Dr.. Mijo Nikić, Biblijska psihoterapija Dr Biblija je sveta knjiga koja sadrži u sebi poruku spasenja koju Bog nudi svakom čovjeku u Kristu i po Kristu. Osim to navijeta vječno spasenje poslije smrti, Biblija nas uči kako trebamo živjeti da već ovdje na !emlji budemo sretni i imamo mir i radost u svojoj dui. Biblij Biblijski ski mudri mudri savjet savjetii "ormul "ormuliran iranii su ovdje ovdje u obliku obliku #apovi #apovijed jedii uspjene psihoterapije. $ ovom članku želim poka#ati kako je %sus u svojim susretima s ljudim ljudima, a, daleko daleko prije prije &reuda &reuda i drugih drugih psihot psihotera erapeu peuta, ta, postav postavio io norme uspjene i djelotvorne psihoterapije. %sus je pomagao ljudima da upo#naju sebe, sebe, #atim da sebe prihvate, prihvate, sebe #avole, da se mijenjaju, da žive u istini, da imaju čistu savjest, da nauče živjeti kao dje'a te da #naju u svakom trenutku osmisliti svoj svoj život život prihva prihvaćaj ćajući ući svoj svoj križ križ i tako tako na #adovo #adovolja ljavaj vajući ući način način odgovor odgovoriti iti na pitanj pitanje e #ato #ato žive, žive, da #naju #naju i hoće hoće oprost oprostiti iti sebi i drugima, da budu istinski slobodni i kao takvi spremni i#gubiti svoj vremeniti život kako bi postigli onaj vječni, i nakraju, ono najvažnije da ljube Boga i#nad svega, a bližnjega svoga kao same sebe. (pomen (pomenuta uta biblijs biblijska ka odnosn odnosno o %susov %susova a metodo metodolog logija ija predst predstavl avlja ja najbolju shemu ili model uspjene psihoterapije koja počinje dobrim upo#navanjem samog sebe a #avrava spremnoću da se i#gubi vremeniti kako bi se postigao vječni život. život. Upoznaj samoga sebe! )$po#naj samog sebe* +)gnothi seauton*, mudri je savjet upisan #latnim slovima na ula#u hrama u Del-ma u staroj rčkoj. (vaka promje promjena na nabolj nabolje, e, svaka svaka uspje uspjena na psihot psihotera erapij pija a mora mora početi početi od činjeničnog stanja, od prave istine, ne #nam kako ona bila bolna i teka. Malo je ljudi koji istinski sebe po#naju. $glavnom se radi o povrnoj spo#naji kojom imamo neki uvid u ono to činimo i kako se pona ponaa amo mo.. Me/u Me/uti tim, m, dubl dublji ji kori korije jeni ni ili ili teme temelj ljii nae ae ličn ličnos osti ti,, skrive skrivene ne nesvje nesvjesne sne motiv motiva'i a'ije je koje koje nas pokreć pokreću u na djelov djelovanj anje, e, ostaju nam često skrivene i nepo#nate. Da to bolje sebe upo#namo, trebamo se pitati ne samo to činim nego i #ato to činim, pokuati otkriti skrivene motive, duboko potisnute emo'ije koje nas pokreću na djelovanje. Odlično sredstvo u procesu upoznavanja sebe imamo u našoj duhovnosti kroz ispit savjesti. To je privilegirana metoda dubljeg ulaženja u svoju dušu i otkrivanja razloga zašto se tako i tako ponašamo. Nema istinskog napretka u duhovnom životu bez refleksije, bez dubljeg poniranja u svoje srce. Tko svakodnevno čini ispit savjesti, u velikoj je prednosti da ne ponavlja gluposti i grijehe koje je nedavno činio. vaki put kad se pokajemo za svoje grijehe i propuste, istodobno odlučimo da to ne!emo više ponavljati. " ako zbog svoje slabosti i ranjivosti naše naravi to opet i učinimo, ipak je
#
se može očekivati napredak ako svakodnevno činimo ispit savjesti i često odlučujemo da !emo se čuvati grijeha.
Nije dovoljno samo upoznati sebe, potrebno je prihvatiti sebe takvog kakav jesam i uvjeriti se kako je dobro što postojim, kako ja obogaćujem ovaj svijet. To je bitni uvjet da bi se čovjek mogao promijeniti, da bi mogao nadvladati svoj strah. Mudar je onaj tlo prihvaća i voli sebe. a bi se mogao izgraditi zreli stav samopouzdanja, najviše poma pomae e vjer vjera a u "o "oga ga koji koji pr prih ihva vaća ća i voli voli svoj svoja a stvo stvore renj nja. a. Najjači razlog da sebe prihvatim nalazi se u činjeni#i i istini da je "o "og g prvi rvi mene prihv rihvat atio io.. $ko $ko me sam sam "o "og g vol voli i prihvaća takvog kakav jesam, onda nema nikakvog razloga da se i ja sam ne prihvatim. %soba koja je povjerovala da je od "oga prihvaćena, imat će hrabrosti da i ona sama sebe prih pr ihva vati ti,, a kad kad to učin učinii na jedn jednoj oj dubl dubljo jojj ra razi zini ni,, bit bit će zaštićena od strahova koji napadaju one koji bjee od sebe, koji sebe ne prihvaćaju. %sus je najbolji psihoterapeut jer on dokraja po#naje ljudsku duu, on ima uvid u duboke, skrivene motive naega djelovanja. On nam najvie može pomoći da to bolje upo#namo sebe. 0omoći nekome da se bolje i dublje upo#na, čin je ljubavi i potovanja prema toj osobi. 1ako je i %sus iska#ao čin velike ljubavi prema svome učeniku 0etru kad ga je suočio sa samim sobom, odnosno s onim drugim, unutarnjim 0etrom u sebi kojeg vanjski 0etar nije po#navao. Na 0osljednjoj večeri 0etar je uvjeravao %susa da je spreman prije ići u smrt nego i#dati svoga $čitelja. %sus mu je tada rekao2 )!aista, kažem ti upravo će me ti, jo noćas prije nego pijetao dvaput #apje #apjeva va,, trip triput ut #ata #ataji jiti ti* * +Mk +Mk 34, 34, 56. 56. Očit Očito o da 0etar etar nije nije dobr dobro o po#navao sebe. On je iskreno i#ra#io svoju spremnost da umre #a %susa, ali u svom sr'u on jo nije bio spreman trpjeti trpjeti ni umrijeti umrijeti #a %susa, #ato ga je u času iskuenja i#dao. 1ek nakon to je i#dao %susa i gorko #aplakao, 0etar je spo#nao kako je slab. %sus mu je dakle pomogao da bolje upo#na sebe tako to mu je otkrio istinu o njemu, odnosno njegovoj slabosti. &ovjek ' grešnik koga "og ljubi 0rvu #apovijed uspjene psihoterapije koja glasi )upo#naj sebe7*, najbolje ćemo ostvariti ako sebe upo#namo u 'jelovitoj istini, a ona glasi da je čovjek 8 grenik koga Bog ljubi. 1o 1o je prava istina o nama ljudima. 9ko želimo biti iskreni prema sebi, moramo pri#nati da smo smo gre greni ni'i 'i,, da svaki svaki dan čini činimo mo grij grijeh ehe e i glup glupos osti ti,, net neto o #la #la učin učinim imo o #bog #bog svoj svoje e #loć #loće e a net neto o #bog #bog svoj svoje e ogra ograni niče čeno nost sti. i. $ svakom slučaju, Biblija ima pravo kad kaže da )nema čovjeka koji ne grijei* +3 Kor :, 4; te kako i pravednik sedam puta na dan
$
pogrijei. Me/utim, treba odmah nadodati da čovjek nije samo grenik, on je prije svega ljubljeno dijete Božje, on je grenik koga Bog ljubi. $ psalmu 35<. i#ražena je istina kako samo Bog dokraja proniče čovjeka, samo Bog i#daleka već nae misli po#naje. =iječi ovoga psalma, kad se čitaju s vjerom i pou#danjem u Božju providnost, imaju moć unijeti u duu duboki mir i istinsku radost. 0salam #avrava iskrenim vapajem koji bi trebalo često ponavljati kako ne bismo skrenuli s pravoga puta koji vodi u život2 )0ogledaj ne idem li putem pogubnim, i povedi me putem vječnim* +0s 35<, >4. Mnogi žive u ilu#iji misleći da su be# grijehe samo #ato to ne vjeruju u nei#mjernu ljubav Božju, ne mogu shvatiti da ih Bog ljubi i onda kad su greni'i, kad sami Bogu okreću le/a. %stinu o Bogu koji nas nei#mjerno voli i onda kad smo mi daleko od njega %sus nam je najbolje poka#ao u genijalnoj prispodobi o i#gubljenom sinu koji je živeći ra#vratno, daleko od o'a, potroio sve to mu je ota' dao. Me/utim, kad se vratio o'u, on mu velikoduno sve oprata i nare/uje da se napravi veliko slavlje, da se pjeva )večeras je naa "eta*, jer ovaj čovjek )bijae mrtav i opet oživje, bijae i#gubljen i na/e se7) +?k 3@,5>. 1om prispodobom o i#gubljenom sinu, odnosno o velikodunom O'u koji oprata, %sus nam je želio poručiti da se ne bojimo pri#nati da smo i sami i#gubljeni kad odlutamo od Boga, ali da nas ta spo#naja ne #atvori u na svijet nemoći, nego da i#i/emo i# sebe i da se uputimo O'u nebeskom s uvjerenjem da će nam sve oprostiti i velikoduno nas primiti u svoju kuću. (rihvati sebe! Druga #apovijed uspjene psihoterapije, odnosno uspjenog napredovanja u duhovnom životu po#iva nas da prihvatimo sebe. Naime, sve ono to spada na nau ličnost, na na karakter, a to ne možemo ili ne želimo prihvatiti, to svjesno ili nesvjesno potiskujemo u podsvijest. 9 sve ono to je potisnuto, postaje naa sjena i kao takva promeće se u prisilu koje se nije lako rijeiti. 0o#nato je da je opsesivno8kompul#ivna neuro#a nametanje prisilnih misli ili radnjA koje nemaju smisla, ali se nameću velikom silinom tako da ih osoba u# najbolju volju sama ne može udaljiti od sebe. (pomenuta neuro#a nastala je kao re#ultat potiskivanja nečega to #a osobu nije bilo prihvatljivo. esto se radi o sadržajima seksualne i agresivne naravi s kojima se osoba nije imala hrabrosti svjesno susresti i ra#umno ra#rijeiti, nego ih je potisnula u podsvijest da i#bjegne tjeskobu koju su ti sadržaji i#a#ivali. Me/utim, kad su potisnuti, ti su se sadržaji prometnuli u prisilnu opsesivno8 kompul#ivnu neuro#u koju sada treba liječiti psihoterapijom, a ona se mogla i#bjeći da je osoba navrijeme prepo#nala i prihvatila istinu da ima u sebi i te )neprihvatljive* sklonosti seksualne i agresivne naravi.
%
Me/utim, nije dovoljno samo upo#nati sebe, potrebno je prihvatiti sebe takvog kakav jesam i uvjeriti se kako je dobro to postojim, kako ja obogaćujem ovaj svijet. 1o je bitni uvjet da bi se čovjek mogao promijeniti, da bi mogao nadvladati svoj strah. Mudar je onaj tko prihvaća i voli sebe. Kukavi'a je onaj tko bježi od sebe. (vjesno i#gra/eni i realno utemeljeni stav pou#danja u samog sebe najbolji je odgovor na strah bilo koje vrste. Da bi se mogao i#graditi #reli stav samopou#danja, najvie pomaže vjera u Boga koji prihvaća i voli svoja stvorenja. Najjači ra#log da sebe prihvatim nala#i se u činjeni'i i istini da je Bog prvi mene prihvatio. 9ko me sam Bog voli i prihvaća takvog kakav jesam, onda nema nikakvog ra#loga da se i ja sam ne prihvatim. Osoba koja je povjerovala da je od Boga prihvaćena, imat će hrabrosti da i ona sama sebe prihvati, a kad to učini na jednoj dubljoj ra#ini, bit će #atićena od strahova koji napadaju one koji bježe od sebe, koji sebe ne prihvaćaju. (rihvatiti osobu takvu kakva jest %sus kao najbolji psihoterapeut dobro je po#navao ljudsku potrebu da budemo prihvaćeni takvi kakvi jesmo. $ susretu s greni'ima i onima koje, prema uvjerenju "ari#eja, nije trebalo prihvaćati niti prema njima imati ra#umijevanja, %sus čini ba suprotno. On ih prihvaća i iska#uje im beskrajno povjerenje i ljubav. !akeju, koji je bio omražen u narodu jer je #a =imljane skupljao pore#, %sus govori2 )!akeju, si/i br#o, treba da se danas #adržim u tvojoj kući* +?k 3<, @. 1ako/er ženi koja je uhvaćena u preljubu i dovedena pred %susa da bude osu/ena i na smrt kamenovana, %sus govori2 )Ni ja te ne osu/ujem. %di i odsada ne grijei vie* +%v :, 33. $ Bibliji je na vie mjesta i#ražena ova temeljna istina kako Bog prihvaća i voli sva svoja bića. %sus, utjelovljeni Bog, u susretu s greni'ima jasno im je davao na #nanje da ih prihvaća kao grenike. 1o je i#ričito rekao2 )Nisam doao da #ovem pravednike nego grenike* +Mk >, 3C. 1ko želi biti dobar psihoterapeut, tko želi pomoći osobi koja je u nevolji, mora postupiti kao %sus2 prihvatiti osobu takvu kakva jest i pomoći joj da se i ona sama prihvati takvom kakva jest. 1o je osnovni i nužni uvjet da se osoba promijeni i i#i/e i# svoje nevolje. (posobnost i spremnost voljeti Boga, druge i sebe, glavni je kriterij dobroga duevnog #dravlja. to je osoba #relija, sigurnija u sebe i #dravija, ona i#la#i i# sebe, i# svoga egoi#ma i ispravno voli sebe, Boga i svoga bližnjega. to je osoba labilnija, nesigurnija u sebe i i#ranjena nedostatkom ljubavi, to će vie težiti da bude )objekt* tu/e ljubavi. $mjesto da i#i/e i# sebe i voli druge, ona će imati jaku potrebu da bude voljena, da se sve oko nje vrti, da uvijek bude u 'entru po#ornosti i ljubavi drugih osoba. Da bi osoba mogla ispravno voljeti Boga i druge, treba najprije pravo voljeti sebe.
&
)avoli sebe! 0rema %susovu naučavanju, ljubav prema sebi je mjerilo kako treba ljubiti druge. )?jubi bližnjega svoga kao samoga sebe* +Mt 3<, 3<, kaže %sus. Kad je govor o ljubavi prema sebi, treba dobro ra#likovati autentičnu ljubav prema sebi od nar'ističkog stava koji netko može usvojiti smatrajući kako je nar'i#am ljubav prema sebi. %stina, Nar'is je, prema mitologiji, mladić koji je #aljubljen u samog sebe. Me/utim, prema istoj mitologiji upravo je ta ne#rela, odnosno patoloka #aljubljenost u sebe odvela Nar'isa u smrt. On je, naime, diveći se sebi, pao u vodu i utopio se. Nar'isoidna ili nar'istička ličnost, #apravo, ne voli sebe. Ona sebe u dubini svoje psihe doživljava kao neto nevrijedno, to nije dostojno da bude voljeno. Budući da ne može podnijeti tjeskobu koja nastaje na temelju takvog ra#miljanja o sebi, nar'istička osoba #aogrne svoju nemoć i lou sliku o sebi, svoju nemoć, jednim u mati stvorenim megalomanskim )platem* in"antilne svemoći i onda se #aljubi u taj oklop ili masku kojom prikriva svoju nemoć. 0rema tomu, nar'isoidna osoba ne voli sebe. 1ko god se previe hvali i traži da mu se drugi dive, samim tim poka#uje da se sam jadno osjeća i da ne voli i ne prihvaća sebe. %sus, najbolji po#navatelj ljudske due, dobro #na da će osoba autentično, dakle nesebično voljeti druge tek onda ako najprije ispravno #avoli samu sebe. 9 da bi netko mogao prihvatiti i voljeti sebe, on mora najprije doživjeti da je voljen. 1aj osjećaj prihvaćenosti i ljubavi osoba bi trebala dobiti u svojoj obitelji. Dijete koje nije bilo dovoljno voljeno čitav će život u svojoj dui nositi )#ale/eni* osjećaj nevrijednosti, nemoći i beskorisnosti. Drugim riječima, "ormirat će u sebi osjećaj manje vrijednosti koji će opterećivati osobu kro# čitav život. 1aj se osjećaj manje vrijednosti može nadvladati vjerom u dobrog Boga koji nei#mjerno ljubi svoja stvorenja. 1ko u vjeri prihvati da je stvorenje Božje, vrlo lako će učiniti i drugi korak, naime povjerovat će u dobrotu i ljubav Božju. 1ko povjeruje da ga sam Bog voli, taj će onda be# problema voljeti sebe i druge. Depresija je jedna teka bolest u kojoj osoba ne prihvaća i ne voli sebe, nego se okrivljuje i podsvjesno mr#i. 0ovjerenje u Boga i njegovu ljubav najbolji je lijek protiv depresije. ?jubav je jača od apaurina i svih drugih lijekova7 (vijest da me Bog voli donosi dui radost, tjera strah i aktivira skrivene energije da mogu činiti dobro, da i ja mogu nesebično voljeti druge. 0o#nati su slučajevi da su pojedin'i vrlo br#o o#dravili od tekih bolesti kad su povjerovali da ih Bog voli. (ostojimo samo zato što nas "og voli lavna istina koju je %sus želio navijestiti ljudima upravo je ono to nama ljudima najvie treba, a to je činjeni'a i svijest da nas Bog voli. 1u je istinu %sus i#ra#io u svom poti'aju da imamo vie
'
pou#danja u Boga i njegovu 0rovidnost. )0ogledajte pti'e nebeske7 Niti siju, niti žanju, niti sabiru u žitni'e, i va ih Ota' nebeski hrani. !ar vi niste mnogo vredniji od njihE* +Mt ;, >;. Drugim riječima, %sus nam je tom usporedbom želio reći2 Ne budite #abrinuti, pa Ota' va nebeski nei#mjerno vas voli7 Kad se toliko brine #a biljke i životinje, kako neće daleko vie #a vas koji ste njegova ljubljena dje'a7 Ne samo da je govorio o ljubavi Očevoj prema nama nego %sus nam je svojom spremnoću da umre #a nas naj#ornije poka#ao tu ljubav Božju. 1u je istinu lijepo i#ra#io sv. 0avao kad je u 0oslani'i =imljanima napisao2 )9ko je Bog #a nas, tko će biti protiv nasE On koji čak nije potedio vlastitog (ina, već ga predao #a sve nas, kako nam neće dati sve ostalo s njimeE* +=im, :, 5385>. 1reću #apovijed uspjene psihoterapije2 Da #avolimo i trajno volimo sebe, moguće je ostvarivati u svome životu ako najprije povjerujemo da smo najprije mi od Boga voljeni. ovjek je stvoren i# ljubavi Božje. Mi postojimo samo #ato to nas Bog voli i to nas je On htio imati. ?ijepo kaže prorok Feremija2 )0rije nego to te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te #nadoh.* Fa postojim jer me Bog voli. 9 on me voli jer tako hoće, to je njegova radost. (ve to Bog čini, to čini i# svoga uvjerenje da je to najbolje, a to i jest najbolje. Bog je apsolutna mudrost i #ato nita ne može biti mudrije ni bolje od onoga to sam Bog čini. Bog u kojeg mi krćani vjerujemo jest ?jubav sama. Bog je ljubav, i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu. ?jubav je najveća i radi toga to smo mi u konačni'i stvoreni jedino #a ljubav i to će ljubav biti naa jedina dužnost kro# čitavu vječnost. (romijeni sebe ' obrati se! Gilj svake terapije jest promjena postojećeg, vie ili manje patolokog stanja radi kojeg je i podu#eta odre/ena terapija. Gilj %susova propovijedanja bio je obraćanje. 0rema Markovu evan/elju, prve %susove riječi u njegovu javnom nastupu bile su2 )%spunilo se vrijeme, bli#u je kraljevstvo Božje. Obratite se i vjerujte u =adosnu vijest* +Mk 3, 3@. 1ako/er (tari #avjet obiluje poti'ajima na istinsko obraćenje sr'a. 0rorok Foel navijeta Božji po#iv na obraćenje svojim suvremeni'ima kao i svim ljudima2 )Hratite se k meni svim sr'em svojim posteć, plačuć i kukajuć. =a#derite sr'a, a ne halje svoje7 Hratite se Fahvi, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosr/e, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad #lo ražali* +Fl >, 3>835. 0romijeniti sebe, odnosno obratiti se, moguće je tek nakon to smo dobro upo#nali, prihvatili sebe te #aključili da se želimo i moramo mijenjati. $ svojim propovijedima %sus je po#ivao narod na integralno, odnosno 'jelovito obraćenje2 intelektualno, emo'ionalno i nagonsko. Obraćenje mora najprije početi na intelektualnoj ra#ini. Moram uvidjeti, spo#nati to želim promijeniti i #ato to činim.
(
(vaka o#biljna i djelotvorna promjena počinje u naoj glavi, u naem ra#umu, a onda prela#i na emo'ije i nagone. *azumsko obraćenje Budući da %susova radosna vijest usrećuje čitavoga čovjeka, potrebno je da i obraćenje koje %sus traži #ahvati čitavo nae biće, na ra#um, nae sr'e, nae emo'ije, pa i na nagonski život. Drugim riječima, traži se najprije ra'ionalno, #atim emo'ionalno, a onda i nagonsko obraćenje. =a'ionalno ili razumsko obraćenje tiče se naega ra#uma. Mi se moramo najprije obratiti na ra#ini svoga uma. 1o #nači moramo naučiti drukčije ra#miljati. ovjekova psihička struktura takve je naravi da svaka promjena najprije počinje u glavi, to jest u naem načinu ra#miljanja. Fer ono to čovjek najvie misli, o čemu najvie ra#milja, to se počinje utjelovljivati u nae emo'ije, u na osjećajni svijet da bi se kao navika utjelovilo i u na nagonski svijet. !ato i nae obraćenje mora najprije početi u naoj glavi, odnosno na ra#ini naega načina ra#miljanja i #aključivanja. 9ko želimo biti Božji i prihvatiti %susovu radosnu vijest, moramo biti spremni usvojiti Božje misli i njegov način ra#miljanja. 9 Biblija nam jasno daje na #nanje kako Božje misli nisu nae misli. Mi se moramo odreći svojih misli koje se protive Božjim mislima kako bismo mogli usvojiti Božji način ra#miljanja i #aključivanja. !ato je potrebno puno čitati (veto pismo u kojem upo#najemo to Bog misli i kakve on donosi odluke. $ 3>. poglavlju 0oslani'e =imljanima sveti 0avao govori o tome kako nae obraćenje mora početi u naem ra#umu, u naoj glavi. On doslovno kaže2 )0reobličavajte se obnovom svoga uma da mognete uočavati to je volja Božja, to je dobro, ugodno i savreno* +=im 3>, 38>. (avreni primjer ra#umskog obraćenja %sus je poka#ao u prispodobi o i#gubljenom sinu, i to u onom dijelu kad mla/i sin, daleko od očeve kuće, gladan i jadan #aključi da je daleko pametnije vratiti se kući, o'u svome jer tamo i sluge žive bolje nego on ondje. )1ada do/e k sebi i reče...* +?k 3@, 3C. Ono )do/e k sebi* #nači obratiti se na intelektualnoj ra#ini, uvidjeti neto to se prije nije vidjelo, doći do nove spo#naje koja duboko #ahvaća u život i motivira osobu da #au#me novi životni stav i donese pravu odluku, to je i mla/i sin učinio. +mo#ionalno obraćenje Drugo obraćenje je emo#ionalno obraćenje. Imo'ije su na nutarnji svijet koji nas pokreće na djelovanje. Imo'ije su po svojoj naravi jaka ali slijepa sila. 1o #nači da će čovjek, ako reagira samo po emo'ijama, djelovati sebično i ego'entrično. ovjek koji reagira samo po emo'ijama, odnosno po svojim osjećajima, tražit će samo ono to je #a njega važno, gdje on može pro-tirati. Obično se emo'ije vežu u# sr'e, pa se može čuti, a tako se #ove i jedna knjiga2
)
)%di kamo te sr'e vodi.* 1aj savjet je riskantan. 1reba ga dobro i pravo ra#umjeti. Ne smijemo pustiti da nas vodi bilo kakvo sr'e, nego ra#um koji je u skladu s voljom Božjom. (amo obraćeno sr'e koje pristaje u# Boga i njegovu volju treba nas i smije voditi kro# život. Obraćenje na emo'ionalnoj ra#ini doga/a se onda kad prije svake odluke isključimo sebične interese i odlučujemo se #a ono to je važno u sebi, svuda i na svakom mjestu, a ne samo #a me ovdje i sada. 0otrebno je umrijeti mnogim stvarima, odnosno svojim nera#umnim prohtjevima, kako bi se postiglo emo'ionalno obraćenje. Ono je veoma teko i #ahtjevno. 0ostići emo'ionalno obraćenje ne #nači ubiti svoje emo'ije. One su naa snaga. Ne samo da ih ne smijemo ubiti, nego nije dobro ni potiskivati svoje emo'ije, jer one tada preko psihosomatskih bolesti opterećuju čitav organi#am. 9ko se sr'e ne isplače kro# oči, isplakat će se preko drugih tjelesnih organa i tako jo vie opteretiti čitavu osobu. Imo'ije treba oplemeniti i ra#umno kontrolirano i#ražavati. 9li #a to se traži obraćeno sr'e. Obraćeno sr'e je strpljivo i puno ljubavi. 1akvo sr'e ima pro-njene osjećaje kojima obogaćuje druge osobe. 0rimjer uspjenog po#iva na emo'ionalno obraćenje %sus je poka#ao na primjeru javne greni'e koju su doveli pred %susa da je i on osudi. Me/utim, %sus je prihvaća kao takvu i na kraju joj doslovno kaže2 )Ni ja te ne osu/ujem, idi i od sada ne grijei vie* +%v :, 33. 1akav %susov stav prema javnoj greni'i djelovao je spasonosno na nju, napose na nje#ine emo'ije, ona je duboko u sebi doživjela olakanje i silnu buji'u ljubavi prema %susu koja nikada vie nije jenjavala, nego sve vie rasla do te mjere da je bila spremna stajati pod križem Kristovim na Heliki petak na olgoti. Konačno, potrebno je ostvariti i nagonsko obraćenje. 1o #nači postići onaj stupanj slobode koju ne će ugrožavati nae nagonske sile. !nati odgoditi doputeni užitak, ne ostvariti odmah ono to jako želimo, #nači poka#ati nadmoć duha nad svojim nagonima. %stinski je slobodan samo onaj tko nije žrtva svojih prisila i nagona, nego može njima upravljati po svojoj volji, ravnajući se pritom po volji Božjoj.
ivi u istini! ovjek je u velikoj napasti da bježi od istine i skriva svoje pravo stanje u ilu#ornoj tvr/avi laži i pretvaranja. Bježeći od istine, čovjek može pobjeći u bolest, najčeće psihosomatsku, #atim u neuro#u pa i u psiho#u. %ako osoba toga nije svjesna, u njoj proradi ira'ionalni mehani#am koji ima moć trenutno smanjiti tjeskobu koja nastaje od istine koja nas uvijek podsjeća na ono to jest, na bolno i teko stanje koje ne možemo ili ne želimo prihvatiti. Me/utim, od istine
*
se ne može daleko pobjeći i osoba upada u jo veću nevolju, upada u psihičke ili psihosomatske bolesti. ovjek svojim riječima kao i čitavim svojim ponaanjem može i#ra#iti tako/er i ono i#a čega ne stoji čitavim svojim bićem. Moguće je glumiti i stavljati na se ra#ne maske koje pokrivaju nae pravo li'e. Me/utim, kako je Bog stvorio čovjeka #a istinu, a ne #a laž, kad on svojim ustima, odnosno riječima ne govori istinu, nego laže, onda se buni njegovo tijelo i nastoji i#reći pravu istinu. 0o#nat je govor tijela koje ne laže, nego otkriva nae dubinske stavove i vjerovanja. Danas već postoje ra#ra/ene tehnike ra#otkrivanja prave istine koju poneki govorni'i svojim riječima žele sakriti, pa ako ih ne i#da govor njihovih riječi, i#daje ih govor njihova tijela. % dok svojim riječima svjesno skrivaju ili maskiraju pravu istinu, njihova podsvijest ih preko govora tijela raskrinkava. Maske stavljamo i zato da nas drugi lakše prihvate i zavole, jer se bojimo da bi nas odba#ili kad bi nas upoznali onakvima kakvi stvarno jesmo. -to smo nesigurniji u sebe, to smo ovisniji o dobrom mišljenju drugih o nama. -to više i češće stavljamo na sebe masku, to ona postaje sve čvršća i mi postajemo sve ovisniji o njoj. -to dulje ivimo tako lano, skrivajući se iza maske, to povećavamo svoju nutarnju nesigurnost i upadamo u začarani krug tjeskobe i izvještačenosti. %soba prihvaća istinu o sebi kao grešnom biću i kroz spontani pro#es samokritike. tei stvarnom pomirenju sa sobom, s "ogom i s drugima. Takav stav prema krivnji nije patološki regresivan, nego slobodan i stvaralački. Neurotični osjećaj krivnje maniestira se kroz neurotično ponašanje i psihosomatske bolesti, dok se autentični osjećaj krivnje maniestira kroz ljudsku savjest, odnosno moralnu svijest osobe. (vaka uspjena psihoterapija mora pomoći osobi da raskrinka maske kojima prikriva svoje pravo stanje, svoje strahove i tjeskobe. Neprimjereni psiholoki obrambeni mehani#mi 8 npr. potiskivanje, projek'ija, nijekanje istine, i#ola'ija, agresivnost kojima se iskrivljuje istina, odnosno skriva pravo stanje osobe 8 moraju se u uspjenoj psihoterapiji ra#rijeiti kako bi osoba počela živjeti u istini. )Kro# interpreta'iju i interven'iju +psiholoku terapeut pokuava pomoći pa'ijentu da on prona/e pravi smjer napretka i#bjegavajući #adovoljavanje in"antilnih želja #a regresivnim trans"erima u #avrnoj "a#i psihoterapije.* Drugim riječima, uspjeni psihoterapeut mora pomoći svome klijentu8pa'ijentu da odba'i ne#rele psiholoke mehani#me, odnosno maske kojima
+
prikriva svoju tjeskobu, te da počne živjeti u istini kako bi na dulji rok bio istinski sretan i slobodan čovjek. )ašto se stavljaju maske/ ovjek je od Boga #amiljen i stvoren da živi u istini, da svojim riječima i svojim ponaanjem, svojom duom i svojim tijelom govori istinu i na taj način bude odra# Boga koji je sama istina. Me/utim, čovjeku je teko dugo i#držati na brisanom prostoru istine. =adije se skriva i#a ra#nih maskA. lavni u#rok stvaranja nesvjesne maske je nedostatak unutarnje sigurnosti osobe. 1ko se boji pri#nati istinu o sebi, o svojim slabostima, ograničenjima i pogrekama, on ih mora nečim pokriti odnosno sakriti od drugih. 1o činimo stavljajući na se maske koje skrivaju nae pravo li'e. Maske stavljamo i #ato da nas drugi lake prihvate i #avole, jer se bojimo da bi nas odba'ili kad bi nas upo#nali onakvima kakvi stvarno jesmo. to smo nesigurniji u sebe, to smo ovisniji o dobrom miljenju drugih o nama. to vie i čeće stavljamo na sebe masku, to ona postaje sve čvrća i mi postajemo sve ovisniji o njoj. to dulje živimo tako lažno, skrivajući se i#a maske, to povećavamo svoju nutarnju nesigurnost i upadamo u #ačarani krug tjeskobe i i#vjetačenosti. Kad god nam se nameće neki standard ponaanja ili se nala#imo pred nekom važnom odlukom, dogodit će se jedna od triju sljedećih stvari2 prirodno prihvaćanje, otvorena pobuna, ili stvaranje maske. 0rirodno prihvaćanje predloženih vrijednosti doga/a se onda kad se osoba sama osobno uvjeri u ispravnost i u#vienost predloženih ideala i svjesno ih #aželi ostvarivati u svome životu. 9ko je osobnost onoga kome se nameće standard ponaanja jača od osobnosti onoga koji mu to nameće, on će se otvoreno pobuniti. Kad se neprimjereni standard ponaanja nametne osobi koja je nesigurna u sebe i puna straha pred jačom silom, tada će se dogoditi vanjsko slaganje, ali i unutranja nesvjesna pobuna. 1a će osoba teko postati svjesna varke koja postoji u nje#inu životu jer se u njoj ra#vio #id i#me/u vanjskog slaganja i nje#ina unutarnjeg neslaganja. 1aj #id ili maska stvara se najčeće nesvjesno i služi kao samoobrana i pomoć u i#bjegavanju otvorene pobune, čega se osoba boji. (tavljajući na se ra#ne maske, mi #avaravamo tako prije svega sebe, a ne Boga. Bogu se nitko ne može sakriti. On prepo#naje svakoga, ne #nam kako kompli'irana maska bila na nama. (jetimo se kako su se 9dam i Iva počeli skrivati od Boga čim su sagrijeili. Me/utim, kako se Bogu nitko ne može sakriti, najbolje će biti da i mi to prije skinemo sa sebe sve maske i počnemo živjeti u istini koja nas #aboli, ali onda i osloba/a. %stina nas najprije učini jadnima, a onda nas oslobodi i omogući nam ostvarenje pravoga dostojanstva djeteta Božjega.
#
$ Bibliji nala#imo puno Božjih po#iva da živimo u istini. $ psalmu 33<. čitamo kako je srž riječi Božje 8 istina +0s 33<, 3;6. Knjiga %#reka kaže da su Bogu mili oni )koji#bore istinu* +%#r 3>, >>. 0reko proroka !aharije Bog poručuje ljudima2 )ovorite istinu jedan drugome* +!ah :, 3;. (veti 0avao puno govori o potrebi da živimo u istini. $ 0oslani'i I"ežanima i#ričito nas po#iva da )provodimo u život istinu* +I" 4, 3@. Naji#ričitiji po#iv da živimo u istini i#rekao je %sus onim Jidovima koji su mu povjerovali2 )9ko ustrajete u mojem nauku, upo#nat ćete istinu, a istina će vas osloboditi* +%v :, 5>. Najbolju pomoć jednom neurotičaru dat će onaj psihoterapeut ili njegov prijatelj ako mu uspije poka#ati kako živi u ilu#iji i ako se ovaj odvaži prihvatiti istinu o sebi, jer će ga samo istina osloboditi. 0siho"arma'i trenutno olakavaju simptome tjeskobe i straha, ali istinsko oslobo/enje i ra#rjeenje tjeskobe doga/a se tek onda kad se osoba odvaži živjeti u istini, kad se usudi i#ići i# umjetne tvr/ave laži i ilu#ija. !a %susa se kaže da )pun milosti i istine* +%v 3, 34, a sam #a sebe %sus reče2 )Fa sam put, istina i život* +%v 34, ;. 0maj čistu savjest i budi kao dijete! Osjećaj krivnje muči i u#nemiruje čovjekovu savjest. Osjećaj krivnje, najopćenitije rečeno, javlja se onda kad čovjek na svom životnom putovanju krene krivim putem. eidegger bi rekao da je krivi'a #abrinutost jer neto nije to bi trebalo biti. 1o je egzisten#ijalna krivnja i ona dovodi čovjeku u svijest istinu ili činjeni'u da nije autentičan, da se ne kreće u smjeru ra#voja svih svojih mogućnosti. Normalan čovjek ne može kriti nutarnje moralne prin'ipe a pri tome ne osjećati nikakvu krivnju i tjeskobu. Kad je osoba opterećena krivnjom, ona nema u sebi mira, ra#ara je tjeskoba koja muči duu, a vrlo br#o prela#i i na tijelo. Osjećaj krivnje stoji u po#adini mnogih psihosomatskih oboljenja. Osoba koju muči osjećaj krivnje #bog počinjenih grijeha traži na ra#ne načine kako da se oslobodi tog tereta koji je i#nutra ra#ara, a ponekad se mani"estira i prema van. 1o je lijepo opisao (hakespeare koji je nekoliko stoljeća prije &reuda otkrio psiho#u na ponaanju ladL Ma'beth koja mora devet puta na dan prati ruke jer na njima vidi krv. Nije to bila krv koja se može vodom oprati, nego simbolički i#ražaj krivnje #bog ubojstva vlastitog muža. Dua je na dramatični način tražila ra#rjeenje krivnje tako da ju je proji'irala prema van u simbolu krvi. 0o#nati su slučajevi da osobe opterećene krivnjom nesvjesno nanose sebi ra#na #la, doživljavaju ra#ne nesreće, uputaju se u ri#ična i #a život pogibeljna djela, i ne #najući da na taj način grčevito traže ra#rjeenje krivnje koja ih duboko u dui muči. Krivnja se može jedno vrijeme potisnuti, ali se ne može dugo tako podnositi. 0rije ili kasnije opteretit će duu, a onda i tijelo. Karl ustav Fung, sin protestantskog pastora, bio je
##
uvjeren da katoli'i manje obolijevaju od duevnih bolesti jer imaju sakrament ispovijedi u kojem se mogu osloboditi nakupljene krivnje. Ovdje treba ra#likovati neurotični od autentičnog osjećaja krivnje. Neurotični osjećaj krivnje i#vorno je nesvjestan i često se osjeća prije samog prekraja. 0ojavljuje se kao neto opsesivno, puno tjeskobe, prisile, regresivno i destruktivno. Kajanje je ovdje 'ilj samom sebi. $ ovom slučaju osoba nije #abrinuta #a prekraj moralnog #akona, nego #a ranjavanje vlastitog nar'i#ma. Neurotik ne uspijeva oprostiti samome sebi, nego se )i#jeda* i onda nakon to mu Bog i drugi oproste. 1aj opsesivni osjećaj krivnje samo prividno i#gleda moralni problem, a #apravo je psiholoka reak'ija vlastite ra#očarane želje #a savrenstvom i apsolutnim idealom to se želi postići svojim silama, kao i prisilnom potrebom #a kažnjavanjem. 9utentični ili #dravi osjećaj krivnje sastoji se u svijesti da su svjesno i slobodno prekreni moralni prin'ipi i tako unesen nered u osobu, svojevrsna disharmonija i#me/u idealnog i stvarnog ja, odnosno i#me/u onoga to bi osoba trebala biti i onoga to ona stvarno jest. Osoba prihvaća istinu o sebi kao grenom biću i kro# spontani pro'es samokritike, teži stvarnom pomirenju sa sobom, s Bogom i s drugima. 1akav stav prema krivnji nije patoloki regresivan, nego slobodan i stvaralački. Neurotični osjećaj krivnje mani"estira se kro# neurotično ponaanje i psihosomatske bolesti, dok se autentični osjećaj krivnje mani"estira kro# ljudsku savjest, odnosno moralnu svijest osobe. (avjest po#iva osobu da ostvari plan koji Bog ima s njome. )(avjest je najskrovitija je#gra i svetite čovjeka, gdje je on sam s Bogom čiji glas od#vanja u njegovoj nutrini.* (uvremeni čovjek je u velikoj napasti da ne vidi i ne prihvati u#ročno8posljedičnu ve#u i#me/u grijeha i krivnje. Osjećaj krivnje primarno spada u psihologiju i psihopatologiju, krivnja u etiku, a grijeh u s"eru religije. ovjek kao osoba djeluje uvijek kao jedna 'jelina, i #ato sve ono to mu se doga/a treba gledati u kontekstu te 'jeline. 0rema tomu, osjećaj krivnje na psiholokoj ra#ini bit će pravo ra#rijeen tek onda kad se ukloni krivnja. 1o se doga/a kad osoba pri#na svoj grijeh kro# čin iskrenog pokajanja i vjere da Bog oprata onome tko se iskreno kaje. 0ri#nati se grenikom nije ma#ohi#am, nego to #nači imati hrabrosti pri#nati istinu o sebi i pri#nati da nam je potrebno spasenje i oprotenje koje nije plod naih asketskih vježba nego je dar čiste Božje ljubavi. %spovijed vlastitog grijeha doista je duboka potreba ljudskoga sr'a, a kajanje koje se u ispovijedi obavlja nije #nak slabosti nego 1najbolje revolu'ionarna snaga* +M. ('heler.
#$
%sus je doao na #emlju da u#me na se grijehe čitavog svijeta i oslobodi čovjeka krivnje pred Bogom. %sus je najbolji psihoterapeut jer on uklanja krivnju u korijenu budući da unitava grijeh koji u#rokuje krivnju. !a ra#liku od većine modernih psihoterapeuta koji ne govore o grijehu kao u#roku krivnje, %sus jasno daje na #nanje da je krivnja pove#ana s grijehom, a korijen grijeha je u ljuskom sr'u. )Fer i# sr'a dola#e #le misli, ubojstva, preljubi, bludnost, kra/e, lažna svjedočanstva, psovke. 1o ukalja čovjeka* +Mt 3@, 3<. Mirna savjest oslobo2ena krivnje %sus nam jasno svjedoči da je najbolja preven'ija i ujedno najuspjeniji lijek protiv depresije i mnogih drugih psihičkih potekoća, čista i mirna savjest oslobo/ena krivnje i grijeha. % to je jo važnije, %sus nas može osloboditi nae krivnje jer je prolijevanjem svoje krvi i svojom smrću na križu unitio nae grijehe. Biblija nas na vie mjesta po#iva da imamo čistu savjest. (veti 0avao poručuje 1imoteju2 )uvaj vjeru i dobru savjest*7* +3 1im 3, 3<, te mu daje na #nanje da Bog od nas očekuje da imamo )ljubav i# čistog sr'a, dobre savjesti i iskrene vjere* +3 1im 3, @. $# po#iv da imamo čistu savjest, ta nas biblijska #apovijed po#iva da budemo kao dje'a, da sačuvamo u sebi djetinju duu, punu pou#danja u Boga svoga O'a nebeskoga. Njemački pjesnik F. . oethe rekao je da su tri stvari i# neba ostale na #emlji. 1o su2 #vije#de, 'vijeće i dje'a. Dje'a su ono lijepo, drago'jeno i nevino to ovaj na planet !emlja posjeduje. Nasuprot &reudu koji je dijete vidio kao )polimor"no perver#no*, %sus je veoma volio i 'ijenio dje'u te je po#vao svoje učenike i sve one koji ga žele slijediti da budu kao dje'a. )9ko ne postanete kao dje'a nećete ući u kraljevstvo nebesko.* Kad su jednom %susovi učeni'i branili dje'i da do/u do %susa, on im je tada rekao2 )0ustite dječi'u i nemojte im priječiti da do/u k meni, jer takvima pripada kraljevstvo nebesko* +Mt 3<, 34. Dje'i i onima koji imaju djetinju, a to #nači čistu, nevinu duu, osigurano je kraljevstvo nebesko. Nadalje, biti kao dijete #nači imati veliko pou#danje u Boga kao svoga nebeskog O'a. Biti kao dijete u psihoterapijskom smislu #nači ne brinuti se tjeskobno #a mnoge stvari, nego shvatiti ono bitno i činiti ono to možemo, a sve ostao prepustiti Bogu s velikim povjerenjem u njegovu ljubav i brigu #a nas. %smišljavaj ivot prihvaćajući svoj kri! 3ri je muka od koje ne moeš pobjeći. 3ri su, često, drugi ljudi koji te ne razumiju ili te muče. Teina kria se osjeća i
#%
onda kada te svi napuste. 3ri je duboko utkan u našu ljudsku narav i od njega se ne moe pobjeći. %soba koja se ne moe s njime pomiriti, koja ga ne eli ili ne moe prihvatiti jest inantilna, nezrela osoba koja bjei od stvarnosti. "udući da je kri simbolički izraaj temeljne podijeljenosti u samom čovjeku, osoba koja ne prihvaća kri, ne prihvaća ni samu sebe. Tko ne prihvaća svoj kri, tj. tko ne prihvaća svakodnevne teškoće koje mu ivot donosi nego ostane u iluziji kako sve mora biti onako kako on zaeli, a to je ivot bez kria, takva osoba postaje neurotičar. Neuroti#i su ljudi koji se bune što je ivot takav kakav jest, dakle teak, a ne onakav kakvog bi oni eljeli da bude, tj. ivot bez kria. Fedan od temeljnih 'iljeva uspjene psihoterapije sastoji se u tome da se osobi koja je u nevolji i koja traži pomoć pomogne da napusti ilu#iju kako život mora biti lagan i da prihvati istinu kako je život težak i kao takav nas i#a#iva da se u njega maksimalno uključimo, mudro rjeavamo životne probleme, osmiljavamo ono to nam i#gleda besmisleno i tako sebe i#gra/ujemo i ostvarujemo plan Božji s nama. %sus nije doao na !emlju da nas oslobodi svih križeva, nego da nas nauči kako ih treba prihvaćati i nositi. )9ko tko hoće ići #a mnom, neka se odreče samog sebe, neka u#me svoj križ i neka me slijedi* +Mt 3;, >4. Križ je sve ono to nam je teko, a to ne možemo lako promijeniti. Križ je patnja koju trenutno osjeća. Križ je bolest koja te spopala. Križ je briga koja te muči. Križ je žalosna vijest koju si čuo. Križ je nemoć da ostvari svoje želje i svoje 'iljeve. Križ je muka od koje ne može pobjeći. Križ su, često, drugi ljudi koji te ne ra#umiju ili te muče. 1ežina križa se osjeća i onda kada te svi napuste. Križ je duboko utkan u nau ljudsku narav i od njega se ne može pobjeći. Osoba koja se ne može s njime pomiriti, koja ga ne želi ili ne može prihvatiti jest in"antilna, ne#rela osoba koja bježi od stvarnosti. Budući da je križ simbolički i#ražaj temeljne podijeljenosti u samom čovjeku, osoba koja ne prihvaća križ, ne prihvaća ni samu sebe. Križ nije, prije svega, neto to nam je nametnuto i#vana, nego je, mogli bismo reći, konstitutivni dio nae ljudske naravi. 1emeljna dijalektika ili napetost i#me/u naeg idealnog ja +kakav bih želio i trebao biti i naeg stvarnog ja +kakav stvarno jesam predstavlja križ na svagdanji, odnosno stvarnost koju #rela odrasla osoba odgovorno prihvaća kao i#a#ov i ansu da jo vie osmisli svoj život. to je osoba #relija i slobodnija, to vie prihvaća sebe, odnosno sve ono to u sebi nosi, pa tako i križ kao simbol sveukupne patnje i nutarnje podijeljenosti.
#&
1ko ne prihvaća svoj križ, tj. tko ne prihvaća svakodnevne tekoće koje mu život donosi nego ostane u ilu#iji kako sve mora biti onako kako on #aželi, a to je život be# križa, takva osoba postaje neurotičar. Neuroti'i su ljudi koji se bune to je život takav kakav jest, dakle težak, a ne onakav kakvog bi oni željeli da bude, tj. život be# križa. 0ogreno se misli kako psihički #drava osoba ne smije i ne treba osjećati nikakvu nutarnju napetost i tjeskobu, odnosno kad je osjeti, da je treba pod svaku 'ijenu to prije ukloniti #adovoljavajući pri tome sve svoje potrebe i in"antilne želje. 9"ektivna #relost ne isključuje napetost u psihodinami'i osobe nego je prihvaća kao stvarnost i kao priliku #a jo veće sa#rijevanje. Be# te nutarnje #drave napetosti i stvaralačke tjeskobe nema i ne može biti nikakvog pravog napretka ni stvarne #relosti osobe. %ako 0avao kaže da je križ i#ražaj Božje mudrosti, treba odmah reći kako križ nije konačni 'ilj. Bog je #amislio čovjekov život be# križa, ali je sam čovjek svojim grijehom unio u ovaj svijet i u svoj život križ. 9 %sus je onda, želeći unititi grijeh svijeta, prihvatio taj križ koji je po grijehu uao u ovaj svijet. Križ je simbolički i#ražaj umiranja samome sebi koje je nužno potrebno proći da se u nama rodi novi, Božji čovjek koji će se u svemu slagati s voljom Božjom. Bog je po Kristu dokinuo svaki križ koji je pritiskao čovjeka na njegovu putu traženja istinske sreće. Bog će otrti svaku su#u s naih očiju i u kraljevstvu Božjemu neće vie biti ne samo nikakvog križa nego neće vie biti ni smrti, ni starog svijeta, nego će sve biti novo i nei#re'ivo lijepo. Me/utim, ula#ak u taj čudesno lijepi Božji svijet be# križa doga/a se prihvaćanjem križa na ovom svijetu. Kad se %sus približavao svojoj mu'i, rekao je2 )Doao je čas da se proslavi (in čovječji.* %sus kao najbolji psihoterapeut želi nam pomoći da i mi slično reagiramo kad se na hori#ontu naega života pojavi neki križ. Kad nam se neka patnja i bolest približe i u/u u na život, %sus nam tada pomaže da se i mi snagom Duha (vetoga odvažimo i reknemo2 )Doao je čas da se i ja proslavim.* 0sihoterapeut koji pomogne osobi da se tako postavi pred križem, odnosno pred boleću i patnjom, pa i samom smrću, najbolji je psihoterapeut. %praštaj da oslobodiš u sebi sile ljubavi! Hećina osoba koje #atraže psiholoku pomoć opterećene su potisnutom agresivnoću, a počesto i nagomilanom mržnjom koja i#nutra opterećuje psihu, ugrožava psihosomatsko #dravlje osobe te u#rokuje stvaranje osjećaja krivnje. !ato i svaka uspjena psihoterapija mora pomoći osobi da se oslobodi nagomilane agresivnosti i mržnje i tako oslobodi u sebi prostor #a po#itivne emo'ije, kao to su ljubav, radost i nutarnje #adovoljstvo. Mržnja
#'
sužuje ili čak ubija nutarnju slobodu due, a istinsko oprotenje donosi pravi mir i radost ljudskom sr'u koje je stvoreno #a ljubav, a ne #a mržnju. Mržnja je emo'ija koja se "ormira u osobi kad doživi neko bolno iskustvo koje ranjava nje#in a"ektivni svijet. Ona je i#ra#ito a"ektivna +čuvstvena reak'ija koja se očituje u inten#ivnoj nesnoljivosti, bijesu i neprijateljstvu prema osobama ili predmetima koji su postali objekt mržnje. )Očituje se u težnji da se objektu emo'ije nanese teta ili bol i u osjećaju #adovoljstva koji proi#la#i i# nesreće i neprijatnog stanja u kojem se objekt mržnje nala#i.* Na tjelesnoj ili -#iolokoj ra#ini utje'aj mržnje je poguban #a čitav organi#am. Heć je Des'artes dobro uočio kako mržnja stvarno kodi, ne samo duevnom nego i tjelesnom #dravlju. On kaže2 )...kod mržnje primjećujem da je puls neravnomjeran, slabiji, a često i brži, da se u grudima osjeća hladnoća, pomijeana s nekakvom oporom i otrom toplotom, da želuda' prestaje da radi i da je sklon povraćanju i i#ba'ivanju unesene hrane, ili u najboljem slučaju 8 da je pokvari i preobrati u tetne sokove.* (pomenuta Des'artesova intui'ija o tetnom djelovanju mržnje na #dravlje tijela može se vrlo lako opravdati teorijom nastanka psihosomatskih bolesti. 0rema toj teoriji potisnute emo'ije jo vie ojačaju u podsvijesti i onda )grčevito* traže da se na bilo koji način rasterete. 9ko osoba ne na/e prikladan i drutveno prihvatljiv način i#ražavanja svojih potisnutih emo'ija, one će se tada kod osoba sklonih somati#iranju, i#ra#iti preko tijela, tj. u#rokovat će neke psihosomatske bolesti. Doći će do organskog oboljenja nekih tjelesnih organa, a glavni u#rok takve bolesti bit će potisnute i nei#ražene emo'ije, u naem slučaju potisnuta i nera#rijeena mržnja. Osoba opterećena svjesnom ili potisnutom mržnjom ugrožava svoj duhovni identitet. Destruktivno i#ražavanje emo'ije mržnje ranjava druge ljude, a u svom najgorem obliku mržnja dovodi i do ubojstva, odnosno do likvidiranja objekta mržnje i u tom slučaju i#nutra ra#ara i samu osobu koja mr#i. ( pravom se može ustvrditi da takvo i#ražavanje mržnje )račovječuje* čovjeka jer na taj način umanjuje ili čak ubija njegovu sposobnost i prvotnu njegovu dužnost da ljubi. Osoba koja nema dobar uvid u svoj a"ektivni svijet, koja nije svjesna svojih po#itivnih i negativnih emo'ija, može postati žrtva vlastitih emo'ija koje se #bog svoje )plastičnosti* mogu kamuirati i #avaravati onoga koji bi trebao biti njihov gospodar. Glive (taples ?eis tvrdi da nai ljudski a"ekti mogu postati objekt prave pobožnosti koja se duguje samo Bogu. Kad se to dogodi, tj. kad svojim osjećajima pridamo božanske atribute, oni se tada idoli#iraju, pretvaraju se u )bogove* da bi se vrlo br#o
#(
trans"ormirali u )demone*. Na kraju spomenuti a"ekti unitavaju nas, a s nama i sami sebe. 1o se doga/a #ato to naravni a"ekti koje smo u#digli na ra#inu božanstva, koje smo idoli#irali i prepustili im se be# ikakve kontrole, ne uspijevaju #adugo #adržati svoju prvotnu narav. 0a iako ih mi jo na#ivamo a"ektima, oni su se već promijenili u ra#ličite oblike mržnje. 1reba ra#likovati emo'iju mržnje od emo'ije srdžbe. njev, srdžba ili bijes kao inten#ivna srdžba jest relativno kratko u#bu/enje osjećaja koje je svima po#nato. 0o naravi stvari, svaka nepravda bi trebala i#a#vati nau srdžbu i u tom smislu je dobro da osjetimo u sebi gnjev na nepravdu odnosno onoga tko je čini. Bilo bi žalosno i neljudski prola#iti pokraj nepravde ili se pomiriti s nepravednim i grenim strukturama drutva i ne podu#imati nita da se takvo nepravedno stanje promijeni. (v. 0avao kaže2 )(rdite se, ali ne grijeite* +I" 4, >;. Nasuprot srdžbi stoji mržnja kao trajan duevni pro'es koji sa svoje strane stalno ra/a nove negativne pro'ese i tako u#rokuje dugotrajni stres i napetost ugrožavajući #dravlje due i tijela. (rdžba motivira osobu da mijenja nepravdu i grene strukture, dok mržnja potiče na osvetu i nije joj primarni 'ilj vratiti pravdu, nego nanijeti novo #lo. Osveta je, kaže Fean MonbourPuette, )instinktivna pravda koja dola#i od primitivnih bogova podsvijesti. Ona ide #a tim da uspostavi jednakost koja se temelji na patnji koja se #adaje na re'ipročan način*. 4rdbom protiv nepravednih struktura %sus kao psihoterapeut ne uskraćuje nam i#ražavanje emo'ije srdžbe. ak, tovie, on sam nam daje primjer kako se treba rasrditi kad su ugrožene istinske vrijednosti. $ evan/elju +Mt >3, 3>83@ čitamo kako je %sus u#eo bič i istjerao trgov'e i# hrama te im isprevrtao stolove u hramu. 0rema %susovu savjetu i primjeru, srdžbu smijemo ne samo osjećati nego i konstruktivno i#ra#iti, odnosno usmjeriti je na mijenjanje nepravednih struktura. !a ra#liku od srdžbe koju treba pametno i#ra#iti, mržnju kao i#ra#ito destruktivnu emo'iju treba nadvladati. $ tom smislu %sus nas po#iva da mržnju nadvladamo ljubavlju. %sus nas po#iva da ljubimo čak i svoje neprijatelje i da dobro činimo onima koji nas progone. Oprotenje na koje nas %sus po#iva treba biti učinjeno čitavim naim bićem. $ Ivan/elju po Mateju %sus po#iva da svatko od sr'a oprosti svome bratu +usp. Mt 3:, 5@. 9utentično oprotenje je slobodno ili ga uopće nema. Ono ne može biti nametnuto niti i#nu/eno. ( tim u sve#i sv. 0avao kaže2 )Kao to je ospodin vama oprostio, tako i vi7* +Kol 5, 35.
#)
Na pitanje koliko puta treba oprostiti svome bratu, %sus odgovara da mu treba oprostiti sedamdeset puta sedam, to praktički #nači uvijek. %sus je svjestan da je to ljudima, koji jo nisu dokraja obraćeni, veoma teko. %stinsko oprotenje nije rutinska stvar, neto to se svakodnevno doga/a. Ono je )skriveni 'vijet koji se ras'vjeta na temelju boli i pobjede nad samim sobom*. 0a ipak, %sus ne odustaje od svoga #ahtjeva da uvijek budemo spremni oprostiti onima koji nas uvrijede. %sus to #ahtijeva jer nas svojom miloću koju primamo u svetim sakramentima #a to osposobljava. 0rema Božjem promislu, #a ljubav, a ne #a mržnju smo stvoreni, #ato2 )Oprosti da oslobodi u sebi sile ljubavi* +Martin raL. "udi slobodan! Nakraju, deseta #apovijed uspjene psihoterapije jest po#iv na slobodu do te mjere da budemo spremni i#gubiti svoj vremeniti život kako bismo postigli onaj vječni. (amo onaj tko je istinski slobodan moći će se ohrabriti na takav korak i upustiti se u takvu avanturu. 0rava psihoterapija treba pomoći pa'ijentu da uvidi područja svoga robovanja, da dobro )detektira* svoje ovisnosti te da i# toga nutarnjeg svijeta ropstva i#i/e na slobodu. )Hi ste, braćo, na slobodu po#vani*, kaže sv. 0avao i nadodaje da nas je #a tu slobodu )Krist oslobodio* +al @, 3. Kad god je %sus po#ivao svoje učenike pa i ostali narod da budu siromani, on ih je tada po#ivao da budu slobodni. 1ako njegove riječi )Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko* +Mt @, 5 mogle bi se s pravom prevesti2 )Blago istinski slobodnima, njihovo je kraljevstvo nebesko*. (amo je ono sr'e slobodno koje jo nije #arobljeno bogatstvom ovoga svijeta. %stinski slobodan čovjek ne #grće sebi prola#na blaga, nego svim silama čuva svoju neumrlu duu #a nebeske radosti koje je Bog obećao i pripravio istinski slobodnim ljudima. 1ko nije dokraja slobodan i tko nema vjere, ljubomorno čuva svoj život pod svaku 'ijenu. 9 tko je istinski slobodan i tko ima prave vjere, taj je spreman žrtvovati i svoj ovo#emaljski život kako bi #adobio onaj vječni, neprola#ni. 0o#iv na slobodu i spremnost da radi %susa i#gubimo i vlastiti život %sus je i#ra#io sljedećim riječima2 )1ko hoće sačuvati svoj život, i#gubit će ga, a tko i#gubi radi mene svoj život, naći će ga. to koristi čovjeku ako dobije sav svijet, a i#gubi svoj životE* +Mt 3;, >@8>;. 5jubi "oga iznad svega, a blinjega kao sebe
#*
ovjek je stvoren i# ljubavi Božje. Mi postojimo samo #ato to nas Bog voli i to nas je On htio imati. ?ijepo kaže prorok Feremija2 )0rije nego to te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te #nadoh.* Fa postojim jer me Bog voli. 9 on me voli jer tako hoće, to je njegova radost. (ve to Bog čini, to čini i# svoga uvjerenje da je to najbolje i to i jest najbolje. Bog je apsolutna mudrost i #ato nita ne može biti mudrije ni bolje od onoga to sam Bog čini. Bog u kojeg mi krćani vjerujemo jest ?jubav sama. (veti %van apostol kaže2 )1ko ne ljubi nije upo#nao Boga, jer Bog je ljubav* +3 %v 4, :. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu. ?jubav je najveća i radi toga to smo mi u konačni'i stvoreni jedino #a ljubav i to će ljubav biti naa jedina dužnost kro# čitavu vječnost. $ ovome su svijetu potrebne2 vjera, nada i ljubav, ali, najveća je me/u njima ljubav, jer ona ostaje #a čitavu vječnost, dok vjera smrću prestaje i prela#i u gledanje Boga, kao i nada to će proći kad jednom ugledamo Boga li'em u li'e. Fedino će ljubav i tada ostati, ona je vječna, nikada proći neće. !ato je i naa jedina dužnost na ovome svijetu naučiti autentično ljubiti. Kako ćemo to ostvaritiE 1reba najprije imati na pameti riječi sv. %vana apostola u kojima on kaže2 )Nismo mi ljubili Boga, nego je on prvi ljubio nas.* 1reba dakle najprije povjerovati u ljubav Božju u svome životu i onda svojom ljubavlju odgovoriti na Božju ljubav. Kakva treba biti ta naa ljubav kao odgovor na Božju ljubav opisao nam je sv. 0avao u svome himnu o ljubavi. On kaže2 )?jubav je strpljiva, velikoduna, dobrostivaQ ljubav ne #avidi, ne hvasta se, ne nadima se, nije nepristojna, ne traži svoje, nije ra#dražljiva, ne pamti #lo, ne raduje se nepravdi, a raduje se istiniQ sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.* 0rava ljubav nikada ne prestaje. $ trinaestom poglavlju svoje 0rve poslani'e Korinćanima 0avao donosi glasoviti himan ljubavi. 1o je neto najljepe to je o ljubavi rečeno i #apisano u svjetskoj književnosti. 0avao najprije govori da čovjekov život nema smisla ako u njemu nema prave ljubavi. 0a i onda ako bi netko imao silnu vjeru da njome brda premjeta, a ljubavi ne bi imao, nita mu to ne bi koristilo #a osobnu sreću i vječno spasenje. Kad bi imao sve moguće #nanje i darove prorokovanja, a ljubavi ne bi imao, bio bi mjed to ječi i 'imbal to #veči, kako se to 0avao slikovito i#ražava. 0otrebno je dodue imati i vjeru i pravo #nanje, ali to jo nije dovoljno ako ljubavi nema. !animljivo je da 0avao na prvo mjesto stavlja o#naku strpljivosti. ?jubav je strpljiva. Bog je strpljiv s nama, #ato i mi moramo biti strpljivi i sa sobom i s drugima. 9 to nije lako. 0o#nato je da su neurotične osobe jako nestrpljive. tjele bi imati sve, i to odmah. to je osoba #relija i i#gra/enija, ona je strpljivija i sa sobom i s drugima. Koliko bi se brakova moglo spasiti da su supružni'i imali
#+
vie autentične ljubavi koja #na biti strpljiva, koja #na i hoće podnositi drugoga. Nakraju postavimo sebi najvažnije pitanje, a to je kako je moguće imati takvu ljubav o kojoj govori sv. 0avao. Fe li to čovjeku mogućeE %sti nam 0avao svjedoči da je to moguće, ali pod ovim uvjetima2 treba imati sr'e koje se kaje #a svoje grijehe i koje ima jaku vjeru. Naime, )ljubav je Božja ra#livena u naim sr'ima po Duhu (vetom koji nam je dan*, a Duh (veti daje se prema mjeri veličine vjere i čistoće sr'a. isto sr'e i jaka vjera privlače Duha (vetoga koji onda božansku ljubav ra#lijeva u naa sr'a. (amo je tako moguće imati velikodunu ljubav koja nikad ne prola#i. (veti %van apostol kaže da autentična ljubav pobje/uje svaki strah, pa tako i strah od smrti, jer )straha u ljubavi nema, nego savrena ljubav i#goni strah* +3 %v 4, 3:. (ozvani na istinsku sreću i ivot %sus Krist, (in Božji koji je postao čovjekom, #a nas je (pasitelj svijeta. Doao je na svijet da objavi ljudima potpunu istinu o Bogu i o čovjeku. (vojom smrću na križu pomirio je ljude s Bogom i svojim uskrsnućem uao u slavu O'a nebeskog gdje je pripravio mjesto svima koji mu povjeruju i po/u njegovim putem. !a vrijeme svoga #emaljskog života liječio je ljude od ra#nih bolesti, iako 'ilj njegova utjelovljenja nije bio u tome da liječi ljude od njihovih bolesti ni da u potpunosti ukloni patnju i# njihova života. 1ako/er nije doao ni #ato da provodi uspjenu psihoterapiju neurotičnih i psihotičnih pa'ijenata, iako je svojim djelovanjem, svojim riječima i gestama unosio u ljude mir a udaljavao tjeskobu i strah. Drugim riječima, %sus je najbolje #nao da je čitav čovjek djelo Božje i da čitavog čovjeka treba spasiti. !ato njegove riječi i njegova djela dotiču čitavog čovjeka2 njegovo tijelo, duu i duh. (vojim naukom i svojom miloću %sus želi učiniti ljudima život ljepim i boljim već ovdje na ovome svijetu. !ato su njegovi savjeti i njegove #apovijedi najbolji primjer uspjene psihoterapije koja želi čovjeka osloboditi od in"antilnih ilu#ija i staviti ga u borbu svakodnevnog života u kojoj može i mora pobijediti kako bi već ovdje na #emlji bio istinski sretan. %susova nas psihoterapija uči i potiče da najprije pobijedimo sebe, jo bolje, da umremo sebi kako bismo kao novi, posve Božji ljudi uživali istinsku sreću i život u i#obilju Božjeg mira i radosti, ne samo u vječnosti nego i u ovoj )su#noj #emaljskoj dolini*. Završetak
.
$
