Perzijska književnost Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta pred-islamskih djela izgubljeno i nije sačuvano. jeni izvori obuhvataju i područja koja su izvan grani!a dana"njeg dana"njeg #rana jer se perzijski jezik upotrebljavao a i danas živi na raznim područjima $entralne %zije. &ao primjer možemo navesti 'umija, jednog od naj!ijenjenijih perzijskih i islamskih pjesnika, koji je pisao na perzijskom jeziku a živio u gradu gradu &on(a koji danas danas pripada )urskoj. )urskoj. Početkom **. vijeka Perzija je vladala velikim dijelom !entralne i južne %zije, pa perzijska književnost broji pis!e i iz dijelova dana"njeg %+ganistana, Pakistana i #ndije . eutim, nije sva perzijska književnost na perzijskom jeziku jer se u nju ubrajaju i djela roenih Perzijana!a koji su pisali i stvarali svoja djela na drugim jezi!ima, npr.grčkom npr.grčkom i arapskom. ajveći ajveći dio danas postojeće postojeće perzijske literature je iz perioda nakon #slamskog osvajanja #rana, 00-te godine n.e.. /ko 50.god. , nakon "to su %basije do"le na vlast, perzijski je postao službeni jezik #slamskog !arstva i #slamske književnosti. Perzijan!i su pisali i na arapskom i na perzijskom jeziku. Perzijski pjesni!i kao "to su 'umi, 1a+iz i 1ajjam imali imali su uti!aja na književnost mnogih zemalja. #z doba antičke Perzije je preživjelo samo par djela i većinom su to neki kraljevski spisi kraljevskih dinastija. dinastija. iti jedan tekst posvećen literarnoj kriti!i nije sačuvan iz predislamske Perzije. )reba istaći da postoji par Pahčavijevih eseja koji koji se smatraju literarnom kritikom, a neki istraživači su zaključili da je u
predislamskoj predislamskoj Perziji postojalo i par djela o elokven!iji, kao "to je npr. &arvand. eutim, ni takve knjige nisu preživjele. Postoje i izvjesne indika!ije da je perzijska elita bila upoznata sa grčkom retorikom i književnom kritikom. #ako je za vrijeme %basijskih hali+a ova književnost bila u sjeni arapske, vrlo brzo je perzijski postao jezik književnosti !entralne !entralne %zije.
to se tiče poezije , mnogo djela se pisalo u stihu i sa rimom iako nisu imala poetski karakter. 3ećina pjesama toga perioda su bile u slavu vladajućih dinastija, pa se tako razvio i 1orasani stil , dobiv"i naziv po dinastiji 1orasani. ajpoznatija +orma ovog perioda su bile kaside, a najpoznatiji pjesnik kasida je vjerovatni bio /mer 1ajjam . 4 *. vijeku najpoznatija postaje postaje +orma gazela kada se javlja i mistična su+ijska su+ijska poezija. ajznačajniji predstavnik ove +orme i stila 6adijev 7ustan. eki najomiljniji perzijski pis!i su bili su+ije, a pjesnikom i je 6adijev 7ustan.
osnivačem rasprostranjenog su+ijskog reda se smatra 'umi. a 8apadu je perzijska književnost bila nepoznata sve do *9. vijeka kada je do"lo de prevoenja nekoliko srednjovjekovnih perzijskih pisa!a čija su djela ostavila veliki uti!aj na 8apadnjačke pjesnike i književnike. 3jerovatno najpopularniji pisa! krajem *9. i početkom 20.st. u :vropi je bio /mer 1ajjam koji koji je postao i jedan od najče"će najče"će !itiranih pjesnika pjesnika na engleskom jeziku. jeziku. Pored njega, značajno značajno je spomenuti jo" 'umija, 6adija, 1a+iza i svakako ;irdusija.
Ebul-Kasim Firdusi /vaj veliki pjesnik, čije je puno ime :bul-&asim ensur ben 1asan ;irdusi )usi , spada u red najvećih epskih pjesnika u svijetu. 4braja se meu <
7až u okolini grada )usa, oko 25 kilometara sjeverno od dana"njeg grada e"heda, gdje mu se danas nalazi i veličanstveni mauzolej. )ačna godina roena nije tačno utvrena i navode se godine izmeu 92. do 95*. Porijeklo vodi iz porodi!e koja je spadala u polu+eudalnu seosku klasu dihkana , a dihkani se bili meuklasa izmeu poljoprivrednika i krupnih +eudala!a> bili su vlasni!i zemlje, a živjeli su u dvorovima koje k oje su pravili na svojim imanjima. #ranski hroničari ne znaju kako je tačno pro"la njegova mladost, ali u svakom slučaju, njegov ota! je
želio da mu sin bude "to bolje obrazovan. 6avr"eno je naučio svoj maternji jezik, dobro je poznavao i arapski, bio je upućen u jezik zoroastrizma, odnosno pahlevi ili srednjoperzijski jezik. aročito su ga zanimale legende i predanja svoga, iranskog naroda, pa je tako svugdje tragao za iranskom tradi!ijom, bilo to po starim rukopisima ili po pričanju starijih ljudi. 4 vrijeme njegove mladosti postojala su mjesta gdje su se okupljali #ran!i, rodoljubi, a po"to se ;irdusi # sam +ormirao kao pravi #rana!, patriota, i sam je odlazio na ove skupove i slu"ao "ta se tamo pričalo. ajvi"e se pričalo o sjajnoj pro"losti i slavi #rana, o osvajanjima iranskih !areva i veličini !arevina. ;irdusi je izgraivao svoju ličnost krećući se u sredini sa veoma razvijenim i nagla"enim na!ionalizmom i patriotizmom. eutim, ;irdusi nije lično sakupljao narodnu tradi!iju nego se koristio već postojećim zbirkama narodne predaje, ipak mu pripada osnovna zasluga da je oživljena i sačuvana drevna tradi!ija #rana!a. 6toga je ime ;irdusija neraskidivo povezano sa historijom pro"losti i sada"njosti #rana. ;irdusi je, dakle, ?@dobro poznavao predaje i legende svojega naroda, pa je tu legendranu povijest #rana pjesnički transponirao u opsežnom epskom spjevu ahnami A&njizi kraljevaB, koji slovi najvećim iranskim na!ionalnim knjoževnim djelom@C *
1
) „ Leksikon stranih pisaca“, školska knjiga, Zagreb, 2001.god., str.338
ŠAHNAMA 'azni hroničari pi"u da je ;irdusi počeo stihovati ahnamu na zahtjev semanidskih emira ili gaznevidskog sultana ahumda. eutim, treba znati da je ;irdusi počeo da pi"e ahnamu sam po svojoj volji, a ne na zahtjev nekih navedenih vladara. 4 tome velikom poslu su mu pomagali i bodrili njegovi prijatelji iz )usa i bliže okoline. 6am pjesnik spominje neke od njih i to, moćni #rana! iz )usa kojem ne navodi ime, zatim 1uje ili 1usejn koji je takoer bio dobrostojeći i treći za"titnik po imenu %li Dejlemi. )vrdnja hroničara da je ;irdusi počeo pisati ahnamu na zahtjev ahmuda od Eazne dolazio otuda "to je u drugoj verziji ahname, ;irdusi unio ime ahmuda od Eazne. eutim, zna se da je ;irdusi počeo pisati ahnamu jo" za vrijeme vladavine 6amanida. 8nači, pjesnik nije mogao posvetiti ahnamu Eaznevidima, a samim tim i ahmudu od Eazne jer su oni do"li na vlast tek kasnije, nakon "to je prva verzija ahname već bila napisana. Dakle, prva verzija Šahname je nastala deset godina prije poznanstva pjesnika sa vladarom, oko FG.god. po 1idžri, odnosno 99G.godine, i ova godina je spomenuta u nekoliko rukopisa ahname. ru!a verzija Šahname zavr"ena je deset godina kasnije, oko G00.god. po 1idžri, "to odgovara *0*0.god. )ek tada je ;irdusi trebao da se upozna sa ljudima sultana ahmuda od Eazne i sa sultanovim dvorom. 4 to je vrijeme prva verzija ahname već postala dobro poznata narodu. 4 ovu drugu verziju ahname, ;irdusi je uveo i neke priče o 'ustemu. akon "to ju je zavr"io, ;irdusi je tu novu verziju iz )usa odnio u Eaznu i posvetio je sultanu. o, sultan nije bio ba" odu"evljen tom verzijom i ;irdusi nije dobio ranije obećanu nagradu. /va legenda o nesporazumu izmeu pjesnika i sultana je bila naročito rasprostranjena u *2.vijeku, posebno meu pjesni!ima. Poruka ove legend bi bila da pjesni!i poručuju bogatim +eudal!ima da paze i po"tuju svoje pjesnike, a oni će za njih pjevati i ovjekovječiti ih u svojim djelima i poeziji> u protivnom , mogu ih zauvijek osramotiti, kao "to je ;irdusi osramotio sultana
ahmuda. 4 ovom nesporazumu izmeu sultana i pjesnika, ;irdusi je bio politički pobijeen, ali kao umjetnik, pobijedio je pjesnik. ;irdusijeva ahnama A&njiga kraljevaB je poetizovana historija #rana od najstarijih vremena, pa do propasti iranskog !arstva uslijed arapskih osvajanja u srednjem vijeku. Elavni dijelovi ove epske historije ne odgovara stvarnim, historijskim dogaajima, nego su oni takvi kakvim ih je želio i zami"ljao iranski narod. /vo je vi"e legendarna historija #rana!a, koju je ;irdusi uobličio u svom spjevu i tako stvorio na!ionalni ep #rana!a . 4 ahnami se opisuje porijeklo #rana!a, njihovi kraljevi # otkrića, pronalaženje sredstava u drevnoj iranskoj pro"losti i sl. /snovna ideja ahname je uvijek ista> sukob svjetla i tame, borbe dobra i zla koja je vječita borba, te svemoćna i neumoljiva sudbina. /vaj dugi
period iranske državne tradi!ije u ahnami je podijeljen na 50 pjevanja, a u svakom pjevanju sve je kon!entrisano oko glavne vladarske ličnosti. )a se pjevanja o pojedinim vladarima po svom obimu mnogo razlikuju, a uz pojedinog vladara je data i dužina njegove vladavine. 4 pogledu historičnosti i epske vrijednosti pjevanja, u ahnami se razlikuju tri različita perioda ili krugaH *. Iegendarno-mitolo"ki krug 2. 1erojski krug . 1istorijski krug
"e!endarno-mitolo#ki kru!
4 ovom dijelu ahname pjesnik, poslije hvale i slave 7oga, pohvale poslanika uhammeda a.s., počinje sa opisima prethistorijskih iranskih vladara. /vaj dio sadrži priče o vladaru &ejumersu, 1u"engu, )ahmuresu, Džem"idu i 8ahaku, do pojave ;eriduna. /vaj dio ahname se takoer odlikuje legendama o Džam"idu te sotonskom 8ahaku. Iegende o njima su date u vidu borbi izmeu ljudi i divova, a imaju smisao borbi izmeu dobra i zla. Pojavom 8ahaka dobro biva poraženo i zlo pobjeuje nakon čega će svijet dugo vremena ostati pod terorom zla i njegovih predstavnika na zemlji. 4 ovom periodu se jo" ne javljaju veliki juna!i i heroji. 3eća je i nagla"enija mitolo"ka strana ovog dijela, a ukoliko se imena li!a i mjesta spominju, neodreena su i nejasna. Herojski kru!
/vo je najvažniji i najbolji dio ahname, a ujedno spade i u najveći domet perzijskog pjesni"tva uop"te. Dogaaji opisani u ovom dijelu počinju ustankom kovača &avea i ;eriduna koji predvode #ran!e i zba!uju sa prijestolja 8ahaka poslije hiljadu-dugogodi"nje uzurpatorske vladavine. akon toga, ;eridun postaje !ar #rana i svijeta, a poslije duže vladavine, on je dijeli svojim sinovima. 4 ovo doba, za vrijeme ovih ratova u ahnami se pojavljuju veliki iranski juna!i i heroji, meu kojima je svakako i najveći od svih junaka 'ustem. /vaj krug je pun borbi i osveta junaka i !areva, neprestanih i krvavih sukoba #rana!a sa neprijateljima. /vaj krug posjeduje sva obilježja prave epske poezije. a kraju ovog kruga, stari juna!i polahko nestaju, da bi smrću 'ustema praktično i zavr"io herojski krug ahname.
Historijski kru!
Po"to #ran ostaje bez svojih velikih junaka, slijedi pohod %leksandra akedonskog, a njegovim osvajanjem #rana +ormalno i zavr"ava herojski krug ahname. akon herojskog kruga dolazi historijski krug, i pjesme tog kruga ahname se počinju postepeno držati historijskih izvora. Prva važna priča ovog kruga je priča o već spomenutom %leksandru akedonskom. /sim pjevanja o %leksandru, i drugog o iranskoj dinastiji :"kanida, ostatak historijskog kruga je historija vladavine iranske dinastije 6asanida te njihovih odnosa i ratova sa 3izantijom, )uran!ima, i najzad sa %rapima. /vaj krug se zavr"ava tužnom smrću Jezdegrida ### koji dolazi na vlast nakon poraza #rana u sukobu sa %rapima. 6a ovim se ujedno zavr"ava i čitava ahnama.
$ustem i %uhrab & dnevnik 'itanja %nalizu ove odabrane epizode iz ahname započela bih riječima iz samog uvodaH ?6ad boj 'ustema i 6uhraba slu"aj, Druge si priče slu"K, čuj i ovu. /vo je jedna priča puna suza, ježno se sr!e grozi na 'ustema@C
Prvo pjevanje & $ustem ide u lov 'ustem se budi jedno jutro i odlučuje ići u lov. akon uspje"nog lova, zaspao je da se odmori od napornog dana, a svog konja 'ah"a je pustio da pase po polju. &ada se 'ustem probudio vidio je da mu nema konja. 'ah"a su, dok je on spavao, ugledali turski konjani!i, nakon dužih napora uhvatili u zamku i poveli sa sobom.
'ustem je, ljut i bijesan "to nije na"ao svog 'ah"a, krenuo put 6emengana ne bi li gdje "ta čuo o njemu. ru!o pjevanje & olazak $ustemov u !rad %emen!an 6tigav"i u 6emengan, kralj ga pozva k sebi i obeća mu pomoć u potrazi za 'ah"om. 'ustema je to malo smirilo, pa on prihvata kraljev poziv da bude njegov gost. ?@&raljeve riječi junaka vedre # od brige mu oslobode du"u, Pa primi poziv da kraljev gost bude, 3eselo zbog vijesti u dvor ode@C
(re)e pjevanje & (ehmina* k)i %emen!ansko! kralja* dolazi k $ustemu #ste te noći, 'ustem upoznaje lijepu )ehminu, kćerku 6emenganskog kralja, koja mu dolazi u sobu i govori mu da ga voli, da želi porod s njim i obećava mu da će mu naći 'ah"a. ?@8naj dobro da me ljubav tebi void # da sam njojzi razum žrtvovala. % osim toga ja od 7oga želim, Da s tobom imam od sr!a poroda@C
'ustem je zaprosio )ehminu, a kralj to draga sr!a prihvati i blagoslovi njihovu odluku. )u noć su )ehmina i 'ustem proveli skupa, i on joj daje svoj kamen oniks govoreći jojH ?@ Luvaj taj amanetM %ko te kćerkom sudbina obdari,
)aj dragi kamen pri"ij joj u kosu 8a dobru zvijezdu # srećna znaka> %ko te ona sinom obraduje, Pod pazuho mu taj očev znak svežiM...C
4jutro ga obavje"tavaju da su mu prona"li 'ah"a i 'ustem se sprema za novi put, a )ehmina ostaje tužna poslije njega. +etvrto pjevanje & (ehmina ra,a %uhraba akon devet mjese!i, lijepa )ehmina raa sina # daje mu ime 6uhrab. 6in je bio isti ota! i već sa deset godina bio dovoljno jak da niko nije mogao dijeliti mejdan s njim. 6uhrab je želio da zna ko mu je ota!, a majka mu je s ponosom ispričala sve o njegovom porijeklu, nakon čega on odlučuje da krene u potragu za 'ustemom. aj!i obećava da će prijesto i krunu dati svome o!u, a nju da će učiniti kralji!om #rana. Peto pjevanje & %uhrab izabire konja )ehmina i njen ota! opremaju 6uhraba, daju mu sve "to mu je potrebno, kraljevski ga opremaju na vojnu te on kreće na put. eu opremom najvažniji 6uhrabu je bio konj i njemu su stavljeni svi konji na izbor da on izabere sebi koji mu odgovara. 6uhrab izabire konja koji je iz 'ah"eva soja. ?@4 snazi ko lav, u hodu ko vjetar, 3isoko poput brda iznad dola> &ad poljem trči, ko da pti!a leti, % ide čvrsto, pravo kao sun!e, )akoga konja jo" ne vidje niko@C
Šesto pjevanje & A-rasijab #alje .armana i Humana %uhrabu 8a sve je to saznao kralj %+rasijab i on odmah poče kovati zle planove. /dluči da po"alje dvoji!u svojih junaka, 7armana i 1umana, 6uhrabu pod izgovorom da mu predaju darove i nau mu se pri ru!i ako mu "ta zatreba. 6ve je to bila samo varka ne bi li se sin i ota! sastali na bojnom polju i poubijali jedan drugog. %edmo pjevanje & %uhrab dolazi do .ijelo! !rada Poslije toga 6uhrab sakupalja svoju vojsku i ubrzo nakon toga stiže do 7ijelog grada s namjerom da ga zauzme. 3ojvoda 1edžir je bio gradski dizdar i odlučno se usprotivio 6uhrabu. eutim, to je bilo bezuspje"no jer je 6uhrab svakako bio jači od 1edžira.4 trenutku kada mu je 6uhrab htio odrubiti glavu, 1edžir ga je zamolio za milost. 6uhrab mu je po"tedio život ali ga je ipak zarobio i odveo. /smo pjevanje & .oj %uhraba sa 0urda-ridom 8a 1edžirov poraz se je odmah čulo, pa su vijesti doprle i do Eurda+ride. Eurda+rida je bila Euždehemova kćerka, i poznata kao hrabra žena, pa je odlučila da se suprostavi 6uhrabu. ?@)o bje"e žena hrabra kao vitez, &oja se tu junački ponijelaM @4 boju niko ne vidje joj ravne@C
6uhrab odmah na početku borbe nije znao da se bori sa ženom, nego kada joj je u toku borbe skinuo "ljem shvatio je da je to ustvari djevojka. )o ga je veoma iznenadilo i opet ju je napao. Eurda+rida, po"to je vidjela da neće moći pobijediti 6uhraba, nije vidjela drugog izlaza nego da se sva pokaže i poku"a se na prevaru izvući i spasiti. ?@Po"to sam li!e i kosu otkrila,
3ojska će sva"ta zboriti o tebi, 'eći ćeH 'adi jedne ženske glave Pra"inu diže u noju pod oblakeM ta mu je stalo s djevojkom se biti Da gubi vrijeme i sramoti seN 8a te je bolje da čuvamo tajnu, Pametan čovjek uvijek um slu"a@C
6uhrab poslu"a njen prijedlog i zajedno s njom se zaputi put 7ijelog grada ali ga Eurda+rida ostavlja pred kapijom. &ada je 6uhrab shvatio da ga je Eurda+rida prevarila, zastidi se "to je bio tako lakomislen, te "to mu se grad tako lako izmače. Po"to je već bilo kasno za boj, 6uhrab se povuče ali sa čvrstom odlukom da sutra otpočne boj za grad. eveto pjevanje & 0uždehem pi#e knji!u Kavusu &ada je 6uhrab oti"ao, stari Euždehem je pozvao pisara da napi"e pismo svom vladaru &avusu. 4 tom pismu mu je objasnio sve o vojs!i koja je do"la da zauzme grad, o mladom i hrabrom junaku koji ju je predvodio, te da bi od tog junaka svako pomislio da je 'ustem. 'ekao mu je takoer da je 1edžir izi"ao na boj s njim ali # da je ostao u životu njegovom milo"ću. a kraju pisma on traži od vladara da im po"alje vojsku u pomoć jer drugačije se neće moći oduprijeti tom hrabrom junaku. Euždehem je udario pečat na pismo, te odmah "alje glasnika na put da preda pismo vladaru.
eseto pjevanje & %uhrab zauzima .ijeli !rad 4jutro, 6uhrab uze bojno koplje, i krenu put grada. &ada je do"ao do grada, vidjev"i da je grad prazan, shvatio je da su Euždehem i Eurda+rida skupa sa ostalim velika"ima pobjegli u toku noći. 4 meuvremenu, pismo je stiglo do vladara i on saziva svoju vojsku i vlastelu da odluče "ta dalje da rade je rim se sprema velika nevolja. 6vi su se složili da trebaju pozvati 'ustema iz 8abulistana. &ralj poziva svog pisara da se posavjetuje s njim jer je stvar bila hitna i neodložna. 1edanaesto pjevanje & Kavus pi#e $ustemu i poziva !a iz 2abulistana #z samog naslova pjevanja se vidi da &avus pi"e pismo 'ustemu da im pritekne u pomoć. a početku mu "alje blagoslov a potom ga hvali veličajući njegovu snagu i hrabrost, te mu govori da je on jedini koji tom junaku može potamniti sjaj. 3ladar mu takoer napominje da odmah po primanju ovog pisma, ne oklijevajući ni trenutka, krene im u pomoć skupa sa svojim konjani!ima. Potom stavi pečat na pismo i preda ga Eivu koji ga je trebao odnijeti 'ustemu. &ada je Eiv stigao u 8abulistan, odmah uruči 'ustemu pismo i ispriča mu sve o junaku i situa!iji u 7ijelom gradu. &ada je 'ustem čuo priču o junaku sjetio se da mu je )ehmina rodila sina ali je on mislio da je 6uhrab jo" dijete i da to ne može nikako biti njegovo djelo. Eiv je upozorio 'ustema da je &avus rekao da se odmah vrate ali 'ustem to nije želio, i tek nakon četiri dana veselja i zabave oni krenu"e na put. vanaesto pjevanje & Kavus se srdi na $ustema 6tigav"i u grad, 'ustem i Eiv se uputi"e kralju i kada su ga pozdravili i naklonili mu se kralj im i ne odgovori već odmah planu i okomi se na Eiva. ?@)a ko je 'ustem da moj nalog kr"i, Da svoju dužnost spram mene ne vr"iNC
/ve riječi su pogodile Eiva, te on poku"a da se opre kralju ali se ovaj rasrdi i na njega te naredi da se oboji!a živa objese. )o je razljutilo 'ustema, on se usprotivi kralju i prigovori mu za njegovo pona"anje prema njemu. )akoer im reče da im sada neće pomoći sa 6uhrabom i da svako sebi traži lijek onako kako zna a da njega vi"e #ran neće vidjeti. /stalim juna!ima, čuv"i sve to, rastuži se sr!e i oni se obraćaju Euderzu s namjerom da se on obrati vladaru &avusu i sve mu lijepo objasni tako da bi se 'ustem vratio jer je on jedini koji im može pomoći. Euderz ih poslu"a te on odlazi kod &avusa, ukazuje mu na njegove gre"ke i ubijedi kralja da promijeni mi"ljenje. 8atim svi odlaze za 'ustemom, kazuju mu da je kralj shvatio da je pogrije"io i nakon dužeg oklijevanja vraća se s njima u dvor pred kralja. &ralj se potom odmah počne pravdati 'ustemu i nakon "to su rije"ili razmiri!e odluči"e se malo odmoriti i proveseliti. (rinaesto pjevanje & Kavus i $ustem vode vojsku 6utradan, &ej-&avus okupi vojsku i na čelu sa 'ustemom uputi"e se u boj. /paziv"i veliku vojsku kako ide prema njima, vojni!i javi"e 6uhrabu ali on se nije upla"io već reče 1umanuH ?@#"čupaj svaku bojazan iz sr!aM 4 ovoj silnoj vojs!i neće" naći ijednog bor!a ni topuza te"kog &oji će meni na mejdan izaći, 6ve da mu sun!e i mjese! pomogneM @4 zdravlju kralja %+rasijaba ja ću /d polja more napraviti krvi@C
a drugoj strani, &avus, 'ustem i njihovi vojni!i su razapeli svoje "atore i pripremali se za bitku. +etrnaesto pjevanje & $ustem ubija 3enderezma &ada se spustila noć, 'ustem zatraži dozvolu od kralja da ode do ulaza u grad i vidi ko je taj slavni junak i ko su mu bor!i. &avus mu daje dozvolu rekav"i mu da radi sve onako kako želi i misli da je pravilno. 'ustem odlazi i uspijeva da se kradomi!e uvuče u tvravu te iz daljine posmatra gozbu 6uhraba, njegovih prijatelja i vojnika. Jedan od prijatelja i 6uhrabovih pratila!a je bio i njegov ujak, Oenderezm, kojeg je )ehmina uputila sa 6uhrabom kada je ovaj odlazio. 4 jednom trenutku, Oend je opazio 'ustema kada je izi"ao napolje i upitao ga ko je on i zatražio obja"njenje od njega ali ga 'ustem tako jako udara da on na mjestu ostaje mrtav. /paziv"i da Oenda već duže vrijeme nema, 6uhrab se zapita "ta je s njim te posla svoje vojnike da ga nau. a"li su ga mrtvog i o tome su odmah tužnih sr!a izvjestili 6uhraba. /n naredi vojni!ima da !ijelu noć dežuraju i potom se vrati na gozbu obećav"i da će se #ranu osvetiti za Oenda. 'ustem se potom zaputi nazad kralju, ispriča mu za 6uhraba, "ta je sve vidio i čuo, te mu jo" reče i to da je ubio Oenda. akon toga su se !ijele noći s dru"tvom zabavljali.
Petnaesto pjevanje & %uhrab pita Hedžira za imena 4ranskih vojvoda 4 ovom pjevanju 6uhrab odlazi na jedno brdo sa kojeg se je vidjela !ijela iranska vojska te pred sebe zovnu 1edžira dag a ispituje o #ranu i toj vojs!i. 8aprijeti mu da mu pri odgovorima ne smije lagati jer će ga to skupo ko"tati. 1edžir mu odgovara da će mu reći pravilno sve "to bude znao pa 6uhrab započe svoje ispitivanje. Prvo ga je upitao za kralja #rana i Euderza a kada je do"ao red na 'ustema, 1edžir je odlučio da mu ne kaže za njega, nego mu slaže da je to kraljev vazal koji je stigao iz &ine. 6uhrab se tokom ispitivanja nadao i očekivao
kada će mu 1edžir spomenuti i 'ustema "to ovaj nije učinio. 6uhrab je nastavio svoje ispitivanje a 1edžir mu je pokazao i Eiva, i ;eriburza, zatim Earuza i sve ostale junake za koje ga je upitao ali 'ustema nigdje ne spomenu. )o je 6uhraba jako razljutilo i pomislio je dag a 1edžir vara ali je ovaj ipak ostao pri svome i nastavio ga lagati govoreći mu da 'ustema nema tu, te da je on u 8abulistanu. Šesnaesto pjevanje & %uhrab navaljuje na Kavusovu vojsku 7ijesan i ljut zbog 1edžirovih riječi da nikad neće moći pobijediti 'ustema, 6uhrab se uputi prema iranskoj vojs!i odlučan da ih napadne. Do"av"i pred "atore, serdari se razbježa"e i niko se ne usudi ni u oči ga pogledati. 6uhrab otpoče galamu, reče im da će se osvetiti za Oanda te ih poziva da budu hrabri i izadju s njim na mejdan. Po"to mu niko ne odgovori on opet pozva im reče da pozovu 'ustema "to )us i učinu. 'ustem naredi da mu sedlaju 'ah"a i uputi se ka 6uhrabu. &ada ga je ugledao, on pozva 6uhraba da se njih dvoji!a sami bore. 6uhrab, čuv"i njegove riječi, upita ga da mu kaže od kojeg je roda i pritom mu reče da on čvrsto misli da je on ustvari 'ustem. 'ustem to poreče rekav"i mu da on nije onaj za koga ga smatra na "to se 6uhrab veoma razočara. %edamnaesto pjevanje & .oj $ustema sa %uhrabom 6uhrab nakon toga krenu na boji"te, a u glavi je !ijelo vrijeme mislio o onome "to mu je mati govorila o o!u. /dabrali su polje za boj i počeli sa pripremama. ?@/dmako"e se jedan od drugoga, /ta! pun bola, a sin pun gorčine. @ijednog od njih ljubav ne pokrenu, 'azum se skloni, ljubav sakri li!e@C
'ustem je u sebi razmi"ljao o tome kako je ovaj junak doista hrabar i kako je boj sa 7ijelim Divom bio "ala naspram ovog. /boji!a su bili izuzetno snažni i nije im se bilo lako boriti jedan protiv drugog. 7itka je bila te"ka i neizvjesna. 4 jednom trenutku, 'ustem je navalio na turansku vojsku, a 6uhrab na iransku. 'ustem se potom poboja za život &ej-&avusa i vrati se u svoj tabor. 3idjev"i da 6uhrab ubija koga god stigne, on se usprotivi tome i odluči da sutra nastave boj jer je noć već počela padati. /samnaesto pjevanje & $ustem i %uhrab se vra)aju u svoj tabor akon "to su se razi"li svako odlazi u svoj tabor. 6uhrab razgovora sa 1umanom, a 'ustem sa Eivom koji mu govori o 6uhrabu i njegovom napadu na vojsku. Potom dolazi i kralj &avus i oni otpočinju razgovor o 6uhrabu, te se i sam 'ustem čudio njemu, njegovoj ?lavovskoj snaziC i juna"tvu. 4 razgovoru s vojvodom 8evarom, 'ustem izdaje naredbe za sutra"nji boj i govori mu da ukoliko on sutra pobijedi neće dugo ostati u vojs!i, a ukoliko se desi suprotno da niko ne žali i ne jadikuje za njim, da ne zameću nove bitke, nego da se svi vrate u 8abulistan odakle će otići Destanu te saop"titi vijesti njegovoj maj!i i utje"iti je. akon toga su krenuli na spavanje.
evetnaesto pjevanje & %uhrab obara $ustema 4jutro, čim je sun!e izi"lo, 'ustem je ustao, spremio se i krenuo na bojno polje. a drugoj strani, 6uhrab je razgovarao sa 1umanom i govorio mu o svom protivniku te jo" jednom rekao kako on mislim da je to stvarno 'ustem i da on ne bi trebao sa o!em tražiti boja i s njim se biti. Potom se i oni opremi"e te krenu"e na bojno polje. &ada je do"ao na polje, upita 'ustema kako je spavao, kako je ustao te mu predloži da se izmire i da se pokaju "to su tražili boja.
?@)i budi sa mnom i ostaj na gozbiM 6r!e mi ljubav spram tebe osjeća # rumen stida na li!e mi tjera@C
'ustem mu na to odgovara da ga ovom pričom neće uhvatiti u zamku # da će biti kao "to su se sinoć dogovorili. 6uhrab mu na to odgovara da je lud "to neće da poslu"a njegov savjet i "to mu predaje svoju du"u u ruke. akon toga bitka je otpočela i !ijelo su vrijeme jedan drugog silno napadali dok 6uhrab u jednom trenutku nije oborio 'ustema na zemlju i krenuo mu odrubiti glavu. 3idjev"i da nema izlaza, 'ustem mu je slagao da kod njih nije takav zakon i običaj, te da tek kada ga drugi put obori ima pravo da mu odsiječa glavu. #ako ove riječi nisu imale smisla, 6uhrab mu je povjerovao i pustio ga. &ada je sve ispričao 1umanu, ovaj mu reče da je prevaren "to 6uhraba razljuti. 'ustem je zato vrijeme oti"ao na rijeku te tamo zamolio 7oga da mu vrati svu onu njegovu snagu "to 7og i učini. akon toga on se opet vrati na boji"te razmi"ljajući gdje bi bilo najbolje da napadne svog protivnika.
vadeseto pjevanje & $ustem ubija %uhraba 7oj je opet otpočeo ali ovaj put je 'ustem bio taj koji je oborio 6uhraba i ne želeći da mu da vremena da se odbrani uze mač i raspori mu grudi. 6uhrab se sav zgrči od bola a potom mu reče da je on sam taj koji mu dade ključ svoje smrti. 6uhrab mu takoer reče da će mu se njegov ota! 'ustem osvetiti za ubijenog sina "to je bilo dovoljno da 'ustem shvati "ta je učinio i on pada u nesvijest. &ada je do"ao sebi upitao je 6uhraba da li ima kakav znak da mu je 'ustem ota!, te mu govori da je on 'ustem, započe vikati, čupati sebi kosu i proklinjati svoje ime.
6uhrab mu pokazuje onaj oniks koji je on ostavio )ehmini da da djetetu kada se rodi. 4 meuvremenu, po"to se 'ustem nije dugo vremena vraćao vojs!i, oni su krenuli da vide "ta je s njim i kako je bitka pro"la ali nikog ne nao"e na boji"tu. / tome su izvijestili i &ej-&avusa koji je odmah izdao nareenja da se sazna "ta je s 'ustemom. Potom 'ustem saznaje od 1umana da je 1edžir sakrio istinu od 6uhraba i da mu nije htio reći za o!a zbog čega se sve ovo i desilo. 'ustem potom odlazi k 1edžiru i htjede dag a ubije ali su ga ostali spriječili u tome govoreći da je sada već kasno. vadeset prvo pjevanje & $ustem traži mehlem od Kavusa 'ustem "alje Euderza &avusu da traži od njega mehlem kojim on liječi rane ranjenim ljudima ne bi li uspio spasiti svog sina. eutim, &avus ne želi dati lijek za 6uhraba jer se boji da ako se 6uhrab uspije izliječiti da će ispuniti svoje prijetnjeH da će se #ranu ljuto osvetiti a &ej-&avusa živa objesiti. Euderz se vraća 'ustemu i govori mu "ta mu je &avus rekao i da bi bilo bolje da on sam ode kod njega. vadeset dru!o pjevanje & $ustem jadikuje za %uhrabom 'ustem izdaje naredbu da se donese zlatni ćilim i da 6uhrab položi na njega te potom odlazi put kraljeva dvora. 6amo "to je krenuo obavijestili su gad a se 6uhrab rastao sa du"om i da umjesto dvora traži tabut. 'ustem to te"ko primi, poče plakati, a za njim i svi ostali velika"i udare u vrisku i kukanje. 6aznav"i da je 6uhrab umro, &ej-&avus dolazi kod 'ustema i govori mu riječi utjehe ali mu ovaj samo govori da se ne smije svetiti 1umanu i ostalim turskim voama. &ralj mu govori da iako su mu mnogo zla nanijeli i !ijeli #ran spalili, ipak im se neće svetiti.
vadeset tre)e pjevanje & $ustem se vra)a u 2abulistan 3ojska je oti"la sa bojnog polja i 'ustem se vraća u 8abulistan. )amo su ga svi, ožalo"ćeni tom vije"ću, dočekali i odali počast mrtvom junaku. )e"ka sr!a 'ustem je sahranio svog sina. vadeset 'etvrto pjevanje & Mati doznaje da je %uhrab ubijen 3ijesti da je 6uhrab pao na boji"tu, majka )ehmina i djed su to te"ko prihvatili. /d velike muke trgala je sebi odjeću, kosu, bila se po li!u@)ehmina je godinu dana kukala i plakala za sinom nakon čega je i ona od prevelike tuge i žalosti za sinom umrla. /vdje zavr"ava potresna priča o o!u i sinu.
esumnjivo, ovo je jedna od najupečatljivijih epizoda iz obilnog sadržaja ahname, epizoda o slavnom 'ustemu i njegovom sinu 6uhrabu te nevolji koja ih je oboji!u zadesila. /va bitka izmeu o!a i sina je puna potresne tragike i prikazana je sa toliko pjesničkog umijeća i snage da ne može, a da se ne ubroji meu najljep"e epizode u ahnami. 6matra se da je ovu epizodu o 'ustemu i 6uhrabu preveo na srpskohrvatski jezik ;ehim 7arjaktarević *92F.godine. Pokazatelj da ova priča iz ahname, posebno dijelovi kada 'ustem već saznaje da je ubio svog vlastitog sina, njegova tuga, bol i jad koji osjeća zbog toga, te naposlijetku i majčina tuga za sinom je i to da sam čitajući dijelove literature izmeu ostalog pročitala i to da je jedan iranski pro+esor, uvijek plakao dok su učeni!i čitali ove dijelove. aime, on se izvinjavao učeni!ima govoreći im da jednostavno ne može suzdržati suze, i da mu se svake godine dogaa isto. /vdje je obraen jedan pjesnički motiv koji se nalazi u predanjima raznih narodaH ota! i sin se sukobljavaju na bojnom polju, ne prepoznav"i se. 4 nekim slučajevima nije dolazilo do tragičnih posljedi!a, ali u ovom, kako vidimo jeste.
;irdusi je taj motiv obradio sa mnogo pjesničke snage i sve to naveo kao neku vrstu sudbinske tragedije. nogi potresni momenti u djelu nas upućuju na to. )akve izraze, izraze ljubavi o!a prema sinu, je mogao napisati samo veliki umjetnik riječi, a razlog tome bi mogao biti i taj "to je ;irdusi izgubio svog jedinog sina, pa je vrlo vjerovatno zbog toga mogao da pi"e tako osjećajno o toj temi.
$ustem 'ustem kao čovjek koji je živio 00 godina a samim tim i njegov život nisu realnost. 'ustemovo raanje, djetinjstvo, starost, smrt sve je nadljudsko, izvan ljudsko pa može se reći i meta+izičko, ali istovremeno se može reći da nema ?ljudskijegC života i smrti od 'ustemova. 4 pravom smislu riječi, 'ustem je samo krea!ija, realiza!ija i otjelovljenje na!ionalnih želja #rana!a. 'ustem kao junak nije prava historija onako kako se de"avala, ali je ona bila onakva kakva se željela, i zato je ona istinitija i realnija od bilo kojih historijskih dokumenata, ratova i ubistava koji govore o #ranu i #ran!ima. ?@Poznato je da je ;irdusi bio zaljubljen u ovog čovjeka A'ustemaB, čovjeka koji je trebalo da oličava velikodu"nost, čestitost, juna"tvo, snagu duha i tijela, vje"tinu, vjernost, dobrotu sr!a, ispravnost i plemenitost. ;irdusi, čija je želja bila da vidi takvog čovjeka ili vi"e takvih ljudi, stvorio je svojim talentom i ma"tom i uz pomoć narodne predaje i mjesnih priča tog čovjeka i dao njegovu odredbu u liku 'ustema@C2 'ustem, najsnažniji, ali ne i glavni junak u ahnami je samo čovjek. /n je okusio gorčinu poraza u boju sa 6uhrabom iako je iz tog boja izi"ao kao pobjednik. Pored sve svoje slave koju je doživio u isto vrijeme je doživio i najveću nesreću> ubio je svog sina iz neznanja. 2
) „Historija perzijske književnosti od nastanka do kraja ! vijeka", #e$ir %žaka, &'(noistraživa(ki instit't „bn *ina", *arajevo, 1++.god., str.130.
?@Prijevod priče o 'ustemu i 6uhrabu ;ehima 7ajraktarevića sačinjen je uz izuzetno poznavanje klasičnog perzijskog jezika i književnosti, posebno poezije. Priča je jasna svakom čitao!u makar ni"ta ne znao o perzijskoj književnosti@C /no "to je 1omer i njegovi epovi u staroj grčkoj književnosti, to je u mnogo pogleda ;irdusi i njegova ahnama u novoiranskoj literature, i kako su 1omerovi epovi utje!ali na kasniji razvoj knjige kod Erka i kod onih zapadnih naroda, koji su se na njih ugledali, tako je slično i ;irdusijev ep kod #rana!a i onih istočnih naroda kojima su oni bili učitelji.
3
) „-'ste i *'/rab", ird'si, zdava(ka k'$a jiljan, *arajevo, 2000.god., str.2.
