2. RAZRED (PRVA GODINA UČENJA) NASTAVNE CJELINE I TEME 1. Susreti (pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophođenje) Izričaji i strukture: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag, Frau/Herr Barid/Müller! Wie geht´s? – Danke, gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schön./Bitte schön. 2. Obitelj (predstavljanje sebe i uže obitelji) Izričaji i strukture: Wer bist du? Ich bin… Wie heißt du? Ich heiße… Wer ist das? Das ist… Wie heißt dein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meine Familie. Wer ist das? Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter, Schwester. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine ... heißt... Korelacija: Priroda i društvo (Članovi obitelji, Život u obitelji) 3. Prijatelji (predstavljanje prijatelja, izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja) Izričaji i strukture: Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? – Er/sie heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt). 4. Igre i igračke (imenovanje i opis igračaka, predmeta i igara) Izričaji i strukture: Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? – Ja/Nein. Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? – Ich spiele Memory. Korelacija: Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK), Likovna kultura (Boja) 5. Škola (školski pribor i aktivnosti u školskom okruženju, razumijevanje i izvršavanje osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji) Izričaji i strukture: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/ schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich! Nimm bitte dein Buch! Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Schultasche/Bleistift... Korelacija: Matematika (Geometrijski likovi, Glavni brojevi, Zbrajanje brojeva do 5, Oduzimanje brojeva do 5); Priroda i društvo (Ja sam učenik, Moja škola, Život i radu školi); Likovna kultura (Geometrijski i slobodni likovi) 247 6. Prirodni okoliš (imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša) Izričaji i strukture: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß/klein... Welche Farbe hat der Apfel? – Rot, gelb, grün. Korelacija: Likovna kultura (Boja)
7. Kudni ljubimci (imenovanje i opis životinja) Izričaji i strukture: Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, (ich habe) eine Katze. Wie heißt deine Katze? 8. Godišnja doba (imenovanje godišnjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih prilika) Izričaji i strukture: Es ist Sommer/Winter... Die Sonne scheint. Es regnet/schneit. Korelacija: Priroda i društvo (Priroda se mijenja – jesenske promjene, Zima, Priroda se budi – proljede, Bliži se ljeto) 9. Rođendan i proslava rođendana (čestitanje, pjevanje prigodne pjesmice) Izričaji i strukture: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk! – Danke. 10. Blagdani, običaji i tradicija (ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije) Izričaji i strukture: Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! Korelacija: Katolički vjeronauk (Došašde, Radujemo se svetom Nikoli, Božid-blagdan Isusova rođenja, Ususret Uskrsu) U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije i pjesmice i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaduju slušnim i vidnim materijalima. - Pri obradi jezičnih struktura i jezičnih funkcija u nastavi njemačkoga jezika učenici bi trebali koristiti postojeda znanja i vještine stečene u nastavi hrvatskoga jezika. Neke se jezične strukture u njemačkome jeziku koriste kao leksički materijal prije eksplicitne obrade u hrvatskome jeziku. - Obrada književnih tekstova na njemačkom jeziku povezuje se s nastavom hrvatskoga jezika (obrađena djela njemačke dječje književnosti, likovi, animirani filmovi i sl.) - Znanja i vještine stečene u nastavi likovne kulture mogu se ovisno o nastavnoj temi primijeniti kao vizualizacija jezičnih sadržaja (npr. izrada slikovnog rječnika, ilustracija teksta, slikovni diktat i sl.) ili pak likovni sadržaj možeposlužiti kao poticaj za jezično izražavanje. - Znanja i vještine stečene u nastavi glazbene kulture (Pjevanje, Sviranje, Elementi glazbene kreativnosti) mogu se u nastavi njemačkog jezika ovisno o odabiru adekvatnih pjesmica za pjevanje te aktivnosti popradenih glazbom, ritmom i pokretom primijeniti gotovo u svakoj temi. - U nastavi njemačkoga jezika valja poticati učenike na korištenje znanja i vještina stečenih u nastavi informatike (Uporaba obrazovnih programa, Uporaba jednostavnog programa za pisanje).
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUDA ZNANJA LEKSIČKA PODRUČJA Do kraja prve godine učenja u 2. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 130 leksičkih jedinica, a od toga aktivno upotrebljavati oko 80 leksičkih jedinica. Pri obradi 248 novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 4 do 5 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja. Leksička područja u okviru predviđenih jezičnih funkcija: pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i članova uže obitelji, imenovanje predmeta (igračke i školski pribor), imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša (cvijede i vode), imenovanje i opis nekih životinja (kudni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najčešdih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje godišnjih doba i izricanje nekih osnovnih atmosferskih prilika. GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno ved ih učenici usvajaju globalno u predloženim jezičnim strukturama i situacijama. Na kraju 2. razreda učenici bi trebali raspolagati sljededim jezičnim strukturama: • na razini uporabe - prezent glagola sein i haben i nekih najučestalijih glagola u jednini vezanih uz tematska područja - jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu - množina nekih imenica - osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es - posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine ispred imenica - pokazna zamjenica das - upitne riječi: wer, was, wie... - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 0 do10 - neki prilozi: heute, morgen... - negacija nein - jednostavne izjavne rečenice prema modelu: subjekt + predikat: Ich male. subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot. - jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju: Wer ist das? Wie heißt du? • na razini prepoznavanja - prezent glagola sein i haben i nekih najučestalijih glagola u množini vezanih uz tematska područja - zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i 2. lice množine imperativa)
- jednina imenica s određenim članom u nominativu i akuzativu - osobne zamjenice: wir, ihr - neki prilozi: hier, dort, rechts, links... - neki prijedlozi: in, auf, unter... - negacija nicht - upitne rečenice s upitnom riječju wieviel, wie viele - inverzne upitne rečenice JEZIČNE FUNKCIJE U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura: pozdravljanje; oslovljavanje; predstavljanje sebe i drugih; postavljanje/odgovaranje na pitanja; izražavanje dobi; izražavanje količine; izražavanje svojine; izražavanje raspoloženja; imenovanje predmeta, osoba i pojava; opisivanje predmeta i osoba; izricanje radnji; izražavanje molbe; izražavanje zahvale; izražavanje zahtjeva i naredbe; čestitanje blagdana, rođendana i sl. 249 KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajudi sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama njemačkog govornog područja. Dječja književnost: izvorne dječje pučke pjesmice s pokretima, vedinom pjevane, npr. prigodničarske, čestitarske pjesmice, uspavanke, brojalice, tapšalice, nonsenske jezične skladbe i leksičke igre; neka autorska pjesmica (npr. "Kleine Auswahl" Ernsta Jandla); barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica s malo ili bez teksta. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI SLUŠANJE - reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvučnoga sadržaja - razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi) - uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE ● Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru najelementarnijih jezičnih funkcija - postavljanje i odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu nekih elemenata - sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanom predlošku ● Govorna produkcija/ izražavanje u kontinuitetu - reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje - korištenje više rečenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez
slikovnog predloška) - povezivanje elemenata priče pomodu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica - sudjelovanje u kratkim dramatizacijama ● Izgovor i intonacija - oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima - reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajudom rečeničnom intonacijom - slovkanje tj. izgovaranje slova abecede ČITANJE - prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška - pamdenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka - glasno čitanje riječi i vrlo kratkih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane PISANJE - preslikavanje jednostavnih riječi i vrlo kratkih rečenica prema grafijskom i slikovnom predlošku uz dodavanje 250 jednostavnih riječi ili povezivanje s ilustracijama - uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - slaganje riječi iz predloženog niza slova INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije kod učenika bi trebalo razviti pojedine aspekte primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajudim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajudih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkog govornog područja. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUDI CILJEVI I SADRŽAJI • promicanje opdih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, čistode i urednosti uz tematske cjeline: Susreti, Obitelj, Prijatelji, Igre i igračke, Škola • promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Obitelj, Prijatelji, Susreti • promicanje osjedaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, običaji i tradicija, Rođendan i proslava rođendana razvijanje ekološke svijesti uz tematske cjeline: Prirodni okoliš, Kudni ljubimci, Godišnja doba. STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM Tijekom prve godine učenja učenici bi trebali upoznati, isprobati i ovisno o individualnim odlikama učenja primjenjivati sljedede strategije učenja i služenja postojedim znanjem: služiti se vizualnim elementima u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (npr. izrada vlastitoga
slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomodi pri razumijevanju; koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na osnovi slike); pamtiti leksik u kontekst; samostalno zaključivati na osnovi vedega broja primjera; služiti se znanjem materinskog jezika; uočiti korake koji vode do određenoga cilja; učiti u suradnji s drugima; koristiti se medijima (TV, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika. PRIJEDLOZI DIDAKTIČKO-METODIČKIH AKTIVNOSTI - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni stimulus (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogudnosti popradeno pokretima - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica, blagdanskih ukrasa i dr. - sudjelovanje u kradim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti leksika i struktura - zabavne vježbe izgovora - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, sakrivanje i traženje i sl. Oblici rada: frontalni rad, rad u paru, rad u više manjih skupina, individualni rad Organizacija učionice: klupe postavljene na način koji omogudava učenicima međusobni vizualni kontakt i da dobro čuju što govori i prostorno najudaljeniji učenik (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) VAŽNA NAPOMENA: 251 Čitanje u 2. razredu, osobito u 2. polugodištu, valja shvatiti kao globalno čitanje. To znači da se čitanju ne pristupa analitičko-sintetički, ved da djeca pamte sliku određene riječi. Pritom je važno krenuti od riječi koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obilježja materinskoga jezika (npr. Haus, Maus, Kind, Oma i dr.) Osnovna je aktivnost glasno čitanje pojedinih riječi i kratkih rečenica i to u zboru i individualno. Pisanje u 2. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih riječi i vrlo kratkih rečenica, što znači da se pisanju ne pristupa sustavno ved da se samo povremeno uključuje u nastavu. Preporuča se uvođenje pisanja u 2. polugodištu nakon što su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika. I ovdje je poželjno krenuti od riječi koje se grafijom i izgovorom nimalo ili minimalno razlikuju od materinskoga jezika. Osobiti pozor valja obratiti na koordinaciju s nastavom materinskoga jezika u smislu korištenja istoga načina pisanja slova. TREDI RAZRED (DRUGA GODINA UČENJA) NASTAVNE CJELINE I TEME 1. Susreti i upoznavanje (pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s vršnjacima i odraslima, predstavljanje)
Izričaji i strukture: Hallo! /Guten Tag! /Guten Morgen! / Guten Abend! /Gute Nacht! / Auf Wiedersehen! /Tschüs! Wie heißt du? – Ich heiße... Wer bist du? - Ich bin...Wie alt bist du? Ich bin 8 Jahre alt. Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac/Leibnitz/Düsseldorf. Wie geht´s? - Danke, gut./Nicht so gut./ Super./So so. 2. Obitelj (predstavljanje šire obitelji, opisivanje članova obitelji) Izričaji i strukture: Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma , Opa, Tante, Onkel. Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e ....? Er/sie heißt... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e.... ? Sie/er ist gut, streng/nicht streng, schlank... Korelacija: Priroda i društvo (Obitelj, Rodbina); Hrvatski jezik (opisivanje) 3. Aktivnosti u školi i izvan nje (izricanje radnji, izražavanje stava, izvršavanje i izdavanje naredbi, imenovanje osoba u školskom okruženju, pozivanje na igru i neke športske aktivnosti) Izričaji i strukture: Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich singe/lerne...// Wir singen/lernen.... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter rechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e // Sein/e Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. Kannst du gut singen/zeichnen...? Nein. Ja, ich kann gut singen. Was machst du gern?Ich lese/spiele Fußball/spiele am Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern. Korelacija: Priroda i društvo (Ponašanje u školi i među učenicima); TZK 4. Školsko okruženje (imenovanje školskog pribora i nekih dijelova učionice) Izričaji i strukture: Was ist das? Das ist ein Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische sind hier? – Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat er/sie? – Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl? 252 5. Vrijeme (imenovanje i opisivanje godišnjih doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u tjednu i izricanje punog sata) Izričaji i strukture: Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? – Winter. Wie ist das Wetter? – Schön/schlecht. Es ist kalt/warm/windig/neblig/wolkig. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie spät ist es? – Es ist drei Uhr. Korelacija:Priroda i društvo (Ura; Mjesec, godina); Hrvatski jezik (Opisivanje) 6. Kuda i stan (imenovanje prostorija, snalaženje u prostoru) Izričaji i strukture: Das ist die Küche/das Bad... Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier. Korelacija: Priroda i društvo (Kultura stanovanja) 7. Jelo i pide (imenovanje nekih vrsta jela i pida, izražavanje osobnog stava; nazora, mišljenja) Izričaji i strukture: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke ....... gern/nicht gern. Was magst du? Ich mag...nicht. Ich mag... Korelacija: Priroda i društvo (Prehrana)
8. Životinje (imenovanje i opis životinja; kudni ljubimci, životinje u zoološkom vrtu i na selu; glasanje nekih životinja) Izričaji i strukture: Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. Der Hund bellt. 9. Naše tijelo (imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela) Izričaji i strukture: Was ist das? Der Kopf/die Augen. Wie sind deine Augen? Blau. Korelacija: Hrvatski jezik (Opisivanje) 10. Odjeda (imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta) Izričaji i strukture: Was ist das? Ein Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön. Welche Farbe hat der Rock? Korelacija: Hrvatski jezik (Opisivanje) 11. Prometna sredstva (imenovanje osnovnih prometnih sredstava) Izričaji i strukture: Was ist das? Ein Bus/Zug... Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/ Zug... Korelacija: Priroda i društvo (Putujemo) 12. Blagdani, običaji i tradicija (ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije) Izričaji i strukture: Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! Korelacija: Priroda i društvo (Blagdani i praznici) U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije i pjesmice i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaduju slušnim i vidnim materijalima. - Pri obradi jezičnih struktura i jezičnih funkcija u nastavi njemačkoga jezika učenici bi trebali koristiti postojeda znanja i vještine stečene u nastavi hrvatskoga jezika. Neke se jezične strukture u njemačkome jeziku koriste kao leksički materijal prije eksplicitne obrade u hrvatskome jeziku. 253 - Obrada književnih tekstova na njemačkom jeziku povezuje se s nastavom hrvatskoga jezika (obrađena djela njemačke dječje književnosti, likovi, animirani filmovi i sl.). - Znanja i vještine stečene u nastavi likovne kulture mogu se ovisno o nastavnoj temi primijeniti kao vizualizacija jezičnih sadržaja (npr. izrada slikovnog rječnika, ilustracija teksta, slikovni diktat i sl.) ili pak likovni sadržaj može poslužiti kao poticaj za jezično izražavanje. - Znanja i vještine stečene u nastavi glazbene kulture (Pjevanje, Sviranje, Elementi glazbene kreativnosti) mogu se u nastavi njemačkog jezika ovisno o odabiru adekvatnih pjesmica za pjevanje te aktivnosti popradenih glazbom, ritmom i pokretom primijeniti gotovo u svakoj temi. - U nastavi njemačkoga jezika valja poticati učenike na korištenje znanja i vještina stečenih u nastavi informatike (Multimedijski CD/DVD, Pisanje i spremanje jednostavnog teksta, Uređivanje stranice teksta, WWW preglednik). ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUDA
ZNANJA LEKSIČKA PODRUČJA Do kraja druge godine učenja u 3. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 220 leksičkih jedinica, a od toga aktivno upotrebljavati oko 160 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 5 do 6 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja. Leksička područja u okviru predviđenih jezičnih funkcija: pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i članova šire obitelji, imenovanje i opisivanje predmeta i osoba (školski pribor, školski prostor, osobe u školi), imenovanje i opisivanje nekih životinja (kudni ljubimci i životinje na selu i u zoološkom vrtu), glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i proslave, aktivnosti u školi i izvan nje (najčešde upute i naredbe, izricanje radnji), dječje igre (pozivanje na igru i neke športske aktivnosti), godišnja doba i atmosferske prilike, izražavanje kronološkog vremena (dani u tjednu, puni sat), imenovanje prostorija u kudi i stanu, snalaženje u prostoru,imenovanje nekih osnovnih vrsta jela i pida, imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta, imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava, imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela. GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno ved ih učenici usvajaju globalno u predloženim jezičnim strukturama i situacijama. Na kraju 3. razreda učenici bi trebali raspolagati sljededim jezičnim strukturama: • na razini uporabe - prezent glagola sein, haben i nekih najučestalijih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja - prezent modalnih glagola können i mögen u jednini - oblici möchte i möchtest - zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i 2. lice množine imperativa) - jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu, a s određenim članom u nominativu - množina nekih imenica u nominativu i akuzativu - osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es; wir, ihr, sie - posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica - upitne riječi: wer, was, wie, wo, wieviel, wie viele... - pokazna zamjenica das 254 - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 0 do 20 - neki prilozi: heute, morgen...links, rechts, hier, dort.... schnell, langsam, gut, schlecht, gern... - neki prijedlozi: mit, in... - negacija: nein, nicht - jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
subjekt + predikat: Ich male. subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. subjekt + predikat+ pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Die Rose ist rot./Die Rose ist hier. - kratke izjavne rečenice s modalnim glagolom Ich kann schwimmen. - jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju Wer ist das? Wie heißt dein Vater? - inverzne upitne rečenice • na razini prepoznavanja - jednina imenica s određenim članom u akuzativu - neki prilozi: jetzt... - neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu... - jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju welcher,-e,-es - inverzne upitne rečenice s modalnim glagolom JEZIČNE FUNKCIJE U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura: pozdravljanje; oslovljavanje; predstavljanje sebe i drugih, postavljanje/odgovaranje na pitanja; izražavanje dobi; izražavanje količine; izražavanje svojine; izražavanje raspoloženja; izražavanje stava; imenovanje predmeta, osoba i pojava; opisivanje predmeta, osoba i pojava; izricanje radnji; izražavanje odnosa u vremenu i prostoru; izražavanje molbe; izražavanje zahvale; izražavanje želje; izražavanje zahtjeva i naredbe; čestitanje blagdana, rođendana i sl.; pozivanje na igru. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajudi sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi nekih gradova, način stanovanja, neka jela, prometna sredstva. Dječja književnost: izvorne dječje pjesmice s pokretima, za govorenje i pjevanje, npr. prigodničarske, čestitarske pjesmice, uspavanke, brojalice, tapšalice, nonsenske jezične skladbe i leksičke igre; neka autorska pjesma (npr. "ottos mops" Ernsta Jandla); didaktizirana, primjerena verzija jedne od najpoznatijih i najpopularnijih bajki brade Grimm (npr. "Rotkäppchen" ili "Hänsel und Gretel") obrađene prethodno (u I. razredu) u okviru nastave maternjeg jezika; barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica s malo teksta, odnosno s tekstom koji se ponavlja. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI JEZIČNE VJEŠTINE SLUŠANJE - reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvučnoga sadržaja - razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja - razumijevanje kratkoga teksta čiji je sadržaj prethodno usmeno obrađen - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi) 255
- uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE ● Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru najelementarnijih jezičnih funkcija - postavljanje i odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju jedan od elemenata - sudjelovanje u kratkim dramatizacijama ● Govorna produkcija/ izražavanje u kontinuitetu - reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanja - korištenje više rečenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe, opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnog predloška) - povezivanje elemenata priče pomodu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica - sudjelovanje u kratkim dramatizacijama ● Izgovor i intonacija - oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima - reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajudom rečeničnom intonacijom (jesne, niječne usklične i upitne rečenice) - slovkanje ČITANJE - razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadržajima - pamdenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka - glasno čitanje riječi i jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane - svladavanje rečenične intonacije prema zvučnom modelu PISANJE - prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih rečenica i kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni - nadopunjavanje vrlo kratkoga teksta riječima - povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičku cjelinu/slijed - pisanje čestitki za blagdane prema predlošku - samostalno pisanje kratkih i jednostavnih rečenica o poznatim, prethodno usmeno uvježbanim sadržajima - uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskoga i njemačkoga jezika (pisanje imenica velikim slovom i dr.) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije kod učenika bi trebalo razviti pojedine aspekte primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, hrana i sl.). U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajudim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu tj. o usporedbi odgovarajudih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkog govornog područja. 256 ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUDI CILJEVI I SADRŽAJI - promicanje opdih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, čistode i urednosti uz tematske cjeline: Susreti i upoznavanje, Obitelj, Naše tijelo, Aktivnosti u školi i izvan nje, Školsko okruženje, Kuda i stan, Prometna sredstva - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematske cjeline: Naše tijelo, Jelo i pide, Životinje - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Obitelj, Blagdani, običaji i tradicija - promicanje osjedaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani, običaji i tradicija - razvijanje ekološke svijesti uz tematske cjeline: Životinje, Jelo i pide STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM Tijekom druge godine učenja učenici bi trebali upoznati, isprobati i ovisno o individualnim odlikama učenja primjenjivati sljedede strategije učenja i služenja postojedim znanjem: služiti se vizualnim elementima u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (npr. izrada vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomodi pri razumijevanju; koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na osnovi slike); pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi vedega broja primjera, služiti se znanjem materinskog jezika; uočiti korake koji vode do određenoga cilja; učiti u suradnji s drugima; primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezični portfolio); koristiti se medijima (TV, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika. PRIJEDLOZI DIDAKTIČKO-METODIČKIH AKTIVNOSTI - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni stimulus (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogudnosti popradeno pokretima - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i blagdanskih ukrasa i sl. - sudjelovanje u kradim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda - usvojenosti leksika i struktura - ostale vježbe izgovora - aktivnosti rada na pisanom tekstu - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, sakrivanje i traženje, pričam ti priču, - pokvareni telefon, igre s kockom, igre s karticama (npr. traženje parova) i sl. Oblici rada: frontalni rad, rad u paru, rad u više manjih skupina, individualni rad, a povremeno slobodni rad na postajama (Stationenunterricht) i tjedni plan (vidi Standarde
poučavanja). Organizacija učionice: klupe postavljene na način koji omogudava učenicima međusobni vizualni kontakt i da dobro čuju što govori i prostorno najudaljeniji učenik (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)
