga veÊim od sebe!” (Filipljanima 2,3) 2. Sagledajte stajaliπta. Pitajte se: “Je li ovo vrijedno rasprave?” Nema nikakvog smisla raspravljati oko sitnica (kao πto su kravate). Upitajte se je li to stvarno vaæno, da li Êe donijeti neku razliku u sljedeÊih pet ili dvadeset godina, ili u vjeËnosti. Ako neÊe, onda Êe vas samo odvuÊi da ne Ëinite Boæju volju. Onda nije vrijedno da se oko toga prepirete. 3. Budite spremni razmotriti oba glediπta. U Rimljanima 14,5 stoji: “Neka svatko bude posve uvjeren u svoje miπljenje.” Da biste stekli pravu sliku, morate objektivno sasluπati i jednu i drugu stranu. Iako je najbolji savjet ostati izvan sukoba, ova taktika se moæe upotrijebiti kad su drugi veÊ podijeljeni i kad ste i vi uvuËeni u to. Katkad je dovoljno samo objasniti glediπte i iskreno odgovoriti na neka pitanja, pa da strana koja je razvila pogreπan stav sagleda problem iz drugoga ugla i da vidi i drugo glediπte. 4. Potraæite savjet. Biblija kaæe: “Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.” (Izreke 11,14) Lako je biti uvuËen u grijeh ako slijedite miπljenje jedne osobe. Potraæite savjet od nekog drugoga iskusnog i objektivnog krπÊanina. Naravno, prvo se morate savjetovati s Boæjom rijeËju. Sjetite se da je Isusovo ime “Savjetnik divni” (Izaija 9,6).

46


5. Pokaæite dobar primjer. Nemojte se ukljuËiti u besmislenu raspravu. Teæite k pomirenju. Ako ste sudionik u podjeli, budite spremni priznati da ste pogrijeπili. Matej 5,23-26 pokazuje korake koje treba poduzeti: a) Ako se netko ogrijeπio o vas, odmah traæite pomirenje. Raspirivanje vatre u vama samo izaziva da prokuhate negdje uz put. Ne moæete imati pravu vezu s Bogom ako njegujete duh nepraπtanja prema nekome drugom. “Da, ako vi oprostite ljudima njihove pogreπke, oprostit Êe i vama vaπ Otac nebeski. Ako li vi ne oprostite ljudima njihovih pogreπaka, ni vaπ Otac neÊe vama oprostiti vaπih.” (Matej 6,14,15) b) Ako ste vi pogrijeπili, iskreno pokuπajte ispraviti stvari prije nego πto vas ugroæena strana doe potraæiti. Ako budete pokuπavali to izbjeÊi, samo Êete produæiti svau i produbiti je. 6. Ako se neki sukob ne moæe rijeπiti, odbijte se sloæiti s njim. Neka vaπe neslaganje omoguÊi ukljuËivanje i rastenje, a ne iskljuËivanje i podjelu. Ako nauËimo rjeπavati sukobe i podjele u crkvi uz pomoÊ Kristova Duha, naπe crkve Êe postati kao velike obitelji koje privlaËe magnetskom ljubavlju. Neki ljudi mogu ovo vjeæbati zato πto trebaju znati kako da se odræe i u podijeljenom domu.

47

Poglavlje 7

Kako preæivjeti u crkvi ako imate podijeljeni dom »ovjeku Êe biti neprijatelji njegovi ukuÊani. (Matej 10,36)

Znat Êete da se nalazite u podijeljenom domu: • ako jedan braËni drug uzima Bibliju, dok drugi grabi daljinski upravljaË, • ako su u radio prijamniku programirane postaje s rock-glazbom i evaneoske postaje, • ako je potrebno dvostruko zdjela i lonaca da bi se pripremio ruËak. Janice i Leroy su imali ono πto bi veÊina Amerikanaca nazvala prosjeËnim naËinom æivota i normalnim odnosom. Leroy je radio pet dana tjedno u gradskom skladiπtu, a Janice se brinula za djecu, za kuÊu i odlazila je u kupnju. Subotom su djeca iπla igrati bejzbol, ili je cijela obitelj odlazila na skijanje na vodi. Subotom uveËer bi dolazili prijatelji, kartali bi i popili pokoje pivo. Nedjelje su bile rezervirane za dugo spavanje, koπenje trave ili ureenje oko kuÊe, i uz to neki povremeni πportski dogaaj.

48


Nisu bili bogati, ali su udobno æivjeli. Ipak, Janice je progonio osjeÊaj praznine. Neπto je nedostajalo. Æivot joj se Ëinio veoma kratkim. Mora da postoji neka svrha u æivotu osim otplaÊivanja rata za automobil i kuÊu, osim odlaska u mirovinu i, naposljetku, mjesta na gradskom groblju. Jednog dana doπla je Janiceina prijateljica, Debbie, i donijela pozivnicu za neki biblijski seminar u svojoj crkvi. Janice nije bila stvarno zainteresirana, jer je Debbie imala neke Ëudne navike. Nije joj toliko smetalo πto se Debbie hranila iskljuËivo vegetarijanskom prehranom, ali nije mogla shvatiti njezino odlaæenje u crkvu subotom. Isto tako, Debbie se nije htjela kartati s njima, niti je nosila nakit. Iako je Debbie imala neke Ëudne navike, isto je tako posjedovala i neobiËnu ljubaznost i upornost. “Doi samo jednu veËer”, molila je Debbie. Janice ju nije mogla odbiti i tako je u petak uveËer Leroy nevoljko ostao kod kuÊe Ëuvati djecu, dok su Janice i Debbie otiπle “sluπati o vjeri”. Mladi propovjednik je bio sasvim prosjeËan u svojoj pojavi, ali njegova poruka je bila vrlo zanimljiva. Janice je osjetila kako se u njoj budi neka Ëudna glad i jedan tihi glas joj je govorio πto joj nedostaje u æivotu. SljedeÊeg jutra Janice je rekla Leroyu da namjerava redovno odlaziti na predavanja tijekom sljedeÊa tri tjedna. Bio je vrlo ljut. Onda ga je Janice pozvala da ide s njom. Bio je vrlo odluËan kad je rekao: “Ako ti æeliπ biti poboæna — to je tvoja stvar. Ali ne pokuπavaj propovijedati meni!” Prije nego πto je niz prouËavanja stigao do polovine, Janice je znala da sluπa istinu i da je Isus poziva, ali je ubrzo shvatila da Êe to izazvati ozbiljne probleme u njezinom odnosu s Leroyem i djecom. Kad bi se krstila i postala krπÊanka koja vjeruje u Bibliju, to bi utjecalo na svako podruËje njezina æivota — πto Êe jesti, πto Êe oblaËiti, πto Êe gledati na televiziji i kako Êe upravljati svojim vremenom i novcem. Problemi su joj se Ëinili golemi i Janice je znala da Êe izbiti u veliki

KAKO PREÆIVJETI... AKO IMATE PODIJELJENI DOM

49

sukob s Leroyem. Istovremeno je znala da ona mora prva uËiniti korak i priÊi Isusu ako æeli vidjeti svoju obitelj spaπenu. Na kraju predavanja Janice i joπ Ëetiri osobe su se krstile. Pjesme su bile prekrasne, crkva je bila puna, i bio bi to njezin najsretniji dan u æivotu, samo da je joπ doπao Leroy. Ova priËa je zasnovana na istinitim Ëinjenicama kako nastaju podijeljeni domovi. Naæalost, mnogi domovi se dijele kad jedan adventist svojevoljno stupi u brak s nevjernikom, nadajuÊi se da Êe se jednog dana on ili ona obratiti. To je velika greπka! Katkada se dogaaju ovakva Ëuda, ali ona su izuzetak, a ne pravilo. Ako ste vi adventist koji razmiπlja o braku s osobom iz druge crkve ili s nereligioznom osobom, prvo provedite odreeno vrijeme u razgovoru s ljudima koji su veÊ ranije donijeli ovakvu odluku. Ako joπ uvijek mislite da je vaπa odluka dobra, onda moæda niste baπ ozbiljni u svome odnosu s Isusom. Ipak, ako se naete u podijeljenom domu — igrom sluËaja ili namjernim izborom, πto da radite da preæivite? Kao prvo, nemojte razmatrati rastavu kao rjeπenje. »im poËnete razmiπljati na ovakav naËin, odmah Êete se prestati moliti za obraÊenje svoga braËnog druga. Vidio sam mnogo sluËajeva u kojima su krπÊanski supruænici toliko unesreÊivali æivot svojih braËnih drugova da su ih oni jednostavno otjerali od sebe. Onda bi se oni tuæili: “Ja nisam kriv. Ona me jednostavno ostavila.” Biblija kaæe: “Ako koji brat ima æenu nevjernicu koja pristaje da æivi s njim, neka je ne otpuπta! A æena koja ima muæa nevjernika koji pristaje da æivi s njom, neka ne otpuπta muæa, jer muæa nevjernika posveÊuje æena, a æenu nevjernicu posveÊuje brat krπÊanin. InaËe bi vaπa djeca bila neËista, a sad su sveta. Ali ako nevjerniËka stranka traæi rastavu, neka se rastavi! U takvim prilikama nije ropski vezan brat ili sestra. ©toviπe, Bog nas je

50


pozvao da æivimo u miru. A πto znaπ ti, æeno, da li Êeπ spasiti muæa? ©to li znaπ ti, muæu, da li Êeπ spasiti æenu?” (1. KorinÊanima 7,12-16) Problemi koji mogu nastati u podijeljenom domu gdje je jedan braËni drug adventist a drugi nije, vrlo su razliËiti kao i osobe koje su u njih ukljuËene. Ovi problemi se mogu protezati sve od kuhinje do spavaÊe sobe i od odjeÊe u ormaru do automobila u garaæi.

PraktiËni naËini da preæivite u podijeljenom domu a da ne izgubite svoju vjeru ili razum 1. Poπtujte slobodan izbor svoga braËnog druga. Upamtite da se Bog nikada ne koristi silom da bi nas natjerao da Mu sluæimo. U mnogim sluËajevima strana koja ne vjeruje osjeÊa velik pritisak da promijeni svoje vrijednosti i navike. Ovaj pritisak obiËno izaziva tvrdoglavo protivljenje. »esto osoba koja ide u crkvu, svojim nagovaranjem i sitnim igrama postaje oruæje u Sotoninim rukama koje trajno otvrdnjava srce svoga braËnog druga. Dopustite da Sveti Duh primijeni svoj pritisak; On zna kada to treba uËiniti i u kojoj mjeri. Ovo jednostavno poπtovanje uvelike Êe smanjiti sukob. Drugim rijeËima, vodite, nemojte gurati. Jedan dio poπtovanja slobode svoga braËnog druga jest da se sjetite, kao πto je bilo s Janice i Leroyem, da vaπ braËni drug nije izabrao da stupi u brak s krπÊaninom. Ako ste se vi obratili poslije svoga vjenËanja, vi ste ti koji ste promijenili pravila igre, zato imajte obzira. Vaπ braËni drug je stupio u brak s nekrπÊaninom, kojega je zanimalo ono πto nekrπÊane obiËno zanima. Sada vaπ braËni drug æivi s drukËijom osobom. 2. Paæljivo birajte svoje bitke. Nastajat Êe sukobi, ali πto je viπe moguÊe, bez ærtvovanja bilo kojega krπÊanskog naËela, napravite ustupke koji Êe pokazati da ste spremni odræati mir u obitelji. Primjerice, ako vaπ nevjerni braËni drug æeli u subotu povesti vas i djecu na seoski sajam, moæete reÊi: “Dragi, stvarno bih voljela iÊi s tobom i djecom, ali


51

moæemo li to odgoditi za nedjelju? Zar se ne moæemo strpjeti jedan dan?” Nemojte reÊi: “Znaπ da ja danas idem u crkvu. Ako æeliπ povesti djecu, moæeπ, ali ja ne idem s vama!” Ovo Êe samo stvoriti sukob. 3. Kad nastane sukob, molite, molite i molite. Pritom pazite da ne uporabite Sotonino oruæje da biste se borili u Gospodnjim bitkama. Iskoristite ove nesuglasice da pokaæete kako je Gospodin promijenio vaπe srce i æivot. Nemojte dopustiti sebi da se vratite na stare staze vikanja i vriπtanja, Ëak nemojte dati ni najmanji nagovjeπtaj da ste izgubili ravnoteæu. To je upravo ono πto avao æeli da uËinite da bi vaπem braËnom drugu dao razloga posumnjati u snagu vaπe vjere. Pazite da nikad ne Ëinite ustupke na podruËju krπÊanskih standarda, zato πto Êe vam to biti baËeno u lice u trenucima sukoba. Molite se da vam Gospodin pomogne da ustrajete. 4. Budite dobar primjer. Ako niste bili dobar primjer biblijskog krπÊanstva, recite to svom braËnom drugu i djeci i zatraæite oprost od njih. Ovo Êe oËistiti ploËu za novi poËetak. Katkad jednostavno priznajte da ne mislite da vas je vaπa vjera uËinila savrπenima. Ako shvate da savrπenstvo nije uvjet za Nebo, to Êe im moæda pomoÊi da shvate kako i oni mogu dobiti spasenje.

Djeca Djeca u podijeljenom domu mogu jako zamrsiti vaπ æivot. Koliko glatko Êe ovaj odnos teÊi, zavisi od snoπljivosti i razumijevanja vaπega braËnog druga. Svakidaπnje bogosluæje s djecom, vrijednost krπÊanskoga odgoja, stavovi o odlaæenju u kino, gledanje TV programa, svetkovanje subote, molitva prije obroka, da ne spominjem samu hranu na stolu — sve ovo mogu biti toËke sukoba. PoËnite tako πto Êete biti iskreni pred svojom djecom. Recite im da se mama i tata vole, ali da drukËije

52


razmiπljaju o Bogu. Paæljivo uporabite svaki tihi trenutak koji provodite nasamo s djecom da ih pouËite o Isusu i da im objasnite plan spasenja. Nadajmo se da se vaπ braËni drug neÊe opirati tome da vodite djecu u crkvu ili da se kod kuÊe molite s njima. “Duænost je krπÊanskih roditelja da, ujutro i uveËer, uz iskrenu molitvu i ustrajnu vjeru, naËine ogradu oko svoje djece.” (Ellen White, Child Guidance, str. 519) Pokuπajte ih pridobiti za Isusa svojim primjerom. Dopustite im da vide kako vas vaπa vjera Ëini boljim roditeljem. Ovamo moæe spadati i isprika za ranije greπke. Prije nego πto se ne sloæite sa mnom i navedete Efeæanima 6,1: “Djeco, sluπajte svoje roditelje”, nastavite Ëitati dalje i posluπajte savjet iz 4. retka. On kaæe: “A vi, oËevi, ne ogorËujte djece svoje, veÊ ih odgajajte stegom i opomenom Gospodnjom!” Ako niste oduvijek krπÊanin, upamtite da Êe biti potrebno vremena da u srca svoje djece i svoga braËnog druga ugradite krπÊanske vrijednosti. KonaËno, nikada nemojte dopustiti da vaπa djeca Ëuju i vide kako govorite ili radite protiv svoga braËnog druga zato πto se on protivi vaπoj vjeri. Umjesto toga, potrebno je da djeca vide kako se vi i vaπ braËni drug dræite zajedno kao roditelji, sve dok je to moguÊe. Isto tako, morate paziti da vaπ supruænik ne rabi djecu kao oruæje kojim bi vas nagovorio da odustanete od svoje vjere ili da bi vas uvukao u raspravu. Moæda ste poËeli Ëitati ovo poglavlje znajuÊi da æivite u podijeljenom domu, ali u podijeljenom domu drukËije vrste. Podjela ne nastaje uvijek izmeu supruænika, veÊ moæe biti i izmeu roditelja i djece, brata i sestre, pa Ëak i izmeu sustanara u studentskoj sobi. I ovi sukobi mogu biti jednako teπki. Diana je postala krπÊanka joπ dok je æivjela u domu svojih roditelja. Oni se nisu protivili njezinoj odluci, ali podjela je stvorila stres s kojim su svi teπko æivjeli. Diani se Ëinilo da je πunka koju je mama posluæila jedne subote poslije podne malo viπe od sluËajno-


53

sti. »inilo joj se da je roditelji izlaæu svim moguÊim iskuπenjima samo da bi je podsjetili koliko je njezin raniji naËin æivota bio zabavniji. Ali tko ih moæe osuditi πto su pokuπali? To je vjerojatno bio njihov naËin uvjeravanja samih sebe da je s njima sve u redu i da nije potrebno da se pridruæe svojoj kÊeri i da predaju æivot Kristu. To je jedan naËin na koji vas prijatelji i obitelj nesvjesno iskuπavaju kad se odluËite za Krista. KljuË je u tome da hodite kao πto je Isus hodio. Ako protivljenje dolazi od roditelja, sjetite se da Sveto pismo nalaæe da roditelje treba poπtovati. To znaËi da im treba biti posluπan. Ali to ne znaËi da im treba biti posluπan viπe nego nebeskome Ocu, kad se te dvije duænosti sukobe. Æivjeti s protivljenjem koje dolazi iz drugih izvora (roditelji, vrπnjaci ili sustanari) traæi vjeπtinu opstanka koja je po svom izazovu jednaka æivotu s nevjernim braËnim drugom. Jedina je prednost πto niste vjenËani za svoje roditelje, prijatelje ili sustanare pa Êete, postupno, osnovati svoj vlastiti dom. Onda Êete morati izlaziti na kraj samo s blagdanima i s rodbinskim susretima! Oni koji su osnovali svoje domove moæda se zabrinjavaju zbog posjeta Ëlanova rodbine koji se protive vaπoj vjeri. Da bi ovo vrijeme proteklo πto ugodnije, unaprijed odredite neka pravila. Primjerice, koliko Ëesto Êete dolaziti u posjet, koliko dugo Êete ostajati, kakve aktivnosti Êete zajedno obavljati. Ako imate djecu, pobrinite se da vaπi roditelji i roaci poπtuju vrijednosti koje njegujete kod svoje djece. Bake i djedovi su poznati po neograniËenim koliËinama slatkiπa, gledanju televizije do mile volje i po troπenju novca na svoju unuËad. Ovo je jedan od razloga zbog kojega πkolski praznici mogu biti vrijeme napetosti za krπÊanske roditelje. Pokuπajte unaprijed uspostaviti dobru komunikaciju sa svojom obitelji. Vrlo je vaæno da svaki posjet postane predmet posebne molitve. Kako se vrijeme posjeta pribliæava, molite da vaπa vjera bude jaka, da vaπe svjedoËanstvo

54


bude pozitivno, a da Sveti Duh bude djelatan. Molite da budete spremni ne samo govoriti ako vam se za to ukaæe prilika, veÊ da Sveti Duh ide ispred vas i da pripremi vaπu obitelj da sluπa. Moæda u vaπoj obitelji nema ovakvih podjela. Hvala Bogu, imate mnogo razloga da budete zahvalni ako vaπ supruænik ili vaπa djeca nisu izvor stalnih izazova vaπoj vjeri. Ali hajde da malo viπe razgovaramo o djeci. »ak ako se vaπa djeca ne protive vaπoj vjeri ili vaπem roditeljskom autoritetu, njima je moæda u crkvi dosadno. Kako Êete preæivjeti? Kako da zadræite svoju djecu u crkvi? Moæda Êe vam sljedeÊe poglavlje u tome pomoÊi.

55

Poglavlje 8

Kako mladi mogu preæivjeti u crkvi

S onima koji se s tobom spore ja Êu se sporiti, tvoju djecu ja Êu izbaviti. (Izaija 49,25)

Znat Êete da mladi napuπtaju crkvu ako: • πest sati prije zalaska sunca pitaju je li subota zavrπila, • imaju viπe nekrπÊanskih prijatelja nego krπÊanskih, • uvijek pitaju: “Zaπto ne moæemo...”, • uvijek sjede u posljednjem redu u crkvi, • rijetko sluπaju krπÊansku glazbu ili Ëitaju krπÊanske knjige. PriËa se da je predsjednik Abraham Lincoln Ëesto odlazio u polje πetati i razmiπljati, i kako je jednom zgodom tamo upoznao neku πestogodiπnju djevojËicu. Izgleda da ona nije znala tko je on. Prijateljski su razgovarali i ona ga je upitala mogu li se ponovno ovdje sresti sutra u jedan sat. Predsjednik se sloæio i vratio se svom poslu voe nacije.

56


SljedeÊeg dana stigao je æurni zahtjev od prvog Ëovjeka u predsjednikovom odboru. On je traæio da se predsjednik sastane s njime u jedan sat. Predsjednik je odgovorio da ne moæe, jer u to vrijeme veÊ ima jedan vaæan sastanak. On je znao da ne postoji naËin da pronae onu malu djevojËicu, jer nije Ëak znao ni njezino ime ni gdje ona stanuje. Kao πto je obeÊao, otiπao je u polje u jedan sat i ponovno je proveo vrijeme u ugodnom razgovoru s djevojËicom. Onda se ponovno vratio svom poslu voe dræave. Ispunjenje obeÊanja koje je dao ovoj djevojËici bilo je za njega vaænije od bilo kojega æurnog posla. Dajemo li mi naπim mladima ovakvu poruku? Znaju li oni da su nam vrlo vaæni? Znaju li da su nam potrebni? Ili im govorimo da su drugorazredne osobe koje samo smetaju? Ako æelimo da naπa mladeæ ostane u crkvi, potrebno je da odgovorimo na ova pitanja. InaËe, klupe u crkvi mogle bi se nastaviti prazniti. Za ovo poglavlje bila bi potrebna cijela zasebna knjiga, ali ja sam je pokuπao skratiti i navesti samo neke kljuËne toËke. NajveÊa skupina ljudi koja se bori da preæivi u crkvi jesu naπi mladi. To je skupina koja ima najveÊi potencijal za Isusa. »uo sam vrlo upozoravajuÊe podatke — da viπe od 50% djece odgajane u adventistiËkim obiteljima, u nekom trenutku svoga æivota, napuπta crkvu. ©to je joπ æalosnije, veÊina se nikad ne vrati. Ne æelim sada reÊi da imam neku tajnu formulu ili Ëarobni trik koji Êe obratiti sve naπe mlade. Kad bih imao, mogao bih ga prodavati u boËicama i svaki krπÊanski otac i majka plaÊali bi carsku otkupninu da ga kupe. Isto tako, mislim da ne postoji nikakva lista koraka koje moramo poduzeti da bismo spasili naπu djecu. Vidio sam krπÊanske obitelji, s roditeljima punim ljubavi, Ëija su djeca odrasla i neka su joπ uvijek u crkvi, neka su izvan crkve, a neka se bore na granici. Upamtite da su Adam i Eva imali jednoga Kajina, Abela i druge sinove i kÊeri. Moæda ne postoji tajni

KAKO MLADI MOGU PREÆIVJETI U CRKVI

57

recept, ali vjerujem da postoji neπto πto moæemo uËiniti da trajno popravimo izglede svoje djece za obraÊenje i spasenje. Misli koje iznosim zasnovane su na Bibliji, na osobnom promatranju i na iskustvu. Kao otac Ëetvero djece, znam poneπto o radostima i patnjama promatranja, rada i molitava za spasenje svoje djece. Bilo je mnogo sluËajeva kad sam morao moliti da Gospodin ispravi moje loπe odluke i loπ utjecaj. Roditelji i uËitelji, upamtite da ne vrijedi gubiti vrijeme æaleÊi zbog svojih proπlih greπaka, iako je katkada dobro da priemo mladima i da im kaæemo kako smo pogrijeπili u svojim rijeËima ili djelima i da se iskreno ispriËamo. Ne postoji veÊa ljudska ljubav od ljubavi roditelja prema djetetu. Roditeljstvo nas, viπe od bilo kojega drugog ljudskog iskustva, uËi o Boæjoj ljubavi prema nama. Biblija kaæe da je Henok æivio πezdeset pet godina i da je onda dobio Metuπalaha (Postanak 5,21). Kad je dobio dijete, bolje je razumio neograniËenu ljubav naπega nebeskog Oca. Zatim je Henok hodio s Gospodinom tri stotine godina. Kralj David je imao sina pobunjenika koji se zvao Abπalom. On je bio ubijen u jednoj bici kojom je pokuπao preoteti oËevo kraljevstvo. Kad je David Ëuo tragiËnu istinu da je njegov nezahvalni sin mrtav, kralj je plakao i tugovao satima. “Sine Abπalome, sine moj! Sine moj Abπalome! Oh, da sam ja umro mjesto tebe! Abπalome, sine moj, sine moj!” (2. Samuelova 19,1) »ujete li besmrtnu ljubav zemaljskog oca prema svom odlutalom, neposluπnom djetetu? Koliko mnogo viπe naπ nebeski Otac voli svoju greπnu djecu, kad je bio spreman ponuditi svoga Sina da ih spasi! Dok pristupamo naËinima na koje mladi mogu preæivjeti u crkvi, sjetite se da Bog voli naπu djecu mnogo viπe od bilo kojega zemaljskog roditelja i oËajniËki æeli da i ona budu spaπena.

58


Kako mladi mogu preæivjeti Problem: “Odrasli nikada ne sluπaju.” Rjeπenje: Sluπajte bolje. Godine sazrijevanja su Ëesto najnesigurnije vrijeme za mlade. Tijekom toga vremena potrebno im je mnogo paænje. Jedan od razloga zbog kojega se Ëini da stalno æele zaprepaπÊivati svoje roditelje jest da provjere sluπaju li ih oni. Oni teæe za paænjom — Ëak i ako je to negativna paænja. Problem: “VeÊina krπÊana su licemjeri. Govore jedno, a rade drugo.” Rjeπenje: Budite dobar primjer. To je lakπe reÊi nego uËiniti! Ako dolaæenje u crkvu i svetkovanje subote nisu vaæni vama, neÊe biti vaæni ni vaπoj djeci. Ako mislite da Ëaπa alkoholnog piÊa povremeno nije niπta loπe, nemojte se iznenaditi kad vaπa djeca poæele povremeno puπiti ili popiti. Ona Êe vrednovati onako kako vi vrednujete. Ako je vaπe krπÊansko svjedoËanstvo dvoliËno, djeca Êe to prva znati. Jedna od najpozitivnijih stvari koja se moæe dogoditi jest da vas vaπa djeca vide na koljenima, u osobnom prouËavanju i da znaju da je Isus vaπ osobni prijatelj. Albert Schweitzer je rekao da postoje tri naËina na koje valja uËiti djecu: “Prvo, primjerom. Drugo, primjerom. TreÊe, primjerom!” Problem: “U crkvi nema niËega za mene!” Rjeπenje: Razgovarajte s pastorom i voama subotnje πkole da vidite πto oni rade za mlade. Zamolite svoga pastora da barem jedanput tromjeseËno, ili ËeπÊe, ukljuËi i mlade u bogosluæje. Ako je vaπa crkva kao i sve ostale crkve, ova primjedba moæe biti na svome mjestu. Ipak, to ne mora tako ostati. Trebamo pronaÊi mnoge naËine na koje moæemo ukljuËiti naπe mlade vjernike u sve oblike bogosluæja. Moramo im prestati davati do znanja da oni niπta ne vrijede. Kad crkva odræava skupπtinski sat ili se sastaje odbor subotnje πkole, traæite od voe da pronae neki naËin da ukljuËi i mladeæ. PreËesto mladi bivaju odgurnuti, dok “pravi vjernici” rjeπavaju sve probleme

KAKO MLADI MOGU PREÆIVJETI U CRKVI

59

i stvaraju sve planove i programe. Moæda Êe vas mladi iznenaditi svojim idejama koje mogu mnogo pridonijeti napretku crkve — samo ako im se da prilika. Problem: “Roditelji me tjeraju da idem u crkvu!” Rjeπenje: Svojim stavom moæemo izazvati veliku napetost. Nemojte im govoriti da moraju iÊi u crkvu, radije ih potaknite da idu. Neka subota i dolazak u crkvu bude posebno vrijeme. Razgovarajte o tome tijekom Ëitavog tjedna. Pripremite posebnu odjeÊu, planirajte posebne aktivnosti za poslijepodne. Pozovite neku drugu obitelj na ruËak i na popodnevni izlet u prirodu. Postanite odvjetnik svome djetetu koji Êe mu pomoÊi da shvati da vaπa crkva cijeni mlade, da sluæi njihovim potrebama i da im daje priliku za sluæbu. Na taj naËin oni Êe se toliko ukljuËiti da neÊe æeljeti napustiti crkvu. »ak i ako neko vrijeme s oklijevanjem dolaze u crkvu, oni Êe biti izloæeni dobrom utjecaju evanelja. Nalazit Êe se u okolini u kojoj Êe uËiti o Kristu i biti pozivani da donesu odluku za Njega. Mi ne æelimo da se naπa djeca osjeÊaju “natjerana” da dolaze u crkvu, ali u isto vrijeme mi ne moæemo, kao odgovorni roditelji, dopustiti da naπa djeca ostanu kod kuÊe samo zato πto nisu raspoloæena da idu u crkvu. Isto tako, sjetite se zapovijedi u Izlasku 20,10: “A sedmoga je dana subota, poËinak posveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kÊi, ni tvoj sluga, ni tvoja sluπkinja, ni tvoja æivina, niti stranac koji se nae unutar tvojih vrata.” Jedan mali djeËak kojeg je mama u crkvi natjerala da sjedne na stolicu do nje, ovako joj je rekao: “Moje tijelo moæda sjedi, ali ja unutra stojim!” Prisiljavanje djece da dolaze u crkvu neÊe zadobiti njihove duπe. Neprestano se molite za svoje dijete. Kao roditelji, mi smo odgovorni za ono πto djeca rade dok su u naπem domu, a svetkovanje subote ukljuËuje i odlazak u crkvu.

60


Problem: “Ne razumijem zaπto je odlaæenje u crkvu toliko vaæno.” Rjeπenje: Naπa mladeæ treba biti obraÊena. Ovo je doista bitno i moæda jedina vaæna tema kada doe do pitanja opstanka mladih u crkvi. Oni moraju vidjeti vaænost i æurnost donoπenja svoje odluke za spasenje od grijeha. Ne smijemo propustiti pokazati Boæju ljubav naπim tinejdæerima jer oni inaËe neÊe vidjeti djelovanje evanelja u naπim æivotima. Odrasli vjernici moraju biti pravi krπÊani djeci koja ne mogu osjetiti Boæju ljubav kroz propovijedanje, ali je mogu vidjeti primijenjenu u æivotu. Ne moæete oËekivati da djeca duhovno narastu viπe od primjera koji ste vi postavili. Crkva Êe postati vaæno mjesto za vaπu djecu Ëak i u njihovim godinama sazrijevanja, ako ona vide promjenu u vaπem æivotu i osjete svoju vlastitu potrebu za Spasiteljem. Kad olako prelazimo preko grijeha, kad se podsmjehujemo Boæjoj rijeËi, ili kada kritiËki govorimo o propovjedniku ili o vjernicima, naπi mladi Êe shvatiti da niπta od toga nije vaæno i tako crkva za njih postaje beznaËajna. Neka vaπa djeca Ëuju kako se poimence molite za njih tijekom tjedna. UkljuËite svoju djecu u obiteljsko bogosluæje u domu, gdje mogu otkriti potrebu za oslanjanjem na Boæju rijeË u svakidaπnjem æivotu. Imate obiteljsko bogosluæje, zar ne? Podijelite s njima odgovore na svoje molitve, ohrabrite ih da i sama imaju molitveni æivot. Godine sazrijevanja mogu biti vrlo teπke, jer onda naπi mladi æele pokazati svoju nezavisnost koja je joπ u pupoljku. Oni se mogu odræati. Oni mogu preæivjeti tinejdæerske godine i ranu mladost i joπ uvijek biti u crkvi. Nadajmo se da Êe njihova vjera rasti tijekom godina, sve dok ne postanu dio sljedeÊe skupine u naπoj crkvi. Ova se skupina naziva “samci”.

61

Poglavlje 9

Kako preæivjeti kao “samac” u crkvi Neoæenjeni se brine za Gospodnje: kako Êe ugoditi Gospodinu. (1. KorinÊanima 7,32)

Znat Êete da je samcima potrebna pomoÊ da preæive u crkvi: • ako se podobne muπke posjetitelje doËekuje buketima cvijeÊa, • ako sve viπe samohranih majki dolazi sa svojim djeËacima na izlet koji je rezerviran za oËeve i sinove, • ako se najveÊi razred subotnje πkole zove “Udovice svijeta”, • ako pastor nije vjenËao nikoga u protekle dvije godine. Kelly je pristupila crkvi kad je imala dvadeset jednu godinu. Nije bila udata. Crkva u Driftwoodu je bila mala, ali svi su bili veoma prijateljski raspoloæeni. Kelly je bila jedini vjernik izmeu dvadeset i trideset godina i katkad se osjeÊala izopÊenom. Osamljenost je bila posebno izraæena prigodom crkvenih izleta i zajedniË-

62


kih ruËkova. »inilo joj se da su ovi programi usmjereni k obitelji, i Kelly se osjeÊala kao pingvin u jezeru s patkama. Obitelj Smithovih je je imala sina, Teda, koji se nalazio na fakultetu, i koji je dolazio kuÊi za vrijeme πkolskih praznika. Uskoro su svi poËeli nagaati kad Êe se pojaviti iskre ljubavi izmeu Kelly i Teda. Jedini problem je bio πto nitko nije pitao Kelly i Teda zanimaju li se oni jedno za drugo. Iako je Kelly pomalo osjeÊala da ne pripada crkvi, nije se namjeravala udati samo zato da bi se “uklopila”. Stariji vjernici u crkvi nagovarali su Kelly da ode na jedan od adventistiËkih fakulteta. Naravno, vjernici su se tajno nadali da Êe Kelly upoznati nekog finog, mladog, poæeljnog adventista i udati se za njega. Kelly je stigla na fakultet i sprijateljila se s drugim mladim djevojkama u internatu. One su bile pune savjeta za ovu novopridoπlu djevojku. Rekle su joj: “Najviπe se Ëuvaj mladiÊa koji studiraju za propovjednike. Oni jako teπko dobivaju posao ako nisu oæenjeni, zato oËajniËki æure da se oæene.” “Ne brinite se,” rekla im je, “ne zanima me zabavljanje i brak. Æelim prvo zavrπiti fakultet i zaposliti se.” Ali veÊ prvog vikenda, kad je u subotu poslije podne otiπla na skupno prouËavanje Biblije, stao ju je opsjedati jedan fini student teologije po imenu Stanley. Nije htjela biti neljubazna, ali se trudila da ga izbjegava sve dok sunce nije konaËno zaπlo i imala je dobar izgovor da mora otiÊi zbog uËenja. Kelly je shvatila da biti samac ima svojih blagoslova i svojih iskuπenja. Ako pripadate onom dijelu crkve koji se zove “samci”, onda moæete suosjeÊati s Kelly. Postoje dvije vrste pomoÊi za samce. Prvo, πto crkva moæe uËiniti da pomogne samcima, a drugo, πto samci mogu uËiniti da pomognu sebi.

KAKO PREÆIVJETI KAO “SAMAC” U CRKVI

63

©to crkva moæe uËiniti 1. UkljuËite ih. Pronaite naËine da ukljuËite samce u crkvene programe. Nemojte im govoriti: “MoÊi Êete sudjelovati Ëim budete u braku i Ëim budete æivjeli kao svi ostali ‘normalni’ ljudi.” Pokaæite im da ih cijenite kao ljude. UkljuËite ih u sve oblike crkvenog rada. 2. Imajte obzira prema njihovim potrebama. Neki samci, kao, primjerice, samohrani roditelji, imaju svoje posebne potrebe. Zapitajte ih je li im potreban netko da im Ëuva djecu za vrijeme bogosluæja tako da oni mogu sudjelovati u nekoj drugoj duænosti (na primjer, da budu akoni ili redari), ili da jednostavno mogu malo predahnuti. Ovo se odnosi i na vrijeme u tjednu. Roditeljima samcima je potrebna prilika da imaju malo vremena za sebe. Ponuda da im par sati priËuvate djecu moæe za njih biti nevjerojatna pomoÊ. Nedavno rastavljene osobe, ili osobe koje su ostale same zbog smrti braËnog druga, imaju najraznolikije posebne potrebe. Potrebno im je vremena da tuguju za svojim izgubljenim braËnim drugom, a istodobno moraju obavljati sve ono πto je dotad obavljao izgubljeni braËni drug. Obrok pripremljen kod kuÊe uvijek je dobrodoπao u subotu ili bilo koji drugi dan u tjednu. Neke osobe moraju srediti svoje financijsko stanje, popraviti automobil, ili krov na kuÊi, itd. Crkva treba pomoÊi da se popuni bolna praznina koja nastaje kad ljudi izgube braËnog druga bilo rastavom, bilo smrÊu. 3. Postanite obitelj nekom samcu. Blagdani mogu biti posebno teπki za osobu koja je sama. Crkva moæe odigrati ulogu obitelji u tim stresnim razdobljima. Jeste li ikada pokuπali da za vrijeme blagdana “posvojite” u svoju obitelj jednu samu osobu iz crkve? Ali nemojte se tu zaustaviti. Blagdani nisu jedino vrijeme osamljenosti s kojim se oni suoËavaju. Osamljenoj osobi je svaka subota novogodiπnja veËer koju provodi sama. 4. Poπtujte njihovu privatnost. Privatni æivot samaca ne treba biti tema ogovaranja, glasina ili ispitivanja. Æivot neke osobe nije otvoren za istraæivanje samo zato

64


πto ta osoba nikada nije stupila u brak. To isto vrijedi i za rastavljene osobe i za udovice i udovce. Nije potrebno da svi znaju dogaaje oko rastave ili kako netko preæivljava smrt svoga braËnog druga. S druge strane, dopustite samcima da prave svoje vlastite planove i odluke o braku umjesto da se trudite da im “pronaete para”.

©to samci mogu uËiniti 1. Æivite u sadaπnjosti. Biblija kaæe: “Ne brinite se tjeskobno za sutraπnji dan, jer Êe se sutraπnji dan brinuti za se!” (Matej 6,34) Mi obiËno tumaËimo ovaj redak kako se ne treba brinuti za zemaljske stvari, i njega tako i treba tumaËiti. Ali on isto tako znaËi da ne trebamo stalno gledati u buduÊnost ili u proπlost. Samci koji teæe braku ne trebaju prestati æivjeti u sadaπnjosti. Samo zato πto niste u braku, ne znaËi da ne moæete imati lijep namjeπtaj i da morate jesti iz papirnih tanjura. Pripremite Ëitav obrok umjesto πto Êete samo iz hladnjaka zgrabiti neπto na brzinu. S druge strane, rastavljene osobe, i udovci i udovice, moraju prepustiti proπlost proπlosti. Æivot viπe nikada neÊe biti onakav kakav je bio, ali to ne znaËi da mora biti gore. Jedan suprug koji voli svoju æenu sigurno neÊe æeljeti da njegova smrt sprijeËi njegovu udovicu da nastavi æivjeti. On bi bio sretan kad bi znao da je njegov braËni drug ne samo preæivio, veÊ i uspio. I ærtva rastave treba se okrenuti od proπlosti, ali iz suprotnog razloga. Ako dopustite da vas rastava navede da æivite u proπlosti i ako nikada ne nastavite dalje, to je kao da dopuπtate bolnim uspomenama i gorËini da upravljaju vaπim sadaπnjim æivotom. Ustati, nastaviti dalje i uspjeti najbolji je lijek za vas ako se nalazite u ovom bolnom procesu. 2. Razvijte svoje sposobnosti. Bez obzira na to teæite li za brakom ili ne, Bog vam je dao talente za koje ste odgovorni. To πto ste sami nije nikakav izgovor da


65

dopustite da vaπi talenti zahraju i zakræljaju. Radite na razvijanju svojih sposobnosti tako πto Êete nastaviti svoju izobrazbu. To πto ste sami, moæe vam pruæiti viπe vremena i prilike da se obrazujete. 3. Osnujte mreæu za potporu. Samcima je posebno potrebna mreæa prijatelja i savjetnika koji pruæaju potporu. VeÊina samaca je odvojena od svojih obitelji i veÊi dio svoga vremena provode sami. Potraæite prijatelje i poboæne savjetnike u svojoj crkvi. Ako je vaπa crkva premala za ovo, pridruæite se nekoj crkvi koja ima razvijen program za samce. Samo saznanje da niste sami puno Êe vam pomoÊi. Ako vaπa crkva nema programe za samce, uËinite to vi. Postoji iskuπenje da pronaete prijatelje koje zanimaju samo svjetovne stvari. Najvaænije je da vaπa mreæa za potporu bude takva da moæe pridonijeti vaπemu duhovnome æivotu, a ne da ga uniπti. 4. Nemojte æaliti πto niste u braku. Iako je moæda teπko da budete sami kad biste radije bili u braku, nemojte dopustiti da ova teænja uniπti vaπ æivot i da vas natjera da skinete svoj pogled s Krista. Brak nije rjeπenje za ispunjen æivot. Sjetite se, Isus je to rjeπenje. Iako vam je danas moæda dosadno, æivot samca mnogo je sadræajniji nego loπ brak. Mnogi samci su skloni maπtati o braku ili o obitelji. Oni razmiπljaju: “Kad bih samo bio oæenjen, ne bih morao toliko vremena provoditi sam.” Ovo je moæda istina, ali to ne znaËi da ljudi u braku ne provode vrijeme sami ili, πto je joπ gore, provode vrijeme zajedno — u svai. Roditelji male djece reÊi Êe vam da vam zavide na vremenu koje imate za sebe. Ako nemate obitelj, to moæe znaËiti da nemate ni obiteljskih problema. Ako vam se Ëini da je trava zelenija s druge strane ograde, to je moæda samo zato πto je viπa i πto joj je potrebno koπenje. Neki samci prave greπku tako πto skidaju svoj pogled s Krista i traæe braËnog druga izvan svoje vjere. Oni misle da je bilo koji braËni drug bolji od samoÊe. Upitajte skoro svakoga tko je napravio ovakvu greπku

66


i on Êe vam reÊi koliko æali zbog svoje odluke. Bolje je da zauvijek ostanete sami nego da se suoËite s trideset ili Ëetrdeset godina braka u podijeljenom domu. 5. Iskoristite svoju prednost. To πto ste sami ne mora uvijek biti nedostatak. Katkad zaboravljamo da je i naπ Gospodin Isus Krist, dok je hodio po zemlji, bio sam. Apostol Pavao ima zanimljivih misli o samcima. On je æelio da se svi osjeÊaju onako kako se on osjeÊa, jer samci mogu pruæiti Bogu nepodijeljenu sluæbu. U 1. KorinÊanima 7,32-34 Pavao piπe: “Htio bih da budete bez briga. Neoæenjeni se brine za Gospodnje: kako Êe ugoditi Gpospodinu. A oæenjeni se brine za svjetsko: kako Êe ugoditi æeni, te postaje razdijeljen. I neudata æena i djevica brine se za Gospodnje: da bude sveta tijelom i duπom. A udata se brine za svjetsko: kako Êe ugoditi muæu.” Upamtite, pronalaæenje i izbor braËnog druga ozbiljan je posao i to je Boæji posao. Stavite svoj æivot u Gospodnje ruke, neka On vodi vaπ æivot na svoj naËin. Izak se nije oæenio do svoje Ëetrdesete godine; tada mu je Gospodin pronaπao savrπenog druga. 6. Izbjegavajte æivi pijesak putenosti. Svaka sama osoba sa zdravim tijelom shvatit Êe ovu opasnu zonu. Kad se zabavljate, pozorno izbjegavajte situacije koje mogu izmaknuti nadzoru. Ako se upustite u nadraæivanje i ljubljenje, vaπe tijelo Êe pokrenuti bioloπki proces koji Êete teπko zaustaviti! Dræite svoj um izvan zabranjene zone. NajveÊi dio spolne stimulacije nalazi se u mozgu. Uz Boæju pomoÊ, moÊi Êete saËuvati svoj um da bude Ëist i izbjeÊi nepotrebne frustracije. Da zakljuËimo: to πto ste sami nije prokletstvo. Ako donesete loπu odluku da prebrzo stupite u brak ili da se veæete za nekoga tko nije vaπe vjere, to moæe biti prokletstvo. Moæete preæivjeti tako πto Êete iskoristiti prednosti koje vam nudi æivot samca — tako πto Êete se ukljuËiti u sluæbu kao dio crkvene obitelji. Vaπa odanost Kristu treba biti na prvome mjestu. Æivot koji je ispunjen Kristom potpun je æivot, jer Êe biti svjedoËanstvo i vaπoj crkvenoj obitelji i svijetu. Ipak,


67

ako ostavite Krista po strani i krenete u potragu za prijateljem ili braËnim drugom, to moæe izazvati da sagorite negdje uz put. Pavao uporabljuje joπ jaËe rijeËi kad govori Timoteju o udovicama ili o bilo kome tko Ëezne da stupi u brak: “Mlade udovice, naprotiv, odbij, jer kad ih privuËe naslada protivna Kristu, hoÊe da se ponovo udaju, optereÊene boæanskom osudom πto su prekrπile zadanu vjeru.” (1. Timoteju 5,11.12) Iako Pavao savjetuje mladim udovicama da se udaju kako ne bi navukle sramotu na crkvu zbog svoga lutanja, on ne smatra da je brak jedini naËin da se sluæi Bogu. On je u to vrijeme brak vidio kao sredstvo da se æene financijski osiguraju. On piπe: “Prema tome, hoÊu da se mlade udovice udaju, da djecu raaju, da budu domaÊice, da ne daju neprijatelju nikakvu prigodu za napast zbog povrede. Neke su veÊ saπle s pravog puta i poπle za sotonom.” (1. Timoteju 5,14.15) Mislim da bih mogao reÊi da bi Pavao odobrio æenama da ostanu same da je postojao naËin za ispunjavanje njihovih financijskih potreba i naËin na koji bi one sluæile Gospodinu. Uostalom, to je i preporuËio starijim udovicama. Najvaænije je da ljudska æelja za braËnim drugom ne zasjeni njihovu ljubav prema Kristu, inaËe mogu biti podloæni sablazni. U sljedeÊem poglavlju ljudi iz Shock Cityja ispriËat Êe nam neπto o tome.

68


Poglavlje 10

Kako preæivjeti sablazan David se propita za tu æenu, i rekoπe mu: “Pa to je Bat-©eba, kÊi Eliamova i æena Urije Hetita!” (2. Samuelova 11,3)

Znat Êete da je vaπa crkva u nevolji: • ako se vaπ propovjednik pojavi na televiziji u Dnevniku, • ako je blagajnik crkve uhiÊen zbog krae u prodavaonici, • ako mjesto za zbor postane tiskovni centar, • ako vas voa bogosluæja upozorava da se pripremite za ono πto Êe se zbiti sljedeÊeg tjedna. Pastor ©arenica je bio propovjednik crkve u Shock Cityju. »inilo se da je njegov æivot u savrπenom redu. Bio je vrlo osjeÊajan, dobar organizator i sposoban uËitelj. Pod njegovim dinamiËnim vodstvom crkva je u dvije godine udvostruËila svoje Ëlanstvo. Zbog svoga ugleda u gradu, crkva je postala poπtovana meu stanovnicima Shock Cityja. Onda se dogodilo. Kad su vjernici jedne subote ujutro doπli u crkvu, predvorje je zujalo kao koπnica. Ljudi su ostajali otvorenih usta. Neki su sjedili u crkvi i plakali, dok su se

KAKO PREÆIVJETI SABLAZAN

69

drugi, kad su sasluπali tragiËnu priËu, jednostavno okretali i s izrazom gaenja na licu napuπtali crkvu. Kad su se sastavile sve pojedinosti, vjernici su osjetili Ëudnu obamrlost. Izgleda da je viπe od godinu dana pastor ©arenica odræavao tajnu vezu. ©to je joπ gore, u pitanju je bio voa odjela mladeæi. A πto je joπ gore, voa odjela mladeæi je muπkarac. Otiπli su zajedno u drugi grad, ostavljajuÊi za sobom svoje æene, svoju djecu i paraliziranu crkvu. Nekoliko tjedana nakon skandala nazoËnost u crkvi je veoma opala. Usred subotnjoπkolskog govora, voa je zaplakao i otrËao u toalet. Jedino su “stariji” vjernici nekako uspijevali smiriti situaciju. Oni su proπli kroz mnoge oluje, znali su da Êe i ovo “proÊi”. Novi vjernici i mlade obitelji bili su posebno ojaeni. “Mislili smo da Sveti Duh govori preko pastora ©arenice. Jesmo li pogrijeπili?” pitali su. Joπ otkad je Shock City Ëuo πto se dogodilo, oni su se stidjeli dolaziti u crkvu. Ali Boæja crkva je stoljeÊima preæivljavala sablazni. Od vremena kad je Kajin ubio svoga brata, preko Davidova preljuba s Bat-©ebom, do Petrovog odricanja Krista, Sotona je traæio naËine da obeshrabri Boæju djecu preko sramotnog ponaπanja nekih. –avao zna da Êe, ako uspije navesti neke krπÊane da sagrijeπe, to izazvati mnoge da napuste crkvu. Prema tome, kako crkva moæe preæivjeti straπnu sramotu kao πto je ova? Vrijeme. Da, vrijeme je kljuËna rijeË. Vrijeme je divan iscjelitelj. Kako vrijeme prolazi, ljudski umovi Êe postati zaokupljeni drugim stvarima. Danaπnji udarni naslovi u novinama sutra Êe biti povijesne zabiljeπke. Vjerni krπÊani ne smiju dopustiti licemjerima u crkvi da upravljaju njihovim iskustvom. Mnoge crkve ne uspijevaju se oporaviti od unutraπnjih sablazni jer se ne obraËunavaju s onima koji su nanijeli sramotu Gospodnjem imenu.

70


Ovime æelim reÊi da oni vjernici crkve koji otvoreno sramote Isusa i Njegovo djelo trebaju biti uklonjeni iz crkve. Ako to uËini, crkva pred vjernicima i pred cijelom zajednicom daje do znanja da ne odobrava ovakvo ponaπanje i da ono nije u skladu sa standardima crkve. Ako ne ustanemo u obranu onoga πto vjerujemo, sigurno Êemo pasti! Netko Êe se sigurno protiviti: “Moramo ih voljeti bez obzira na njihov grijeh!” ToËno. Ali ljubav ne znaËi da Êemo im dopustiti da nastave u svom opasnom pravcu uz odobravanje crkve. Upravo je o tome rijeË u Mateju 18,17: “Ako ni njih ne posluπa, saopÊi to Crkvi! Ako li ni Crkve ne posluπa, smatraj ga poganinom ili carinikom!” Neznaboπci su misionsko polje crkve i ona ih poziva Kristu. IskljuËivanjem osobe koja je ukljuËena u otvoreni grijeh, crkva pokazuje da toliko voli tu osobu da je smatra za duπu koju je potrebno ponovno zadobiti za Gospodina. Brisanje njezina imena iz crkvenih knjiga najbolji je naËin da pokaæemo svoju ljubav. Kad bi nam bilo svejedno, ostavili bismo tu osobu na miru, ne bismo obraÊali pozornost na nju i dopustili bismo joj da ostane u svome izgubljenom stanju. Ovo povreuje ne samo osobu koja je ukljuËena u grijeh, veÊ razara i crkvu govoreÊi svima da mogu poËiniti isti grijeh i ne snositi nikakve posljedice. Osoba koja otvoreno grijeπi zna da je greπnik, a to πto crkva ne poduzima niπta, dopuπta joj da misli kako Êe se izvuÊi nekaænjeno. Ovo Êe moæda uËiniti da se greπnik privremeno osjeÊa bolje, ali to je smrtonosno za crkvu. Kao πto je Izrael pao u neprijateljske ruke kad je dopustio Akanu da se izvuËe sa svojim grijehom, isto tako postoje posljedice za crkvu koja se miri s grijehom (vidi Joπua 7). Razlog zaπto mnoge crkve stalno gube duhovne bitke jest πto u svojim redovima imaju mnogo Akana! One ne bi mogle pobijediti ni kad bi imale nuklearno oruæje!

KAKO PREÆIVJETI SABLAZAN

71

Odluka da se neËije ime izbriπe iz crkvene knjige ne znaËi da tu osobu treba otuiti od crkvene obitelji. Crkva se treba stalno truditi, s ljubavlju i staranjem, da dovede ovu osobu natrag Kristu. Biti pripadnik Boæje crkve posebna je Ëast i prednost. Zato je potrebno da mi uzdignemo Boæja mjerila. Crkva koja odbija ukoriti pobunjenog vjernika, protivi se Boæjem naËinu postupanja s tom osobom. Jona je, primjerice, znao da bjeæi od Boga. »ak je rekao mornarima da ga bace u more. Ali oni su najprije bili veoma sliËni modernoj crkvi. Rekli su: “Ali, Jona, to neÊe pokazati naπu ljubav. Viπe volimo da cio brod potone nego da tebe bacimo u more.” Umjesto da se obraËuna samo s jednom pobunjenom osobom, Bog je pred sobom imao Ëitav brod pobunjenika. Tako je oluja postajala sve gora i gora, sve dok mornari nisu bacili Jonu u more. Nakon toga su imali mirnu plovidbu. SliËno tome, cijele crkvene zajednice se mogu suoËiti s Boæjom osudom ako se mire s jednim Jonom ili Akanom. Drugi naËin da se preæivi sablazan jest da ne dopustimo da tui neuspjeh postane naπ neuspjeh. Kao krπÊani, vi morate slijediti Isusa. Isus nas nikada neÊe iznevjeriti. Nemojte se usredotoËivati na ljude. Kao krπÊani, vi trebate æivjeti æivotom koji Êe drugima biti primjer, ali nikada ne smijete druge ljude uzimati sebi za primjer. “Neka svatko ispita svoje vlastito djelo, pa Êe tada jedino u samom sebi naÊi razlog slave, a ne u drugome.” (GalaÊanima 6,4) “BraÊo, ako i upadne tko u kakav prekrπaj, takvoga vi duhovni ispravljajte u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti ne budeπ iskuπan!” (GalaÊanima 6,1) Dobro je provesti odreeno vrijeme na koljenima prije nego πto se suoËite s nekim. Traæite od Gospodina da vam oprosti vaπe grijehe i da vam da svoje srce ljubavi.

72


One koji su spremni da “nazovu grijeh svojim pravim imenom” kod drugih, a ne vide vlastite grijehe, Isus upozorava: “©to imaπ gledati trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku ne zapaæaπ! Kako li moæeπ reÊi bratu: ‘De da ti izvadim trun iz oka!’ dok je brvno u tvom oku? Licemjere, najprije izvadi brvno iz svoga oka pa Êeπ tada jasno vidjeti kako da izvadiπ trun iz oka bratova.” (Matej 7,3-5) Sablazni se mogu preæivjeti vremenom, ako se prema njima odnosimo na Kristov naËin. Moæda Êe biti potrebna stega. Ako se kazna daje s ljubavlju i prilikom za otkupljenje, greπnik se moæe usmjeriti na onoga tko bi trebao biti njegovo srediπte — na Isusa. Kad se pozornost skreÊe s Isusa, sablazan u crkvi postaje gorivo za ogovaranje.

73

Poglavlje 11

Kako preæivjeti ogovaranje Ako tko u govoru ne grijeπi, on je savrπen Ëovjek, sposoban je zauzdati i cijelu svoju osobu. (Jakov 3,2)

Znat Êete da se nalazite u crkvi gdje se ogovara: • ko se omiljena pjesma svih vjernika u crkvi zove “Volim priËati tu priËu”, • ako pastor prijeti da Êe snimati sve telefonske razgovore, • ako su se æene iz samariÊanstva specijalizirale za drugorazredne glasine, • ako crkva nikada nije uspjela izvesti neko iznenaenje. Jedan dobar adventistiËki propovjednik sa svojom se obitelji doselio u mali grad da tamo radi kao pastor crkve. Kad su se poËeli raspakiravati, vjernici crkve i dobronamjerni susjedi poËeli su dolaziti, nuditi pomoÊ i ostavljati hranu koju su pripremili kod kuÊe. Prvi susjed do njih imao je prodavaonicu hrane, pa je pomislio kako bi bilo lijepo da svoju dobrodoπlicu izrazi na taj naËin πto Êe pozdraviti svoje nove susjede s nekoliko vreÊica namirnica — malo braπna, πeÊera,

74


πunke, krumpira, hamburgera, kave i jedna boca vina da proslave useljenje. Poπto je bio dobar katolik, ovaj susjed je mislio da Êe adventistiËki sveÊenik jesti i piti ono πto jede i pije njegov katoliËki sveÊenik. Pastor i njegova supruga ljubazno su se zahvalili njegovoj obitelji za ljubaznost i nisu odmah vidjeli πto se nalazi u vreÊicama s namirnicama. Nakon kratkog vremena susjedi su otiπli i pastor i njegova supruga su poËeli vaditi namirnice i redati ih po kuhinjskom stolu. Prevrnuli su oËima i nasmijali se kad su ugledali “zabranjene” stvari. OdluËili su da sljedeÊeg dana na obazriv naËin vrate namirnice koje nisu mogli upotrijebiti. Zatim su nastavili s raspakiravanjem. Baπ tada je stigla sestra BrbljaviÊ iz crkve da ponudi svoju pomoÊ koja se sastojala u upoznavanju novog pastora s vjernicima — da ukaæe na sve njihove vrline i slabosti. Dobro, uglavnom na slabosti. Dok je sestra BrbljaviÊ izvjeπtavala pastora o naravi njegovih novih vjernika, pastor je nastavio raspakiravati, uz povremeni komentar: “Aha, uh...” A onda je sestra zavirila u kuhinju i ugledala “zabranjene” namirnice na stolu — kavu, vino i πunku. Iznenada je rekla pastoru da mora iÊi. Upravo se sjetila da treba posjetiti joπ nekoga. Prije nego πto je sunce zaπlo toga dana, sestra BrbljaviÊ je ispriËala svim vjernicima da novi pastor ne vjeruje u Bibliju, da jede neËistu hranu i da je alkoholiËar. Kad je doπla prva subota i kad je pastor ustao da propovijeda, nije mogao razumjeti zaπto su vjernici tako hladni prema njemu. Uskoro su se ove neistinite glasine proπirile po cijelom gradu, i do trenutka kad su neki ljudi otkrili izvor ovoga nesporazuma, uËinjena je nepopravljiva πteta. Poslije nekoliko mjeseci neuspjeπne sluæbe, pastor i njegova obitelj shvatili su da je najbolje da se odsele. Kakva πteta je nastala zbog ogovaranja i πirenja glasina! Ova priËa se zasniva na istinitom dogaaju.

KAKO PREÆIVJETI OGOVARANJE

75

Moæda Êete pomisliti da se to vama nikada ne moæe dogoditi, ali moæe! “Tako je i jezik malen ud, ali se moæe ponositi velikim stvarima. Pazite, kakve li male vatre, a koliku πumu zapali!” (Jakov 3,5) Vjernik jedne crkve mi je rekao: “Ja ne ogovaram. Sve πto sam rekao, istina je.” Moæda bismo trebali povuÊi razliku izmeu ogovaranja i konstruktivnog informiranja. U Websterovom rjeËniku definicija za ogovaranje glasi: “isprazno Êaskati o drugima”. Prema tome, istina ili laæ, to je ogovaranje. Isus nam kaæe da Êe “ljudi za svaku nekorisnu rijeË πto je izreknu odgovarati na Sudnji dan” (Matej 12,36). Ellen White piπe: “Kad bi svi ti ogovaraËi samo shvatili da ih prati aneo koji biljeæi njihove rijeËi, bilo bi manje priËanja a viπe molitava.” (Ellen White, Testimonies for the Church, sv. 4, str. 40) ObiËno oni ljudi koji ogovaraju ne misle baπ dobro o sebi i zato nalaze olakπanje u razgovoru o manama drugih. Oni koji bacaju najviπe blata obiËno imaju najprljavije ruke. I planine nastaju tako πto se na njih dodaje po malo blata. Kad razgovaramo o tome kako se ogovaranje moæe preæivjeti, potrebno je promotriti tri strane: ogovaraËa, sluπatelja i onoga koga se ogovara.

OgovaraË Nemojte govoriti niπta o nekome πto nije ljubazno ili konstruktivno. Upamtite zlatno pravilo: “©to æelite da Ëine vama ljudi, Ëinite i vi njima.” Moæemo to reÊi i na ovaj naËin: “Govorite o drugima ono πto æelite da oni govore o vama!” Salomon u Izrekama 10,19 kaæe: “Obilje rijeËi ne biva bez grijega, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.” Svi vole Ëuti soËne novosti. Zato su u Americi najpopularniji Ëasopisi s traËevima. Nitko ne cijeni ove Ëasopise, ali kupuje ih na milijune Amerikanaca. SliË-

76


no tome, nitko ne voli ogovaraËe, iako Êe ih skoro svatko sluπati. Ljudi Êe vas sluπati ako ogovarate, ali vas neÊe poπtovati. Oni znaju da Êete tako isto priËati i njima iza lea! Negdje sam proËitao da “veliki umovi razgovaraju o idejama. ProsjeËni umovi razgovaraju o dogaajima, a slabi umovi razgovaraju o ljudima.” Svi krπÊani trebaju razgovarati na takav naËin da se ne boje prodati obiteljsku papigu onome tko je glavni ogovaraË u crkvi.

Sluπatelj Nemojte biti sluπatelji. Kad vam netko poËne priËati ljigavu priËu o nekome, odbijte sluπati ili promijenite temu. Na taj Êete naËin postidjeti ogovaraËa i obeshrabriti njegovo ponaπanje. Nemojte sluπanjem postati sudionik u ogovaranju. Bog Êe nam suditi kao da smo i sami ogovarali. Jednom sam æivio u malom gradu gdje je jedna dobra krπÊanka radila na poπti. Kako su ljudi dolazili i odlazili, pokuπavali su uvuÊi ovu æenu u mjesne soËne novosti. Ali buduÊi da je bila dobra krπÊanka, ona bi se jednostavno nasmijeπila, nastavila raditi i nikad nije ni na koji naËin reagirala na ovakvu vrstu novosti. Kad bi netko neljubazno govorio o drugome, ona bi se pretvarala da ne Ëuje. Svi su je u gradu poπtovali kao dobru krπÊanku, jer nije dopustila da bude uvuËena ni u kakvo ogovaranje.

Ærtva (onaj koga se ogovara) ©to Êete uËiniti kad otkrijete da ste ærtva zlobnog ogovaranja? Pa, prvo morate pitati sebe je li to istina. Moæda ste sami to izazvali svojim sablaænjivim ponaπanjem. Ako ste proπli glavnom ulicom nepristojno obuËeni i pijani, onda se ne moæete pretvarati da ste iznenaeni i ljuti kad Ëujete kako ljudi govore o tome.


77

Upamtite da to ipak nije razlog da krπÊani ogovaraju ili sluπaju ogovaranja, ali mi znamo da mnogi u crkvi nisu obraÊeni i da je ogovaranje normalno za neobraÊeno srce. Prema tome, ako ste se ponaπali tako da se zbog toga sada stidite, potrebno je da traæite oprost. Ako je to bila privatna stvar, onda to uËinite privatno, kod pojedinaca. Ako ste sagrijeπili javno, onda se javno i ispriËajte. Ali πto ako ste ærtva neistinitog ili preuveliËanog ogovaranja? Sjetite se Isusa. On je u svoje vrijeme vjerojatno bio »ovjek kojega su najviπe ogovarali. Bio je optuæen da ne poπtuje zakon, da je pijanica, da je greπnik, da je avolsko oruæje. Kako je naπ Gospodin uzvraÊao na ove laæne optuæbe? ObiËno nije obraÊao pozornost na njih i æivio je i radio tako da nitko nije htio sluπati te gluposti. Ako netko baci blato na vas, izgledat Êete mnogo gore ako ga pokuπate obrisati. Jednostavno nastavite æivjeti na sunËanom svjetlu, i blato Êe se osuπiti i otpasti ne ostavljajuÊi nikakvu mrlju. Nehemija je joπ jedan primjer ærtve zlonamjernog ogovaranja. Sanbalat i njegova druæina pokuπali su ogovaranjem ometati Nehemiju da ne radi Gospodnji posao. Nehemija uopÊe nije obraÊao pozornost na njih. Nastavio je raditi ono πto je Gospodin traæio od njega. Odgovorio je sljedeÊim rijeËima: “Zauzet sam velikim poslom i ne mogu siÊi: posao bi zastao kad bih ga ostavio da doem k vama.” (Nehemija 6,3) I mi moæemo slijediti Nehemijin primjer i ne dopustiti da nas ogovaranje omete. Nehemijin odgovor je bio ispravan. Popustiti ogovaranju znaËi spustiti se na razinu vaπeg ogovaraËa. Ali ako æivimo onako kao πto to Isus æeli, to Êe nas uzdiÊi na krπÊansku razinu. Postoji jedna vrsta ogovaranja koja je vjerojatno opasnija za crkvu od ispraznog brbljanja o ljudima i njihovom sablaænjivom ponaπanju. To su traËevi o Boæjoj rijeËi. To bi se moglo nazvati “teoloπkim ogovaranjem”. Teoloπka ogovaranja su ona crta glasina i razgovora o

78


voama crkve i o Boæjoj rijeËi koja donosi zbunjenost i podjelu. Moæda je to veÊ stiglo i do vaπe crkve i uËinilo vas ranjivima, i sada imate mnogo pitanja. Naπe sljedeÊe poglavlje govori o tome kako preæivjeti doktrinarne sumnje.

79

Poglavlje 12

Kako preæivjeti doktrinarne sumnje Jer Êe doÊi vrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave nauke, nego Êe prema svojim strastima sebi nagomilati uËitelje da im πkaklju uπi, te Êe odvratiti uπi od istine, a okrenut Êe se bajkama. (2. Timoteju 4,3.4)

Znat Êete da je vaπa crkva doktrinarno zbunjena ako vjernici misle: • da su poslanice æene apostola, • da je zabranjeno voÊe koje su Adam i Eva jeli bila jabuka, • da je tisuÊljeÊe glavni dobitak na lutriji. “Dorothy, joπ malo pa Êeπ zavrπiti ovaj teËaj prouËavanja Biblije. Jesi li razmiπljala o krπtenju i odluËila da se pridruæiπ naπoj crkvi?” pitala je Katy. “O, Katy,” odgovorila je Dorothy, “stvarno sam uæivala u prouËavanju s tobom, i uvjerena sam da je sve πto smo prouËavale istina, ali nikada se ne bih mogla pridruæiti vaπoj crkvi.” “Ali, zaπto?” zaËudila se Katy.

80


“Pa, znaπ, crveno je moja omiljena boja i ne vjerujem da bih se mogla odreÊi nositi crvenu odjeÊu”, priznala je Dorothy. Kako je Katy dalje ispitkivala Dorothy, saznala je da je Dorothy jedne subote bila u crkvi i da je pozorno sluπala pastorovu propovijed. “Kad je pastor rekao da je ‘grijeh nositi crveno’, znala sam da se nikada ne mogu pridruæiti crkvi. Samo sam sa stidom pogledala u svoje crvene cipele”, plakala je Dorothy. Katy je zavrπila prouËavanje s Dorothy i poæurila do pastora. “©to si to rekao Dorothy?” zahtijevala je da zna. Pastor je bio zbunjen kad je Katy prenijela Dorothinu priËu. Onda su se upalila svjetla u njegovoj glavi. “Ona sigurno misli na moju propovijed o kuπnji”, poËeo je. “Pokuπao sam na slikovit naËin iznijeti kako æene koje se oblaËe izazovno razdraæuju muπkarce. Rekao sam da je æena koja nosi izazovnu crvenu haljinu samo zato da bi privukla pozornost isto toliko kriva kao i muπkarac koji je æeli”, objasnio je pastor. “Mora biti da je Dorothy pogreπno shvatila moju ilustraciju.” Katy je bila sretna πto je ovo mogla prenijeti Dorothy kad su sljedeÊi put prouËavale. “Ne znam samo kako si uopÊe doπla do toga da naπa crkva ne dopuπta da se nosi crvena boja”, rekla je. “Kakvo olakπanje”, uzdahnula je Dorothy. “Stvarno æelim biti dio vaπe crkvene obitelji. Toliko sam sretna πto me moje crvene cipele neÊe sprijeËiti u tome.” Bilo bi lijepo kad bi se sve doktrinarne sumnje mogle rijeπiti ovako lako kao Dorothina borba oko crvenih cipela, ali, naæalost, to nije tako. Kako se pribliæavamo svrπetku vremena, Sotona Êe pojaËati svoje napore da zbuni i da pomakne crtu istine. U istini je posveÊujuÊa sila. Ivan 17,17 kaæe: “Posveti ih istinom; tvoja je rijeË istina.” To je sila koja nas oslobaa. Ivan 8,32 dodaje: “Upoznat Êete istinu, a istina Êe vas osloboditi.”

KAKO PREÆIVJETI DOKTRINARNE SUMNJE

81

Sve doktrinarne istine su, na neki naËin, sigurnosni pojasevi protiv grijeha. Sotona pokuπava olabaviti veze istine tako da se udavimo i propadnemo. –avao Êe se postarati da uvijek postoje klinovi o koje moæemo objesiti svoje sumnje. Jedino Bog zna sve. Ali Isus Êe se u isto vrijeme pobrinuti da imamo dovoljno dokaza za naπu vjeru. Vrlo je vaæno da shvatimo istinu. Isus je rekao: “Ja sam... istina.” (Ivan 14,6) Svako odbacivanje istine, u bilo kojoj mjeri, na neki je naËin odbacivanje Krista. Zato je vaæno da poznajemo istinu. Poznavanje istine je povezano s naπim poznavanjem Boga.

Pet koraka da preæivimo ili da uklonimo doktrinarne sumnje 1. Viπe prouËavajte. “Marljivo nastoj da se pokaæeπ pred Bogom kao prokuπan, kao radnik koji se nema Ëega stidjeti, koji valjano propovijeda istinu!” (2. Timoteju 2,15) Mnogi ne znaju πto je istina jer sluπaju ljudske razgovore umjesto da sluπaju Boæju rijeË. “Ne shvaÊam o Ëemu se radi”, kaæu oni. Pa onda iπtite, kucajte i traæite svim svojim srcem (Matej 7,7.8; Jeremija 29,13). Svaki napor da bolje razumijemo istinu je, zapravo, napor da bolje upoznamo Isusa. On to zavreuje. Ako nekome od nas nedostaje mudrosti, Biblija kaæe: “... neka iπte od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat Êe mu je.” (Jakov 1,5) 2. Ostanite na sigurnom tlu. Kada sumnjate u neku istinu ili u neku doktrinu, zauzmite “sigurnu” poziciju sve dok niste sasvim sigurni u Ëinjenice. Na primjer, pretpostavimo da niste sigurni smiju li krπÊani piti neka alkoholna piÊa. »uo sam mnogo bistrih dokaza u korist pijenja odreene koliËine vina, neki se Ëak pokuπavaju pozvati na i Bibliju u vezi s tim. Ali sve dok ne otkrijete Boæju volju o toj stvari,

82


ostanite na sigurnom tlu. Nemojte piti nikakva alkoholna piÊa. Zamislite zajedno sa mnom sudnji dan. Bog neÊe iskljuËiti nekoga iz Neba zato πto nije pio dovoljno alkohola ili zato πto nije nosio dovoljno nakita. Nitko neÊe biti otjeran s nebeskih vrata zato πto je previπe paæljivo svetkovao subotu. Zato ostanite na sigurnom terenu. Problem ljudske prirode je u tome πto æelimo vidjeti koliko se moæemo pribliæiti svijetu — koliko se moæemo pribliæiti rubu provalije a da ne padnemo u nju. Æelimo uæivati u πto je viπe moguÊe sumnjivih aktivnosti, a da se ipak nekako provuËemo kroz biserna vrata. Mnogi postavljaju pitanje: “Zaπto ovo nije dobro?” Trebali bismo pitati: “Zaπto je ovo dobro?” Nekad pitamo: “Je li to dobro?” a vrlo dobro znamo da niπta drugo ne moæe biti bolje. 3. Pitajte: “©to bi Isus uËinio?” Ovo je uvijek najbolji pristup u rjeπavanju nekog pitanja. Ipak, katkad je ovo vrlo izazovno. Isus je u svojoj nauci bio potpuno razliËit i bitno drukËiji od tadaπnjih æidovskih obiËaja. Jedan krπÊanin slijedi Krista, a ne crkvu. Katkad Êemo moæda pronaÊi da su Isusova nauËavanja drukËija od nauËavanja “tradicionalnih” normi. Je li dobro da krπÊani idu u kino? Pitajte: “©to bi Isus uËinio?” Je li dobro da krπÊani igraju lutriju? Pitajte: “©to bi Isus uËinio?” Je li u redu ako proËitam ovu knjigu? Biste li je proËitali Isusu? Kad bismo primijenili ovaj jednostavni test — “©to bi Isus uËinio?” rijeπili bismo tisuÊe sumnji i pitanja. Ako ne znate odgovor, to je zato πto ne poznajete Gospodina. Zato se bolje upoznajte s Njime! 4. Budite spremni vrπiti Njegovu volju. Boæja RijeË obeÊava: “Ako tko htjedne vrπiti volju njegovu, znat Êe da li je moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe.” (Ivan 7,17)

KAKO PREÆIVJETI DOKTRINARNE SUMNJE

83

Razlog mnogih doktrinarnih sumnji leæi, zapravo, u tome πto mi ne æelimo razumjeti! Pretvaranje da smo zbunjeni nekad je pokrivaË koji pokriva neobraÊeno srce. “Da bismo dokuËili istinu, moramo imati iskrenu æelju da je upoznamo i spremnost u srcu da je posluπamo” (Ellen White, Koraci prema Kristu, str. 117) Dok sam na evangelizacijama iznosio istinu o suboti, Ëesto bi mi netko priπao i rekao: “Ne razumijem tu temu.” Kad bih neko vrijeme porazgovarao s takvim osobama, obiËno bih otkrio da bi oni izgubili svoj posao kad bi prihvatili subotu. Oni, zapravo, misle da ne mogu sebi dopustiti takav troπak da shvate zahtjeve subote! To je nedostatak spremnosti. NajveÊa bitka koju je Isus izborio za nas vodila se u Getsemanskom vrtu dok je molio: “Ne kako ja hoÊu, nego kako ti hoÊeπ!” Ako iskreno, iz dubine srca molimo tu molitvu, Bog Êe postati odgovoran da nam otkrije svoju volju. Jedna od najvaænijih stvari u razumijevanju istine jest spremnost da slijedimo istinu. Ellen White to ovako kaæe: “Ako budete traæili Gospodina i ako svakoga dana budete doæivljavali obraÊenje, ako po svom vlastitom duhovnom izboru budete slobodni i radosni u Bogu; ako se budete radosna srca odazvali njegovom milostivom pozivu da ponesete Kristov jaram — jaram posluπnosti i sluæbe — utihnut Êe sva vaπa prigovaranja, bit Êe uklonjene sve vaπe teπkoÊe, bit Êe rijeπeni svi zamrπeni problemi s kojima se sada suoËavate.” (Ellen White, Misli s Gore blagoslova, str 127) 5. Budite vjerni onome πto znate. Uvijek Êe postojati prostor za sumnju, ali mi se ne trebamo usredotoËivati na tu sumnju! Biblija nam je toliko jasno otkrila istinu da imamo dovoljno posla, zato nemamo vremena za razjaπnjavanje teπkih pitanja. Djela 19,2-6 govore nam o nekim ljudima koji su slijedili ovu uputu. Oni su bili zaposleni radujuÊi se u svojoj vjeri, nisu Ëak ni znali da je Isus doπao niti da postoji Sveti Duh. Kad im je Pavao objasnio ove Ëinje-

84


nice, oni su se æeljeli ponovno krstiti. Onda ih je Gospodin blagoslovio tako πto im je dao Svetoga Duha. Æelim reÊi sljedeÊe: moæda nisu znali sve, ali su bili vjerni u onome πto su znali. Poznajem mnogo ljudi koji su dopustili da ih doktrinarne sumnje ogorËe. Umjesto da Ëekaju na Gospodina i da traæe Njegovu volju, oni su se usredotoËili na svoje sumnje i raπirili ih na druge, kao neku zaraznu bolest. PreËesto su se Ëak i iskrena pitanja pretvarala u zlonamjerna, pa su i ljudski osjeÊaji bili povrijeeni. Nema razloga zaπto biste dopustili da vas uvreda ili razoËaranje liπi nebeskoga kraljevstva. I to je moguÊe preæivjeti.

85

Poglavlje 13

Kako preæivjeti povrede i razoËaranje On lijeËi one koji su srca skruπena i povija rane njihove. (Psalam 147,3)

Znat Êete da vas je crkva povrijedila: • ako vas zovu da svirate samo za vrijeme odborske sjednice, • ako vam za roendan poπalju Ëestitku na kojoj piπe: “Æelimo brzo ozdravljenje!”, • ako su jedine osobe koje vam se javljaju u subotu ujutro posjetitelji. Samuel je pokuπao da ne okrivi Boga kad je Becky otiπla, ali mislio je da ima pravo da bude ljut. Iza njih su bile dvije godine sretnog braka prije nego πto se rodio mali Tayler. Samuel je bio presretan πto je postao otac i πto ima sina. Ali ubrzo nakon poroaja, Becky se poËela Ëudno ponaπati. Onda, jednog dana, kad se vratio s posla, Samuel je primijetio da æenin automobil nije tu. U spavaÊoj sobi nije bilo njezinih stvari, a πestomjeseËni Tayler je sjedio u svom krevetiÊu i plakao. Na vratima je bio

86


zalijepljen listiÊ: “Ne æelim viπe biti u braku, ne æelim biti majka. Samo me ostavi na miru.” Proπlo je nekoliko dana prije nego πto se poËeo oporavljati od πoka. Kad se obratio pastoru za pomoÊ, pastor je uvjeravao Samuela da je sigurno uËinio neπto straπno loπe kad ga je napustila tako fina mlada æena kao πto je Becky. U nadolazeÊim tjednima Samuel je nastavio dolaziti na bogosluæja, ali nije htio traæiti pomoÊ od vjernika. Morao je nauËiti kako da bude i otac i majka malom Tayleru. Preko dana ga je ostavljao s dadiljom, a uveËer nakon posla morao je kuhati, pospremati i brinuti se za svoga sina. Onda, jedne subote za vrijeme propovijedi, mali je Tayler bio nemirniji nego obiËno. Stalno je plakao i zanovijetao. Samuel je pokuπao umiriti svoje nemirno dijete, ali nije uspijevao. Iznenada se okrenula æena koja je sjedila u klupi ispred njega i odbrusila: “Ako ne moæeπ smiriti to svoje deriπte, barem ga iznesi van da ne smeta ostalima!” Tako je i bilo. Samuel je ljutito ustao, uzeo Taylera u naruËje i izaπao iz crkve. Nije se vratio dvadeset jednu godinu. Znam da je ovo tuæna priËa, ali to je baπ onakva vrsta razoËaranja koju mnogi ljudi koriste kao izgovor πto su napustili crkvu. Neke boli se stalno motaju po predjelima pamÊenja sve dok se tamo trajno ne usade, kao rana koja se nikad ne moæe izlijeËiti. Zaπto se to dogaa? “Zar u Gileadu nema balzama? Nema li ondje lijeËnika? Ta, zaπto ne dolazi ozdravljenje kÊeri naroda mojega?” (Jeremija 8,22) I Gospodin se Ëudi zaπto dopuπtamo da nas ovakve povrede i razoËaranja odvode iz crkve i iz Njegove zajednice. Psalmist je rekao: “Koji tvoj zakon ljube, velik mir uæivaju, ni o πto se oni ne spotiËu.” (Psalam 119,165) O, kad bismo bili ispunjeni tim mirom! Izreka kaæe: “Kamenje i πtapovi mi mogu slomiti kosti, ali me rijeËi ne mogu povrijediti!” Ipak, crkva je puna ljudi koje su povrijedile rijeËi. Kad biste pitali ove ljude, veÊina bi

KAKO PREÆIVJETI POVREDE I RAZO»ARANJE

87

viπe voljela kamenje i πtapove, jer se tjelesne rane mnogo bræe zacjeljuju. I Isus je patio zbog stalnih povreda od svog vlastitog naroda. Oni su Ga Ëak i razapeli. Zaharija je napisao proroËanstvo o Isusu: “Ako li ga tko upita: ’Kakve su ti to rane po tijelu?’ on Êe odgovoriti: ‘Izranjen sam kod prijateljâ.’” (Zaharija 13,6) Danas kaæemo: “Prijatelji su mi zabili noæ u lea.” Upamtite, On zna sve vaπe patnje. On razumije, On je to veÊ proπao. Ipak, sama spoznaja da Isus suosjeÊa s vama nije dovoljna. Morate znati kako da preæivite, kako da prebrodite svoje povrede i razoËaranja, kako da dopustite da te rane zacijele.

Kako da dopustite svojim ranama da zacijele 1. Molite za one na koje ste ogorËeni. Stasy je smatrala da su se nepoπteno ponijeli prema njoj na poslu. Svake godine jedna skupina s njezina radnog mjesta odlazila je na divan godiπnji odmor. Prve godine Stasy nije bila izabrana jer se u tom poduzeÊu nalazila kratko vrijeme. OgorËenje se pojavilo kad nije izabrana ni sljedeÊe godine, a izabran je jedan novi radnik. Stasy je shvatila da joj ogorËenost protiv novog radnika smeta u obavljanju posla, ali nije znala πto da radi. KonaËno je Stasy pitala svoga pretpostavljenog kako da se oslobodi ovog osjeÊaja ogorËenosti. Stasy nije oËekivala da Êe je on razumjeti jer, koliko je znala, on nije bio krπÊanin. Zato je bila iznenaena njegovim odgovorom. Rekao joj je: “Pa, ja ovako radim kad osjetim da sam ogorËen: tijekom iduÊa dva tjedna svakog se dana molim za tu osobu i traæim od Boga da je blagoslovi istim onim blagoslovima koje æelim za sebe. Traæim od Njega da toj osobi da blagoslove koji Êe je uËiniti sretnom. Kad to uËinim, moja ogorËenost se jednostavno istopi, i jedva Ëekam da u æivotu te osobe vidim Boæje blagoslove.”

88


Nakon ovakvog odgovora Stasy viπe nije znala πto da kaæe, ali je imala mnogo razloga za molitvu. Stidjela se πto je toliko dugo bila ogorËena. OsjeÊala se loπe πto joj je netko, za koga ona uopÊe nije znala da vjeruje u Boga, morao reÊi da svoje ogorËenje preda Bogu u molitvi. U Jobu 42,10 nalazi se obeÊanje za svakoga tko je bio povrijeen ili tko osjeÊa ogorËenost prema drugima. Tamo ovako piπe: “I Jahve vrati Joba u prijaπnje stanje, jer se zaloæio za svoje prijatelje, pa mu joπ udvostruËi ono πto je posjedovao.” “UdvostruËenje” koje Gospodin obeÊava nisu uvijek materijalne stvari, kao πto je dao Jobu, veÊ su to Ëesto duhovni blagoslovi kad vidimo kako Gospodin blagoslivlja osobu za koju smo se molili, znajuÊi da je Gospodin usliπio naπu molitvu. I vi i osoba na koju ste ogorËeni moæete mnogo dobiti iz ovakve vrste molitve. 2. Budite realni u oËekivanjima. »esto su ljudi povrijeeni zato πto imaju nerealna oËekivanja od crkve i posebno od pastora. Primjerice, Gloria se uvrijedila zato πto pastor nije htio doÊi k njoj i reÊi njezinom muæu da prestane piti i da se zaposli. Charlie je otpisao pastora jer ovaj nije htio doÊi na njegovo radno mjesto i kazati njegovom πefu da je subota dan odmora i da ne traæi od Charlieja da radi subotom. Stara gospoa Smith viπe ne æeli dolaziti u crkvu jer pastor neÊe da je svakog utorka vozi u grad da bi obavila svoje poslove. Mi moæemo suosjeÊati sa svakom od ovih osoba u njihovim nevoljama, ali zadatak pastora nije da sreuje nesuglasice u tuim domovima, da pregovara o radnim odnosima, ili da vrπi taksi sluæbu. Neki ljudi æele da pastor uradi umjesto njih ono πto bi oni sami trebali uraditi. »ak ako nam je i potrebna pomoÊ drugih ljudi, ne moramo je uvijek traæiti od pastora. Novac gospoe Smith neÊe donijeti veÊu kamatu samo zato πto ju je pastor odvezao u grad. Ovakva oËekivanja su nerealna.

KAKO PREÆIVJETI POVREDE I RAZO»ARANJE

89

3. Dopustite svojim voama da budu ljudi. Uz nerealna oËekivanja postoji i sklonost da od pastora i drugih voa napravimo idole. Ovo vodi k razoËaranju. »arobnjak iz Oza je izgledao priliËno dojmljivo sve dok se zavjesa nije podigla i otkrila starca s nekoliko jednostavnih trikova. SliËno tome, i vi ste moæda zadivljeni svojim pastorom, sve dok ne vidite da su mu stopala od gline. Ako vaπ pastor govori jedno a radi drugo — igra ulogu licemjera — onda se s njime treba suoËiti. Ali ako on jednostavno radi najbolje πto moæe i pokazuje da je obiËan Ëovjek, dajte mu malo prostora. Dopustite mu da bude obiËan smrtnik. Pastor i njegova obitelj æive kao ribe u akvariju i njihov æivot je otvoren svima na uvid. Prema tome, prirodno je oËekivati da Êe pastor (ili netko iz njegove obitelji) katkada uËiniti neπto πto moæda neÊe biti u skladu s vaπim mjerilima. Kad je pastorov sin neprimjeran u crkvi, ili ako vidite svog pastora kako u starim trapericama i majici kosi travu, nemojte se razoËarati. 4. Pokaæite bolji primjer. Jedan od najboljih naËina da pobijedite povrede i razoËaranja jest da vratite na bolji naËin. SjeÊate li se zlatnog pravila? Umjesto da vratite uvredu za uvredu, okrenite drugi obraz. Pavao piπe: “Naprotiv, ako je tvoj neprijatelj gladan, nahrani ga; ako je æedan, napoj ga! PostupajuÊi tako, skupit Êeπ razbuktjelu æeravicu na njegovu glavu. Ne dopusti da te svlada zlo, veÊ zlo nadvladaj dobrom!” (Rimljanima 12,20.21) Vaπa gorka iskustva mogu biti kamenje oko vrata koje Êe vas potopiti ili stijene potpore koje Êe vas uzdiÊi! Jedan Ëinovnik na fakultetu, koji je oËigledno imao loπ dan, pogreπno je razumio Joanine pobude. Kad je ona iskreno pitala koje kolegije da uzme, on joj je odgovorio: “Nije vaæno πto Êeπ uzeti, ti si se i onako doπla ovamo udati.” Bila je uæasnuta njegovim komentarom i otiπla je ne upisavπi se. Nekoliko godina kasnije Joan je dobila posao u tome istom uredu. Onaj Ëinovnik je odavno otiπao na

90


drugi posao, ali ona se joπ uvijek sjeÊala njegovih neljubaznih, nepromiπljenih rijeËi i Ëvrsto je odluËila da neÊe slijediti njegov primjer. Trudila se da se prema svakoj osobi ponaπa ljubazno, bez obzira kakve bile pobude te osobe. Joan je imala prednost da joj mnogi studenti kaæu da su se upisali u tu πkolu samo zato πto je ona bila ljubazna i pomogla im je kad su bili zbunjeni. Ako dopustite da vaπe povrede rasplamsaju vaπu odluku da æivite po viπim mjerilima i da pokaæete bolji primjer, bit Êete u prednosti da izvrπite pozitivan utjecaj za Krista u svojoj crkvi. Ako vas je povrijedio netko u crkvi, sigurno ima joπ ljudi koje je povrijedila ta ista osoba. Pronaite te povrijeene ljude, ne zato da biste udruæili snage i uzvratili napad, veÊ zato da im pomognete. 5. Pomozite onima koji su povrijeeni. Jedan od najboljih naËina da izlijeËite svoje rane jest da shvatite da su i drugi povrijeeni. Neki su moæda povrijeeni i dublje od vas. Ako pokuπavamo utjeπiti povrijeene, blagoslov Êe se proπiriti i na nas. “Bacite teret svojih slabosti, briga i boli na milostivog Spasitelja. Otvorite srce njegovoj ljubavi i dopustite da ona istjeËe drugima. Ne zaboravite da svatko treba podnositi teπke nevolje, suËeliti se s teπkim kuπnjama, a vi moæete uËiniti neπto da olakπate ove terete. Zahvaljujte za blagoslove πto ih primate; pokaæite da cijenite znakove paænje koji vam se ukazuju. Neka srce bude puno dragocjenih Boæjih obeÊanja, koja moæete iznijeti iz riznice srca, rijeËi koje Êe za druge biti utjeha i potpora. Ovo Êe vas okruæiti ozraËjem koje Êe biti plemenito i korisno. Vaπ cilj neka je: biti blagoslov onima oko sebe, a vi Êete naÊi moguÊnosti da budete od pomoÊi, kako Ëlanovima vlastite obitelji tako i drugima.” (Ellen White, Put u bolji æivot, str. 159,160) Ako ste povrijeeni ili razoËarani, odluËite postati izvor blagoslova u svojoj crkvi. Uvijek se sjetite da, dok prolazite kroz ove doline obeshrabrenja, morate biti na oprezu, jer postoje vukovi koji æele uhvatiti ranjene vjernike.

91

Poglavlje 14

Kako preæivjeti propovjednike ili voe koji kritiziraju Znam da Êe poslije moga odlaska provaliti meu vas okrutni vuci koji neÊe πtedjeti stada; i izmeu vas samih diÊi Êe se neki koji Êe nauËavati opaku nauku da odvuku uËenike za sobom. (Djela 20,29.30)

Znat Êete da je propovjednik postao previπe kritiËan: • ako se na crkvenoj oglasnoj ploËi pojavi fotografija sluæbenika Konferencije s natpisom Traæi se i Slijedi nagrada, • ako njegova propovijed viπe radi na tome da ponizi ljude a manje da uzdigne Krista, • ako on smatra da su veÊina propovjednika zapravo isusovaËki sveÊenici koji su ubaËeni u redove crkve, a njihova specijalnost je hipnoza. 1991. godine, za vrijeme Zaljevskog rata, Amerika je bila svjedokom zanimljivog presedana. Od cjelokupnog broja poginulih ameriËkih vojnika za vrijeme Pus-

92


tinjske oluje, veÊina je nastradala od takozvane “prijateljske vatre”. “Prijateljska vatra” je nastajala kad su ameriËke trupe sluËajno otvorile vatru na svoje vlastite vojnike ili na saveznike. Zamislite to — rat u kome najveÊe gubitke nisu prouzroËili neprijatelji, veÊ njihove vlastite snage! Na æalost, mi danas moæemo vidjeti tu istu nesreÊu i u Boæjoj crkvi, gdje veÊina povreda nije nastala kao posljedica progonstva izvan crkve, veÊ unutar nje. Jedina razlika je u tome πto prijateljska vatra u crkvi nije sluËajna. –avao zna da moæe izazvati najveÊe gubitke u crkvi tako πto Êe u njezino tijelo posijati svoje predstavnike. “Mnogo se viπe trebamo plaπiti onoga πto je unutra od onoga πto je vani. Prepreke prema snazi i uspjehu mnogo su veÊe u samoj crkvi nego u svijetu... Koliko Ëesto su oni koji su tvrdili da su predstavnici istine pokazali da su najveÊe prepreke za njezino napredovanje.” (Ellen White, Selected Messages, sv. 1, str. 122) SjeÊamo se da Davidu nije prijetila najveÊa opasnost od Golijata, veÊ je bio progonjen od svoga vlastitog kralja, ©aula, i svoga vlastitog sina, Abπaloma. Josipa su njegova roena braÊa prodala u roblje; Mojsije je pobjegao iz Egipta ne zato πto su EgipÊani zlostavljali njegov narod, veÊ zato πto su se njegovi sunarodnjaci svaali meu sobom. Naravno, Isusa je razapeo Njegov vlastiti narod, pod maskom svetosti i ljubavi prema zakonu. Tijekom proteklih godina jedan broj nezavisnih propovjednika je razvio vjerovanje da je njihovo poslanje da oËiste crkvu tako πto Êe verbalno napadati svoju braÊu. Glavobolje se moæete osloboditi tako da odsijeËete glavu, ali postoje bolje metode. Kako se pribliæavamo kraju vremena i kako se Boæje djelo proπiruje, vidjet Êete kako se pojavljuje sve viπe i viπe nezavisnih propovjednika. Neke je Bog pozvao i oni vrπe korisne posebne sluæbe. Ovi propovjednici surauju na izgradnji Crkve, ali mi je æao πto moram reÊi da meu njima ima i onih koji to ne Ëine.

KAKO PREÆIVJETI PROPOVJEDNIKE I VO–E KOJI...

93

Kao πto apostol Pavao kaæe: “Sve provjeravajte, πto je dobro. zadræavajte.” (1. Solunjanima 5,20) Prema svakom nezavisnom propovjedniku budite sumnjiËavi, sve dok ne okusite je li gorak ili sladak. Ako otkrijete da je gorak, nemojte nastaviti piti s njegova izvora. Bilo kojega proljetnog dana u Sjevernoj Americi moæete vidjeti dvije veoma razliËite ptice. Jedna od tih ptica se diæe na krilima kao orao i izgleda vrlo elegantno — iz daljine. Druga ptica ima izgled obiËnog insekta, koji nervozno letucka uokolo. Kad biste izbliza pogledali ove ptice, shvatili biste da su one sasvim drukËije nego πto izgledaju na prvi pogled. Ptica koja se podiæe na krilima kao orao, zapravo je strvinar. On leti visoko, ne da bi bio bliæi nebu, veÊ da ima bolji pogled na kakvo jadno mrtvo ili umiruÊe stvorenje. Ako vidi zeca ili psa kojeg je udario automobil, strvinar Êe se obruπiti s neba i od nesretne ærtve napraviti gozbu. Druga ptica je veoma mala i zove se kolibriÊ. On leti od jednog do drugog cvijeta dok se njegovo tijelo presijava na svjetlosti. KolibriÊ traæi ono πto je svijetlo, lijepo i slatko. I mi smo u istome proljetnom danu, na istoj livadi. U pitanju su samo razliËite ptice. Jedna uvijek traæi strvine koje se raspadaju, a druga traæi cvijeÊe i nektar. PriËa se da su dva Ëovjeka gledala kroz zatvorske reπetke. Jedan je vidio blato, a drugi zvijezde. Otkrio sam da ljudi uglavnom pronalaze ono πto traæe! U crkvi postoje i strvinari i kolibriÊi. Neki nezavisni propovjednici postali su kao strvinari, usmjeravajuÊi se samo na ono πto je sablaænjivo i negativno. Oni traæe, kopaju i usredotoËuju se na svaku nepravilnost koju mogu pronaÊi. Oni uzimaju rijeËi i navode, vade iz konteksta i svuda odaπilju svoje pronalaske. Ovakvi voe vrebaju nove krπÊane, vjernike koje su drugi povrijedili i one koji su se razoËarali promatrajuÊi nesavrπenosti u Boæjem djelu.

94


Svaka religija na ovome svijetu ima elemente istine. Zato su one privlaËne. Isto tako, neki kritiËki raspoloæeni propovjednici koje poznajem mijeπaju istinu s mnogo neistine ili s preuveliËanim informacijama. Katkada se moram sloæiti s nekim njihovim zapaæanjima, ali se ne slaæem s njihovim pristupom ni s veÊinom njihovih zakljuËaka. “Molim vas, braÊo, Ëuvajte se onih koji prave razmirice i sablazni suprotno nauci koju vi primiste! Klonite se njih! Takvi, naime, ne sluæe naπem Gospodinu Kristu, nego svom trbuhu, te slatkim i laskavim rijeËima zavode srca priprostih.” (Rimljanima 16,17.18) Moæda bih trebao objasniti πto podrazumijevam pod propovjednicima kritike. Prvo æelim izjaviti da nije svaka kritika loπa. Biblija i Duh proroπtva su puni konstruktivne kritike koja se katkad naziva upozoravanje, ukoravanje ili savjetovanje od Boga. Kad se iznosi u ljubavi, da bi se izgradila crkva i otvorio put do kriæa, kritika moæe biti zdrava. Naprotiv, kritiËari o kojima govorim kritiziraju da bi uniπtili onoga koga smatraju svojim suparnikom dok nose masku svete zabrinutosti.

Kriticizam i biblijski odgovori 1. Desetina i darovi. Kritika: “Voe crkve rasipaju i zloupotrebljavaju desetinu i darove. Crkva se nalazi u stanju kompromisa sa svijetom. Viπe ne trebate davati svoje desetine i darove takvoj organizaciji, jer Êete biti odgovorni za grijeh. Pronaite propovjednika koji propovijeda ispravno, kao glasna truba (kao mi, primjerice) i njemu dajte svoju desetinu.” Odgovor: Boæja crkva u svom krugu ima one koji su krivi za svaki grijeh kojega se moæete sjetiti, pa vjerojatno i za one grijehe koji vam uopÊe i ne padaju na pamet! Iako to lomi srce naπega nebeskog Oca, joπ od Adamova vremena pa do danas, crkva je uvijek u svom okrilju imala licemjere koji su ostavili prljav, greπni trag u povijesti. Biblija govori o preljubu, ro-


95

doskvrnuÊu, ubojstvu, laganju, pijanstvu i opÊoj pokvarenosti. U svjetlu ovoga, da li da zadræimo svoje darove i desetine i da ih ne dajemo u crkvu samo zato πto neki ljudi na vodeÊim poloæajima rasipaju, pa Ëak i kradu iz fondova? Ako je tako, onda vjerojatno ne bismo financijski podræali ni Isusa dok je hodio na zemlji. Njegov je rizniËar bio kradljivac Juda. Da li je Isus znao da Juda krade? Naravno da je znao! Zaπto ga, onda, Gospodin nije odbacio? Je li crkva u Isusovo vrijeme bila korumpirana? Jest. Zaπto je, onda, Isus blagoslovio udovicu koja je dala svoja posljednja dva novËiÊa da bi pomogla crkvu? Voe te crkve su se upravo spremali traæiti Isusovu krv (Marko 12,43; Ellen White, »eænja vjekova, str. 526). I pored toga, Isus je pohvalio udoviËinu dareæljivost crkvi. ©to je s vremenom kad je Ana dala svoj najveÊi dar, svoga jedinca sina, Boæjoj crkvi? I to je bilo vrijeme velike duhovne pokvarenosti. SveÊenici su potpuno popustili pred grijehom. Ipak, Bog je blagoslovio Anu zbog njezina dara (1. Samuelova 1,28). Boæja zapovijed ne kaæe: “Donesite svoje desetine i darove u moju kuÊu ako su sveÊenici obraÊeni.” Bez obzira na duhovno stanje nekih vodeÊih ljudi, nama je zapovjeeno da dajemo, i ako to Ëinimo, primit Êemo blagoslov (Malahija 3,10)! Ako ste se razoËarali u voe crkve, molim vas, nemojte dopustiti da vas oni koji vas nagovaraju da ne dajete crkvi prevare i uvuku u grijeh. ProËitajte πto Ellen White piπe u vezi s ovim: “Neki su bili nezadovoljni i rekli su: ‘NeÊu viπe davati desetinu, jer nemam povjerenja u ljude koji se nalaze u srcu djela i rukuju tom desetinom.’ Ali treba li zakidati Boga zato πto smatrate da se djelom ne upravlja dobro? Razloge svog nezadovoljstva trebate otvoreno, jasno i u krπÊanskom duhu iznijeti onima na koje se to odnosi. Traæite da se stvari isprave i postave na svoje mjesto, ali nemojte zakidati od djela Boæjega

96


i pokazati se nevjernima zato πto drugi ne postupaju ispravno.” (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 249) Vrlo malo propovjednika kritizira rad spasavanja izgubljenih s ulice. Oni obiËno ulaæu napore da izvuku ljude iz AdventistiËke crkve. Vaπa desetina treba iÊi u svrhu potpore propovijedanja evanelja πirom svijeta. Propovjednici kritiËari ne propovijedaju evanelje svijetu. Kad bi svi slali njima svoje desetine i darove, uskoro ne bi viπe bilo propovjednika, ne bi bilo evanelista, ne bi bilo misionara; djelo πirom svijeta bi propalo. Ljudi koji πalju svoje darove i desetine propovjednicima kritike, dok joπ uvijek pohaaju AdventistiËku crkvu, duhovne su spuæve. Oni pljaËkaju crkvu, upijajuÊi sve prednosti koje su drugi platili, a zauzvrat ne daju niπta osim negativnog savjeta. Propovjednici kritike hrane se tako πto iskoriπtavaju vaπe nezadovoljstvo crkvom. Ovo teæi k tomu da nastane pravi sukob interesa. Ako raste potpora crkvi, opada financijska potpora privatnim propovjednicima, πto prijeti njihovoj egzistenciji. Ako uspiju odræati nezadovoljstvo, njihovi darovi se poveÊavaju, osiguravajuÊi im sredstva za æivot. Prema tome, oni zbog materijalnog interesa dolijevaju ulje na vatru nezadovoljstva u crkvi. Sami trebate odluËiti za sebe, ali ja bih se Ëuvao “propovjednika” koji æive od toga πto izazivaju nezadovoljstvo u crkvi. ©to viπe razloga pronalaze zbog kojih bismo mi trebali biti nezadovoljni crkvom, to viπe novca zgrÊu za sebe. Jednom takvom propovjedniku je potrebno samo deset ljudi koji Êe mu slati svoju desetinu da bi imao veliku plaÊu samo od kritiziranja. Prema tome, ljudi koji odluËuju da neÊe financijski podupirati crkvu sve dok ona ne bude dovoljno sveta, neÊe je nikada podupirati zato πto nikada neÊe smatrati da je ona dovoljno sveta. Vjerujem da u nekim sluËajevima oni koji zadræavaju svoje desetine, a pritom ukazuju na probleme u crkvi, to rade da bi prikrili svoju sebiËnost ili negativne osjeÊaje.


97

2. KrπÊanska mjerila. Kritika: “Crkva je u stanju potpunoga otpadniπtva. U svakom podruËju, od odjeÊe do prehrane, od glazbe do Ëasopisa, crkva se priklonila svijetu. Jedina je nada da ju obaspemo naπom ‘Ëistom’ literaturom koja propovijeda Ëistu istinu kao glasna truba.” Odgovor: Nalazi li se crkva u stanju otpadniπtva? Da. Potpunoga otpadniπtva? Ne! Joπ uvijek ima na tisuÊe koljena koja nisu kleknula pred Baalom. Istina je da je, u nekim mjestima, crkva iznevjerila biblijska naËela. Da ste putovali po svijetu, uoËili biste da se duhovno stanje u crkvi veoma razlikuje od mjesta do mjesta. U zemljama u kojima su krπÊani bili progonjeni zbog svoje vjere vjernici su viπe odani Gospodinu i vjeri. U Sjevernoj Americi, koja je oliËenje izobilja, crkva viπe liËi na druπtveno okupljanje nego na mjesto na koje se okupljamo da bismo zadovoljili naπu glad i æeu za Gospodinom. ShvaÊam da govorim pomalo uopÊeno, ali sam isto tako zapazio da se u velikim gradovima moæe naÊi viπe prilagodbi svijetu nego u malim gradovima. Primjerice, joπ u 400. godini po Kristu veliki grad Rim je uæivao glas najloπijeg primjera krπÊanstva u Carstvu. Ipak, kad propovjednici kritike opisuju opadanje moralnih mjerila, oni grebu po dnu i izvlaËe najgore primjere koje mogu pronaÊi u AdventistiËkoj crkvi. Onda to pokazuju kao stanje svih adventista πirom svijeta. Za vrijeme nemira u Los Angelesu u proljeÊe 1992. godine, Karen i ja bili smo u Rusiji i odræavali niz evaneoskih predavanja. Ruski mediji, æeleÊi prikazati Ameriku u najgorem svjetlu, pokazivali su snimke neke kuÊe u plamenu i govorili: “Ljudi se bune u svim veÊim gradovima u Americi.” Zbog nepoπtenog novinarstva, ljudi u Rusiji su mislili da su ameriËki gradovi u plamenu, da je dræava preplavljena pobunom, a nemiri su zapravo bili ograniËeni samo na jedan dio Los Angelesa.

98


Mnogi propovjednici kritike prihvatili su ovakav naËin nepoπtenog novinarstva ili preuveliËavanja Ëinjenica, uzimajuÊi izdvojene sablaænjive sluËajeve i prikazujuÊi ih kao opÊu pojavu. Povijest otkriva razdoblja krπÊanskih probuenja za kojima slijede periodi laganog duhovnog opadanja. Duhovno opadanje dovodi do povlaËenja blagoslova i do Boæjeg suda. Boæji sud Ëesto donosi pokajanje i probuenje. Propovjednici kritike nikad neÊe donijeti probuenje. Joπ jedna pojava koju sam zapazio meu ovakvim propovjednicima jest nedostatak ravnoteæe kod njihovih sljedbenika i tiskanih publikacija. Da bi neπto dokazali, njihovi Ëlanci sadræe skup navoda iz Duha proroπtva i iz Biblije. »esto su ovi navodi izvaeni iz njihova pravilnog konteksta i iznijeti u zbitom obliku. Ovo ostavlja sasvim drugaËiji dojam koji nema veze s onim πto je pisac æelio reÊi. Jednog poslijepodneva Karen i ja otiπli smo u grad u kupnju. Naπ sin Micah ostao je kod kuÊe i obavljao svoje zadatke. BuduÊi da smo malo zakasnili u povratku, on je postao nestrpljiv i nije viπe mogao Ëekati veËeru. Zato je sam sebi pripremio obrok. Kad smo se vratili kuÊi, Micah je sjedio na krevetu, oËi su mu bile staklaste i bio je blijed. “Sine, je li ti dobro?” upitao sam. “Pa, nije baπ”, uzdahnuo je. “Jesi li gladan?” pitala je Karen. On je samo odmahnuo glavom. “Jesi li jeo?” Potvrdno je kimnuo glavom. “Pa πto si jeo?” bio sam uporan. “Konzervu s vegetarijanskom juhom od povrÊa”, odgovorio je. Onda sam pitao: “Jesi li dodao vode u juhu?” Okrenuo se k meni s iznenaenim izrazom lica. “Zar sam trebao dodati vodu?” Micaha je bolio trbuh jer je pojeo konzervu koncetrirane juhe od povrÊa. Kad se doda odreena koliËi-


99

na vode, juha je dobra, ali ako sastojci nisu uravnoteæeni, razboljet Êete se. Kad bismo izvadili sve πto Biblija govori o postu i pokajanju i kad bismo skupili sve te izjave zajedno u jedan koncentrirani oblik, siguran sam da biste pali u depresiju. Ili kad bismo skupili sve πto Ellen White govori o krπÊanskom savrπenstvu i kad bismo to odvojili od njezinih citata o Boæjoj ljubavi i praπtanju, veoma bismo se obeshrabrili. Ivan Krstitelj nije propovijedao samo: “Pokajte se”, nego je isto tako rekao: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29) Moramo upamtiti da trebamo pomijeπati Vodu Æivota sa suhim uvjerenjem, ljubav sa Zakonom, milost s pravdom, osobnu samokontrolu sa snoπljivoπÊu prema drugima. Moramo biti uravnoteæeni. Ljudi koji se upletu u kritiziranje obiËno ne izgledaju baπ sretno. Kad je sudjelovao u Gospodnjoj veËeri, jedan gospodin, koji je bio veliki pristaπa propovjednika kritike, dotrËao je do mene. Njegovo lice je bilo vrlo uzbueno kad je rekao: “Pastore, ovo je straπno!” “©to to?” pitao sam. Rekao je: “Ne bismo trebali imamo kriæeve u naπim crkvama.” Gledao sam oko sebe trudeÊi se da pronaem kriæ koji je tako uvrijedio moga brata. “Gdje je?” pitao sam. “Na pladnjevima za obred!” Na stolu za Svetu veËeru stajali su metalni pladnjevi na kojima su bili kruh i vino. Na poklopcu svakoga pladnja bio je mali kriæ, veliËine oko 5 cm, koji je sluæio kao dræak. Nisam æelio biti neugodan, ali sam bez razmiπljanja upitao toga Ëovjeka: “Kada bih ja vjerovao kao i ti, da li bi se ponaπao isto tako?” Izraz panike na njegovom licu pretvorio se u masku ozbiljnosti i on se udaljio. Mi postajemo ono u πto vjerujemo. Ako su naπa vjerovanja negativna, i mi Êemo postati negativni. Ako

100 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI naπa religija ispadne iz ravnoteæe, i mi Êemo izgubiti ravnoteæu. 3. Izaite iz Babilona. Kritika: “AdventistiËka crkva se toliko udaljila od vjere naπih otaca da je ostati u njezinim redovima ravno izdaji. PreporuËujemo vam da napustite organizirano djelo. Istupite iz AdventistiËke crkve i pridruæite se nama, pravoj, nepogreπivoj, duhovnoj crkvi.” Odgovor: Jedno od prvih pravila prodaje jest: “Ako kupac nema potrebe za proizvodom, potrebu treba stvoriti.” Da bi propovjednici kritike poveÊali svoju potporu, oni je moraju izvlaËiti iz organiziranog tijela. Da bi to postigli, oni prividno moraju pruæiti uslugu koju crkva ne moæe dati. Tako oni nude jedino ispravno tumaËenje odreenih redaka, traËeve o zbivanjima u Konferenciji, ili publikacije koje nije izdala naπa crkva. Naravno, jedini izlaz za vjernike jest da napuste organiziranu crkvu i da se pridruæe neorganiziranom poslu. Ako æelite natjerati nekoga da skoËi iz zrakoplova, prvo ga morate uvjeriti da imate dobar padobran za njega. Zatim ga morate uvjeriti da Êe se zrakoplov sruπiti. Zato propovjednici kritike tako paniËno rade na tome da sruπe crkvu. Oni koji podupiru propovjednike kritike nikad nisu duπe koje su spaπene njihovim radom, veÊ su to nezadovoljni vjernici iz AdventistiËke crkve. SljedeÊi je navod vrlo vaæan: “Oni koji tvrde da je Crkva adventista sedmoga dana Babilon, posluæili su se SvjedoËanstvima da bi potkrijepili svoje stajaliπte; ali zaπto nisu iznijeli ono πto je godinama bilo teæiπte moje poruke — jedinstvo crkve? Zaπto nisu citirali rijeËi anela: ‘Sloæno, sloæno, sloæno’? Zaπto nisu ponovili opomenu i istakli naËelo da je ‘u jedinstvu snaga, a u podjeli slabost’? Poruka koju ovi ljudi nose takva je da razjedinjuje crkvu i pred neprijateljima istine baca ljagu na nju. Takva poruka jasno otkriva lukavo nastojanje varalice koji æeli sprijeËiti crkvu da doe do savrπenog jedinstva. Ovi uËitelji


101

hode u laænoj svjetlosti iskara koje su sami zapalili: djeluju prema svom vlastitom miπljenju i optereÊuju istinu laænim pojmovima i teorijama. Oni odbijaju savjet svoje braÊe i æure se svojim putom sve dok ne postanu baπ ono πto Sotona æeli — osobe neuravnoteæenog uma.” (Ellen White, Testimonies to Ministers, str. 56) Kad je Boæji narod ubijao proroke i sluæio Baalu, Izebela je sjedila na prijestolju s Ahabom, i Ilija je mislio da nema drugog izbora osim da pobjegne. Kad je bio sam u pustinji, Bog ga je pitao: “©to Êeπ ti ovdje, Ilija?” Bog mu je rekao da mora prestati bjeæati od problema i vratiti se svome narodu ako æeli vidjeti kako se stvari popravljaju (1. o Kraljevima 17-19). UobiËajeno je kod propovjednika kritike da izvrÊu navode Ellen White i to na takav naËin da ispadne da je ona odobravala, pa Ëak i preporuËivala, napuπtanje ove crkve. Ipak, postoji upadljiva nelogiËnost u njihovoj logici. Usprkos Ëinjenici da su u njezino vrijeme u crkvi postojali isti problemi, to jest svjetovnost, popuπtanje u naËelima, elementi nepoπtenja i financijske neodgovornosti u konferencijama, ona je i dalje davala desetinu, dolazila u crkvu i ostala Ëlan crkve sve do svoje smrti. Ona kaæe: “Kada netko napuπta Kristovo organizirano tijelo koje se sastoji od ljudi koji dræe Boæje zapovijedi, kad on poËne... izricati sud o njima, onda moæete sa sigurnoÊu znati da Bog ne vodi tu osobu.” (Selected Messages, sv. 3, str.18) Naravno, naπ najbolji primjer je Isus. Iako je veÊina Njegovog naroda odbacila Njegovu nauku, iako su se urotili da Ga ubiju i razapnu, iako su se odrekli Njegova uskrsnuÊa, prvo mjesto na koje je poslao svoje uËenike nakon izlijevanja Svetoga Duha bilo je mjesto gdje se nalazio taj isti narod, taj isti hram (Djela 3). Ne moæete izvana oËistiti kuÊu. Oni koji napuπtaju crkvu zbog svjetovnosti u crkvi gube svoj utjecaj u obnovi crkve. Sol je izgubila svoj okus. To je baπ ono πto avao æeli da se dogodi.

102 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI Kad je zbog nedostatka vjere, gunanja, primjedbi i æaljenja za Egiptom izraelski narod morao napustiti granice obeÊane zemlje i kad je bio primoran vratiti se i lutati po pustinji, nije se vratio sam! Vjerni meu njima, kao πto su bili Mojsije, Aron, Joπua i Kaleb, nisu otiπli sami za sebe, veÊ su ostali sa svojom slabijom, nevjernom braÊom. I nije samo Mojsije ostao s njima, s njima je ostao i Bog! “Kristova crkva na zemlji bit Êe nesavrπena, ali Bog neÊe zbog nesavrπenosti uniπtiti svoju crkvu.” (Ellen White, Testimonies to Ministers, str. 46) Vjerujem da je danaπnja AdventistiËka crkva moderni Izrael. Ima iste probleme i pravi iste greπke kao i drevni Izraelci, ali Bog je joπ uvijek s ovim pokretom. Svi koji vas nagovaraju da napustite Crkvu i da postanete dio nove, “svetije zajednice”, vukovi su u janjeÊoj koæi i Sotonino oruæje. Moæda se pitate, kako se pribliæavamo kraju vremena i kako se naπa vjera nalazi u sve veÊoj suprotnosti sa Zakonom, hoÊe li doÊi vrijeme da napustimo vidljivu organizaciju? Nastavite s Ëitanjem.

103

Poglavlje 15

Kada treba napustiti crkvu? ... reËe Pavao stotniku: “Ako ovi ne ostanu u lai, vi se ne moæete spasiti!” (Djela 27,31)

Znat Êete da je vrijeme da napustite crkvu: • kad u crkvenom dvoriπtu postave lomaËu za spaljivanje heretika, • kad vam pokuπaju na Ëelu utetovirati “666”, • kad u petak uveËer u crkvi budu odræavali natjecanje u plesu. Dva brata tinejdæera, Bo i Joe, jednog su nedjeljnog poslijepodneva odluËili iskoristiti prednost toplog vremena i odvezli su se na neku stjenovitu plaæu da se kupaju. “Jedva Ëekam da skoËim u vodu”, rekao je Bo. “I ja!” odgovorio je Joe dok su parkirali automobil. Brzo su se presvukli i krenuli prema jednoj litici. Uzdizala se visoko iznad kamenite obale i iznad valova koji su se razbijali o niæe stijenje. “Tko skoËi posljednji, taj je pokvareno jaje!” uzviknuo je Bo dok je trËao prema rubu litice.

104 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI “Hej, Ëekaj mene!” viknuo je Joe dok je trËao za njim. BuduÊi da je bio malo oprezniji od svoga brata, Joe je zastao da procijeni dubinu vode prije nego πto Êe skoËiti. Na njegov uæas, ugledao je tijelo svoga brata kako pluta na valovima. Bo je neoprezno skoËio, udario o kamenje koje se nalazilo odmah ispod povrπine vode i slomio vrat. DjeËak je izgubio æivot zato πto je skoËio za vrijeme oseke, kad je razina mora bila niska. Nije znao kad treba skoËiti. Moæda Êete pomisliti da Bo baπ i nije bio jako pametan kad nije zastao da procijeni dubinu vode prije nego πto Êe skoËiti, ali danas mnogi krπÊani isto tako naslijepo iskaËu iz crkve, udarajuÊi o kamenje koje ih lomi. Oni ne zastaju da razmotre situaciju, ili da otkriju gdje se nalazi kamenje. Oni jednostavno vide problem u crkvi i slijede onoga koji kaæe: “Tko skoËi posljednji, taj je pokvareno jaje.” Vrlo se je lako obeshrabriti kad sagledamo sve probleme koji se mogu pojaviti u crkvi. U njoj postoji toliko mnogo glasova koji nas stalno upozoravaju na licemjerstvo i neuspjehe. Mnogi vjernici i neki nezavisni propovjednici specijalizirali su se za traËeve i sablazni i prenose ih kao πto novine prenose vijesti. Oni govore da crkva zloupotrebljava novac, da u njoj nema Svetoga Duha, da nema pravog propovijedanja Boæje rijeËi itd. Sve to navode kao razloge za napuπtanje crkve. Moæda Êete se pitati: Kakve koristi imam od toga da se pretvaram da sam kapetan na Titanicu i da potonem zajedno s brodom? Zar ne mogu biti dio Boæje crkve a da ne pripadam nikakvoj vjeri ni organizaciji. Zar moram i dalje trpjeti dosadno propovijedanje i zajednicu u kojoj nema Duha? Postoji li vrijeme kad treba napustiti crkvu? Da, postoji vrijeme kad treba napustiti crkvu! Kad vjerovanja crkve viπe nisu u skladu s Kristovom naukom, kad vam se viπe ne dopuπta da u svojoj crkvi propovijedate istinu, onda oËigledno nemate drugoga izbora nego da odete negdje drugdje.

KADA TREBA NAPUSTITI CRKVU?

105

Ali moje pitanje glasi — kad se to dogodi, hoÊe li postojati neko mjesto na koje Êete moÊi otiÊi? U Bibliji je zapisan dogaaj o straπnoj oluji u kojoj su Pavao i njegovi suputnici zamalo izginuli (Djela 27). »etrnaest dugih dana ta je mala laa, zajedno s 276 duπa, bila nemilosrdno bacana po hladnome, mraËnom moru. Kad je brod poËeo popuπtati pod jakim udarima oluje, putnici su poËeli bacati sve πto su imali u more (ukljuËujuÊi i hranu). Vjerojatno su patili od morske bolesti i izgubili su svaku nadu da Êe preæivjeti. Posljednje mjesto na kome su se æeljeli nalaziti bilo je ova laa, ali nitko nije skoËio u vodu! Boæja crkva je sliËna ovom brodu, sa svim svojim problemima i nevoljama. Moæda Êete misliti da je crkva posljednje mjesto na kojemu se æelite nalaziti, ali obeÊavam vam, mnogo Êe vam biti bolje Ëak i u takvoj crkvi nego u moru meu kitopsinama. Biblija nam govori da su neki mornari, koji su se pretvarali da pomaæu, htjeli skoËiti u vodu i otplivati do obale kad se laa na kojoj su se nalazili Pavao i njegovi suputnici pribliæila obali. “A kad su mornari gledali pobjeÊi iz lae i kad spustiπe Ëamac u more pod izlikom da kane s pramca spustiti sidra...” (Djela 27,30) Drugim rijeËima, oni su govorili: “Mi Êemo uzeti Ëamac za spasavanje i iskrasti se, a ostali neka potonu s laom!” Neki ljudi u crkvi rade upravo to. Spasavaju sami sebe. Pavao je rekao kapetanu: “Ako ovi ne ostanu u lai, vi se ne moæete spasiti!” (Djela 27,31) Jesu li mornari povikali: “Neka se svatko brine za sebe!” i otiπli svojim putom? Nisu. Biblija nam kaæe: “Nato vojnici presjekoπe uæeta na Ëamcu i pustiπe ga da padne.” (Djela 27,32) U more je bio baËen prazan Ëamac za spasavanje da bi posada ostala zajedno. Zaπto je ovaj dogaaj zabiljeæen u Bibliji? Za naπe ohrabrenje i da se pouËimo iz njega. Pavao kaæe da neÊemo uspjeti stiÊi u kraljevstvo ako se ne budemo

106 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI dræali zajedno. Ja vjerujem da smo mi, kao Boæji narod, blizu obale (kraja vremena). Bog nas podsjeÊa da moramo ostati zajedno bez obzira na oluju. Mislim da nas On isto tako upozorava da trebamo presjeÊi konopce Ëamca za spasavanje i donijeti odluku da ostanemo u lai. Kad vas netko uvjerava da trebate pobjeÊi, zapitajte se: “Zaπto da odem? Bog je obeÊao da Êe me sigurno dovesti do obale ako ostanem u Njegovoj lai.” Moæda Êe on odgovoriti da se u lai nalazi previπe greπnika i da, prema tome, to ne moæe biti Boæja laa. Ali ovaj biblijski dogaaj govori nam da je Pavlova laa bila puna zatvorenika i kriminalaca koji su iπli u susret svome sudu. Ali poruka je bila da ipak moraju ostati zajedno. Na kraju su oni ipak morali napustiti lau, ali tek onda kad ih ona viπe nije mogla dræati, kad se razbila o stijene. Onda su oni morali dohvatiti bilo koji dio πto je ostao od lae — samo dio — i uspjeli su doÊi do obale. Tako Êe biti i s Boæjom crkvom u posljednje dane. Vjerujem da Êe doÊi vrijeme kad naπa crkva viπe neÊe moÊi biti legalna, vidljiva organizacija. Naπa crkva, laa, raspast Êe se. Tada Êemo morati sami stiÊi do obale dræeÊi se za dijelove stare lae. Morat Êemo se dræati u malim skupinama da jedni druge hrabrimo i jaËamo. U Djelima 27,24 nalazi se jedan razlog zaπto Bog æeli da ostanemo u Njegovoj crkvi. “Ne boj se, Pavle! Ti treba da doeπ pred cara. I evo, Bog ti milostivo daruje æivote svih koji s tobom plove.” U sluËaju da niste shvatili, Bog je obeÊao Pavlu da Êe poπtedjeti njegov æivot da bi mogao svjedoËiti pred carem. Na isti naËin, pri kraju vremena, svaki od nas koji ostane vjeran moæe biti pozvan da svjedoËi pred svjetovnim vlastima. Bog æeli da odnesemo posljednju poruku nade svijetu koji umire. Ako iskoËimo iz broda, propustit Êemo tu prigodu. Ako pokuπamo sami prijeÊi uzburkani ocean, osueni smo na propast.

KADA TREBA NAPUSTITI CRKVU?

107

Kad udari val koji Êe konaËno razbiti lau, uhvatite se za bilo πto πto pluta, i plivajte prema obali. Ja ne znam πto Êe biti taj val — neki vladin ukaz ili vjersko progonstvo — ni kad Êe to biti. Ali znam da Êe se stanje pogorπati i da zato trebamo biti spremni. NaËin na koji se moæemo pripremiti jest svakidaπnja molitva i prouËavanje Biblije. Uz to se trebamo obuÊi u haljinu Kristove pravednosti. Kad oluja prijeti i kad udare oni posljednji valovi, ta haljina Êe biti naπ pojas za spasavanje. Tako je i s naπom crkvom. Neki ljudi misle da Êe ih crkva sigurno dovesti do obale vjeËnog æivota. Ovi ljudi su se ukrcali samo zbog voænje, i za vrijeme oluje izgubit Êe svoju vjeru. Drugi se uzdaju u Kristov æivot, smrt i sluæbu i æive u posluπnosti Njemu. Oni svakog dana jaËaju svoju vjeru u Njega prouËavanjem, molitvom i sluæbom. Oni su isto tako u Njegovoj crkvi, ali znaju da Êe On biti taj koji Êe ih odræati kad val udari, a ne crkva. I tako, sve dok laa plovi, oni su na palubi, ne kao turisti, veÊ kao Ëlanovi posade. Sve dok laa ne poËne tonuti, oni je neÊe napustiti i zaplivati prema obali. Prijatelji, ja æelim biti takva osoba, onaj koji nosi Kristov pojas za spasavanje — haljinu Njegove pravednosti. To je jedini naËin da preæivimo i da uspijemo!

108 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI

Poglavlje 16

Ne samo preæivjeti — nego i uspjeti! Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zakolje i uniπti. Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju. (Ivan 10,10)

Znat Êete da ste uspjeli: • ako ste toliko blizu Boga da vas avao poznaje po imenu, • ako niste samo sluπaË rijeËi nego i izvrπitelj, • ako vaπa djeca rastu i nazivaju vas blagoslovljenim, • ako predsjednik konferencije traæi od vas da mu napiπete autogram u Bibliji. Prije nekoliko godina moj brat, Falcon, osnovao je ljetni kamp u Floridi za djecu oboljelu od fibroidne degeneracije. S vremena na vrijeme posjeÊivao sam kamp da im pomognem kao pastor-savjetnik. BuduÊi da je naπ otac bio zaposlen u zrakoplovstvu, katkada bi nam poklonio jednu splav za spasavanje kakve se nalaze u putniËkim zrakoplovima za sluËaj opasnosti. Djeca su se voljela igrati na ovim splavima.

NE SAMO PREÆIVJETI — NEGO I USPJETI!

109

SjeÊam se kad smo prvi put otiπli na plaæu dok su djeca vukla jednu od ovih savijenih splavi. Kad smo povukli crveni konop, sva djeca su koraknula unazad i πirom otvorenih oËiju promatrala πto se zbiva. Splav je, poput eksplozije, dobila svoj oblik, automatski koristeÊi komprimirani zrak. Poslije nekoliko zadivljujuÊih trenutaka stajali smo ispred velike, æute splavi okruglog oblika, zamiπljene da nekoliko tjedana na otvorenom moru odræava æivote dvadesetoro ljudi. Gurnuli smo splav u plitku vodu i djeca su se igrala s njom sve dok se nisu umorila. Kad su zavrπila s igrom, izvukao sam splav na obalu da je malo razgledam. Na sredini splavi zapazio sam jednu izboËinu s patentnim zatvaraËem. Kad sam otvorio taj dæep, otkrio sam da je ispunjen raznom opremom za preæivljavanje. Sve je bilo vrlo paæljivo i vrlo ekonomiËno spakirano. IzvlaËio sam predmete, jedan po jedan, i pozorno ih razgledao. Tu se nalazio pribor za destiliranje i pretvaranje morske vode u slatku vodu, pribor za lovljenje ribe, pribor za prvu pomoÊ, pribor za krpanje splavi, zatim signalne rakete, vitamini, posebno osvjetljenje koje nastaje kad se baterija stavi u slanu vodu, rastjerivaË morskih pasa i losion za sunËanje. Sve ovo je trebalo odræavati æivot, pruæiti malo utjehe i najaviti da je pomoÊ blizu. Onda je moje srce æivlje zakucalo kad sam pruæio ruku u dæep za preæivljavanje i izvadio Bibliju! Prvo sam pomislio da neki krπÊani rade u tvornici u kojoj se proizvode i opremaju ove splavi, pa da oni stavljaju Biblije u pojedine splavi. Ali kasnije sam saznao da se u svim splavima nalaze Biblije. OËito je kompanija koja je proizvela ove splavi provela anketu meu ljudima koji su bili izgubljeni u moru, na splavima, i pitala ih je πto im je najviπe trebalo. Mnogi ljudi su govorili da im je od svih navedenih potrebnih predmeta najviπe nedostajala Biblija da ojaËa njihovu vjeru i da obnovi njihovu nadu. Jedan kapetan iz Drugoga svjetskog rata koji je,

110 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI zajedno sa svojom posadom, oko mjesec dana na splavi plutao po moru, rekao je: “Spasila nas je mala Biblija koju smo imali kod sebe.” Bez obzira na to jeste li pilot u zrakoplovu, brodski Ëasnik ili samo obiËan Ëlan posade, vrlo je vaæno da znate gdje moæete pronaÊi opremu za preæivljavanje i da se pobrinete da ona bude dobro spremljena. SliËno tome, svim vjernicima crkve potreban je pribor za preæivljavanje na putu u obeÊanu zemlju, jer uz put postoje neke opasnosti koje prijete vjeËnom æivotu. Ovaj poseban dio pridodan je knjizi da biste znali πto vam je potrebno — ne samo da preæivite u crkvi veÊ i da uspijete na svom krπÊanskom putovanju.

Pribor za preæivljavanje s duhovnom primjenom 1. Hrana (Biblija). Morate imati hranu da biste æivjeli. Svakog se dana moæemo hraniti Boæjom rijeËju i biti zadovoljni ako æivimo u posluπnosti naπemu nebeskom Ocu. “Odgovori im Isus: ‘Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k meni, sigurno neÊe ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neÊe nikad oæednjeti.’” (Ivan 6,35) “Isus odvrati: ‘Pisano je: Ne æivi Ëovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih.’” (Matej 4,4) Ispunjen æivot nastaje kad svakoga dana sadimo Boæju rijeË u svoja srca. Najbolje je poËeti ujutro, prije nego pritisci dana i brige æivota uËine da se mana istopi. Nemojte Ëekati veËer. Katkada mi prinosimo Bogu hromu ærtvu ako zamagljenih oËiju Ëitamo Bibliju na kraju dana. Tada naπi umovi rade minimalno i najvjerojatnije je da se ujutro neÊete ni sjeÊati πto ste proËitali. Martin Luther je rekao da trebamo prouËavati Bibliju kako πto beremo jabuke. Najprije treba protresti cijelo drvo. To znaËi da treba proËitati cijelu Bibliju i


111

steÊi osnovnu sliku. Zatim se tresu pojedine grane. To znaËi prouËavanje pojedinih knjiga ili tema. A zatim protresete granËice i pogledate iza liπÊa, πto znaËi prouËavanje svakoga retka pojedinaËno. “Kad navale iskuπenja, nemojmo gledati na prilike ili na osobnu slabost, veÊ na silu RijeËi. Sva njezina sila pripada vama” (Ellen White, »eænja vjekova, str. 90). 2. Baterijska svjetiljka. RijeË NadahnuÊa je kao baterijska svjetiljka koja Êe nam pomoÊi da pronaemo put u tami. I Biblija i Duh proroπtva mogu nam pomoÊi da se vratimo na pravi put. “Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.” (Psalam 119,105) “Isus im ponovo progovori: ‘Ja sam svjetlo svijeta. Tko mene slijedi, sigurno neÊe iÊi po tami, nego Êe imati svjetlo koje vodi u æivot.’” (Ivan 8,12) 3. Voda. Dobra, Ëista voda za piÊe osnovni je uvjet za preæivljavanje. Ona simbolizira naπu stalnu potrebu za samim Isusom, preko Svetoga Duha. “Isus joj odgovori: ‘Tko god pije od te vode, opet Êe oæednjeti. A tko pije od vode koju Êu mu ja dati, sigurno neÊe nikad oæednjeti. πtoviπe, voda koju Êu mu dati postat Êe u njemu izvorom one vode πto struji u æivot vjeËni.’” (Ivan 4,13.14) “U posljednji dan, glavni dan blagdana, Isus je stajao i vikao: ‘Ako je tko æedan, neka doe k meni; i neka pije tko vjeruje u me.’” (Ivan 7,37.38) 4. Maska za kisik. Molitva je maska za kisik koja nam pomaæe da udiπemo nebesko ozraËje kad se nalazimo u krizi. Iskuπenja mogu biti sliËna iznenadnom gubitku zraka koji nas ostavlja bez daha. Iskuπenja se najlakπe svladavaju uz molitvu. “Iako oko nas moæe vladati zaraæeno, pokvareno ozraËje, mi ne moramo udisati njegova kuæna isparavanja, veÊ moæemo æivjeti u Ëistom zraku Neba. Mi moæemo zatvoriti svaki prilaz neËistim maπtanjima i nesvetim mislima ako iskrenom molitvom svoju duπu uzdignemo u Boæju blizinu. Oni koji su otvorili svoje

112 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI srce da prime od Boga pomoÊ i blagoslov hodat Êe u svetijem ozraËju od ovoga zemaljskog i odræavat Êe stalnu vezu s Nebom... Neka se naπa duπa otvori i uzdigne da bi nam Bog mogao dati da udiπemo nebesko ozraËje. Mi se moramo dræati tako blizu Boga da se pri svakom neoËekivanom iskuπenju naπe misli okreÊu Njemu isto tako prirodno kao πto se cvijet okreÊe prema suncu.” (Koraci prema Kristu, str. 104) Vaπe krπÊansko iskustvo ne moæe se obogaÊivati bez molitve. Uspostavite redovno vrijeme za molitvu. Biblija nam govori kako je Daniel imao izvanrednu vezu s Bogom. Ona je oËigledno bila povezana s njegovim izuzetnim æivotom molitve. On je molio triput dnevno, Ëak ako je time izlagao opasnosti svoj æivot (Daniel 6; Psalam 55.17). Pazite da ne upadnete u koloteËinu recitirajuÊi stalno iznova i iznova iste molitve, a da pritom ne mislite na ono πto govorite. Jedne veËeri, kad je doπlo vrijeme da se zajedno sa svojom djecom molimo pred spavanje, najmlae dijete se molilo: “Dragi Isuse, hvala Ti za ovu hranu. Molim Te blagoslovi je da bude na okrepu naπeg tijela. Amen.” Naæalost, nitko u obitelji, osim mene, nije primijetio da se dijete molilo za hranu, a ne za miran san. Zato neka vaπa molitva bude svjeæa, iz srca, ili Êe postati uzaludno ponavljanje. Napravite listu osoba i stvari za koje Êete se moliti. Zapisujte kako se ispunjavaju odgovori na vaπe molitve. Ako ujutro stalno zaboravljate da se trebate moliti, uveËer prije spavanja bacite cipele ispod kreveta, pa kad ujutro kleknete da ih potraæite, moæda Êete se sjetiti da se trebate moliti! 5. ©ibice. Neka nas Sveti Duh zapali svojom ljubavlju i oduπevljenjem. “Ivan svima izjavi: ‘Ja vas, istina, krstim vodom. Ali dolazi jaËi od mene, komu ja nisam dostojan odrijeπiti sveze na obuÊi; on Êe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.’” (Luka 3,16)


113

“A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.’” (Ivan 14,26) Koliko nas Bog voli kad nam je dao Svetoga Duha da nam osvjetljava put! 6. Losion. Bog nam je obeÊao da Êe nam dati Svetoga Duha da bi nam ublaæio rane od vrelog sunca i da bi nas saËuvao od duhovnog isuπivanja. “Ja Êu moliti Oca, i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êe ostati s vama zauvijek.” (Ivan 14,16) 7. Pribor za ribolov. Zadobivanje duπa propovijedanjem svoje vjere plemenit je posao. “... pa im reËe: ‘Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi!’” (Matej 4,19) “Tada im se pribliæi Isus te im reËe: ‘Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.’” (Matej 28,18-20) Iskustvo svakidaπnjeg obraÊenja putem molitve i prouËavanja Biblije i uz pomoÊ Svetoga Duha tako Êe ispuniti vaπ æivot da Êete æeljeti to podijeliti s drugima. Upamtite, mi ne spasavamo svijet ako postajemo kao svijet; ribu moæete uhvatiti a da ne uete u vodu, u protivnom moæete zavrπiti kao Jona — riba Êe uhvatiti vas! Glavni razlog zaπto nam je Bog dao Svetoga Duha jest da svjedoËimo. “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8) Svaki krπÊanin je pozvan da dijeli svoju vjeru, da je vjeæba kao πto se vjeæbaju miπiÊi. Ako je upotrebljavate, ona postaje jaËa. Ako je ne upotrebljavate, ona Êe atrofirati i propasti. Moæda niste propovjednik ili ne znate kako se dræe satovi prouËavanja Biblije, ali svako Boæje dijete ima neke sposobnosti ili sredstva koja mu je Bog dao da ih

114 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI upotrijebi u Njegovoj sluæbi. Samo proËitajte sljedeÊu listu i vidjet Êete da imate plodove koje moæete podijeliti. “... plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost. Protiv ovih ne postoji zakon.” (GalaÊanima 5,22.23) Kad se crkva otvara prema drugima, kad se poËne obraÊati potrebama pojedinaca kao πto je to Isus radio, njezina Êe djela uguπiti naπu sebiËnu narav. 8. Pojas za spasavanje. Haljina Kristove pravednosti jedini je pojas za spasavanje koji Êe odræati greπnika na povrπini Ëak ako izgleda da se sama crkva nasukala. “Ovo su — nato mi reËe — oni πto dolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj.” (Otkrivenje 7,14)

Donja crta Sada kad smo pokrili tako veliku raznolikost problema s kojima se moæemo susresti u crkvi, vaæno je da ovim stvarima pridamo pravu vrijednost. Naπe crkveno iskustvo nije neπto πto moramo istrpjeti, veÊ neπto u Ëemu trebamo uæivati. Nadajmo se da Êemo ne samo preæivjeti, veÊ i uspjeti. To treba biti slatko iskustvo koje donosi puninu. Podsjetimo se na tri osnovna razloga zaπto imamo problema s preæivljavanjem u crkvi. Prvo, veÊina nesuglasica s kojima se sreÊemo u crkvenoj obitelji umnoæavaju se tisuÊu puta ako nismo potpuno predani Isusu ili obraÊeni. Sræ naπih neuspjeha skoro uvijek je sebiËnost, dok je ljubav tajna naπih uspjeha. Prije Isusova raspeÊa uËenici su se prepirali i raspravljali meusobno tko je od njih najveÊi. Svi su bili sebiËni. Ali kad su vidjeli kako je Isus umro i uskrsnuo iz groba, novi sklad, nova poniznost i nova snoπljivost obiljeæili su njihove meusobne odnose. Glavno rjeπenje se nalazi upravo tu, u orahovoj ljusci! Svakog se dana moramo sudariti s Isusovim


115

kriæem. On je rekao: “A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve Êu ljude privuÊi k sebi.” (Ivan 12,32) Ako budemo privuËeni bliæe Isusu, zbliæit Êemo se i meusobno. Ako upamtimo da smo svi veliki greπnici kojima je potreban veliki Spasitelj, onda nam neÊe tako lako smetati sitni grijesi drugih. Drugo, upamtimo da se moramo usmjeriti na naπe poslanje. Mi se nalazimo u ratu sa silama zla i Sotonina je strategija da stvori nesuglasice u Kristovu taboru. Ne smijemo preuveliËavati sitnice, ali ne smijemo ni umanjivati krupne stvari. TreÊe, upamtite da Êe svatko za sebe morati dati odgovor. “Prema tome, svaki Êe od nas dati Bogu raËun sam za se.” (Rimljanima 14,12) Crkva nije odgovorna za vaπe spasenje — vi ste odgovorni! Pastor nije odgovoran za vaπu vezu s Isusom — vi ste odgovorni. Nitko neÊe ustati pred Gospodinom u dan suda i pokuπati baciti svoju krivnju na pastora ili na roditelje ili na neku skupinu vjernika u crkvi! Je li vam potreban Sveti Duh? Onda Ga traæite. “Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati svojoj djeci dobre darove, koliko Êe viπe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima koji ga mole!” (Luka 11,13) Je li vam potrebna mudrost? Biblija kaæe da traæimo od Boga. “Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka iπte od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat Êe mu je.” (Jakov 1,5) Biste li æeljeli vidjeti probuenje u vaπoj crkvi? Onda traæite od svoga nebeskog Oca da vas probudi. A kad se to dogodi, probudit Êe se i vaπa crkva.


ZakljuËak Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj, i on Êe sve voditi. (Psalam 37,5)

Kada mlada i mladoæenja stoje pred matiËarem, oni daju neka obeÊanja. Ta obeÊanja trebaju trajati zauvijek. ©to im daje sigurnost da mogu ispuniti ova obeÊanja? Oni imaju jaku ljubav i dubok osjeÊaj predanosti. SliËno tome, kad se pridruæimo Boæjoj crkvi i kad dajemo svoj krπteniËki zavjet, mi trebamo shvatiti da to znaËi “u bolesti i u zdravlju, u bogatstvu i u siromaπtvu, po suncu i po kiπi”. Boæja crkvena obitelj ima iste uspone i padove kao svaka zemaljska obitelj. Ali ako volimo Isusa, ako Mu se predamo i volimo Njegov narod, doæivljavamo dragocjeno iskustvo koje Êe nam pomoÊi da pobijedimo svako iskuπenje. Mislim da katkad podcjenjujemo koliko mnogo Bog moæe uËiniti preko jednoga potpuno obraÊenog, predanog krπÊanina! Kroz molitve i vjeru jednoga obiËnog Ëovjeka, Iliju, Boæji narod se vratio Bogu. Biblijsko obeÊanje glasi: “Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite! Mnogo moæe molitva pravednika ako je æarka. Ilija je bio Ëovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kiπe, i

ZAKLJU»AK

117

nije pala na zemlju za tri godine i πest mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kiπu, i zemlja je donijela svoj rod.” (Jakov 5,16-18) Naravno, Isus je primjer savrπene predanosti. “On koji vrijean nije zauzvrat vrijeao, muËen nije prijetio, nego je to prepuπtao pravednomu Sucu.” (1. Petrova 2,23) Kralj David nas podsjeÊa: “Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj, i on Êe sve voditi.” (Psalam 37,5) Pavao je rekao: “Zbog toga ovo i trpim, ali se ne stidim, jer znam komu sam vjerovao i siguran sam da on moæe saËuvati povjereno mi blago do onoga Dana.” (2. Timoteju 1,12) Evo jednog od mojih omiljenih navoda iz spisa Ellen White: “NajveÊa potreba svijeta je potreba za ljudima — ljudima koji se ne daju ni kupiti ni prodati, ljudima koji su u dubini svoje duπe poπteni i Ëasni, ljudima koji se ne boje nazvati grijeh njegovim pravim imenom, ljudima Ëija je savjest vjerna duænosti kao magnetska igla polu, ljudima koji Êe stajati na strani pravednosti makar se nebo sruπilo.” (Odgoj, str. 49) Dragi prijatelji, nauËio sam da uz Boæju pomoÊ moæemo uËiniti skoro sve, ako samo æelimo. Isto tako sam nauËio da je, ako postoje vjera i nada, sve moguÊe onima koji vjeruju. Ako stvarno æelite i vjerujete, moæete preæivjeti i uspjeti u ovoj crkvi kao æivi, Duhom ispunjeni krπÊanin. Bez Isusa Êemo sigurno potonuti u olujnom nevremenu koje je pred nama. 1912. godine, kad se Ëuveni brod Titanic pripremao za svoje prvo putovanje, novine su intervjuirale kapetana Johna Smitha. BuduÊi da je u brod bilo ugraeno πesnaest zraËnih pregrada, kapetan Smith je rekao: “Ni sam Bog ne moæe potopiti ovaj brod!” Inæenjeri koji su sagradili ovaj brod bili su toliko sigurni u njegovu nepotopivost da su na Titanicu postavili samo mali broj Ëamaca za spasavanje.

118 KAKO PREÆIVJETI U MRTVOJ CRKVI »etiri dana nakon polaska na svoje prvo putovanje, brod je udario u ledeni brijeg koji je tako oπtetio brod da je za dva sata potonuo u mraËne, ledene vode sjevernog Atlantika. Titanic je bio sagraen u Belfastu, u Irskoj, i πesnaest vjeπtih mehaniËara koji su pomagali u njegovoj izgradnji bili su pozvani na to prvo putovanje. Kad su tragiËne vijesti stigle do Belfasta, da je brod potonuo na svome prvom putovanju i da je svih πesnaest mehaniËara poginulo, grad je bio paraliziran æaloπÊu. Snaæni ljudi bi se sretali na ulici, zagrlili bi jedan drugoga, zaplakali i rastajali se bez rijeËi. Toga prvoga tjedna nakon katastrofe jedan ameriËki propovjednik bio je pozvan da govori u velikoj crkvi u kojoj su svih πesnaest mehaniËara bili Ëlanovi. Kad je propovjednik stupio za propovjedaonicu, crkva je bila puna dostojanstvenika iz cijeloga Britanskog Kraljevstva. Pred njim je sjedilo mnogo novih udovica i siroËadi. Sa svih strana su se Ëuli jecaji. AmeriËki pastor je izabrao propovijed koja je imala naslov “Nepotopivi brod”. Kad sam to prvi put proËitao, pomislio sam: “Kako je ovaj propovjednik bio netaktiËan kad je na takav naËin podsjeÊao ljude na njihov gubitak.” Ali on nije govorio o tom velikom brodu koji je imao jedanaest katova, koji je bio duæi od nogometnog igraliπta i koji je potonuvπi sa sobom odnio 1500 æivota. On je govorio o malom starom ribarskom Ëamcu na mraËnom moru, koji je bio udaran vjetrovima, biËevan valovima, preplavljivan vodom. Ali taj mali brod je ipak bio nepotopiv, jer je na njemu bio Isus. Prijatelji, to je jedini naËin da preæivimo u crkvi i u æivotu — da imamo Isusa na svom brodu. Dopustite Mu da vas On povede kroz oluje æivota i da vas sigurno dovede do nebeske luke. UËinite danas Ëvrsti zavjet, traæite od Njega da bude vaπ Kapetan, Gospodin i Spasitelj, da vas ispuni svojim Duhom. Zatim Ga vjerno slijedite kamo god vas vodi.

ZAKLJU»AK

119

Pridruæite se meni u davanju ovog obeÊanja Isusu tako πto Êete staviti svoju ruku na plug, Ëvrsto zaorati i nikad se ne okretati unazad. “A Ruta joj odgovori: ‘Nemoj me tjerati da te ostavim i da odem od tebe: jer kamo ti ideπ, idem i ja, i gdje se ti nastaniπ, nastanit Êu se i ja; tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Gdje ti umreπ, umrijet Êu i ja, gdje tebe pokopaju, pokopat Êe i mene. Neka mi Jahve uzvrati svakim zlom i nevoljom ako me πto drugo osim smrti rastavi od tebe.” (Ruta 1,16.17)


Kazalo Predgovor (M. –idara) ............................................... 5 Uvod ......................................................................... 7 01. Zaπto se treba prikljuËiti crkvi? ...................... 11 02. Kako preæivjeti u mrtvoj crkvi ......................... 15 03. Kako preæivjeti u velikoj crkvi ......................... 22 04. Kako preæivjeti u maloj crkvi ........................... 27 05. Kako preæivjeti kao novi vjernik ...................... 32 06. Kako preæivjeti u podijeljenoj crkvi .................. 39 07. Kako preæivjeti u crkvi ako imate podijeljeni dom ................................................................. 47 08. Kako mladi mogu preæivjeti u crkvi ................ 55 09. Kako preæivjeti kao “samac” u crkvi ................ 61 10. Kako preæivjeti sablazan .................................. 68 11. Kako preæivjeti ogovaranje ............................... 74 12. Kako preæivjeti doktrinarne sumnje ................. 79 13. Kako preæivjeti povrede i razoËaranje .............. 85 14. Kako preæivjeti propovjednike ili voe koji kritiziraju ......................................................... 91 15. Kada treba napustiti crkvu? .......................... 103 16. Ne samo preæivjeti — nego i uspjeti! ............. 108 ZakljuËak .............................................................. 116

76286168-Kako-preživeti-u-mrtvoj-crkvi

Recommend Documents