GRAFIČKI FAKULTET U ZAGREBU KATEDRA ZA AMBALAŢU, KNJIGOVEŠTVO I PROJEKTIRANJE UVOD U GRAFIČKU TEHNOLOGIJU
KNJIGOVEŠTVO
Datum: 21.1.2012, 1. semestar
Marko Duspara, 2012,2013
1
Sadrţaj: Sažetak…………………………………………………………………………...3 Knjiga……………………………………………………………………………4 Knjigoveštvo……………………………………………………………………..6 Vrste Uveza……………………………………………………………………...6 Meki Uvez ………………………………………………………………………8 Tvrdi Uvez……………………………………………………………………….8 Knjižni Blok……………………………………………………………………10 Literatura……………………………………………………………………….12
2
SAŢETAK: Knjigoveštvo: U ovome seminaru pisati ću o temi knjigoveštvo. Knjigoveštvo je dio grafičke proizvodnje koja spada u završno oblikovanje i dorađivanje knjigovešnih proizvoda. Taj završni proces je iznimno bitan jer on upotpunjuje samu knjigu u finalnoj fazi proizvodnje te definira samu knjigu kao takvu. Osim toga uvez je ono što prvo vidimo na knjizi te je on taj koji nam na prvu mnogo govori o njoj samoj. KLJUČNE RIJEČI: GRAFIČKA TEHNOLOGIJA, KNJIGOVEŠTVO, PROIZVODNJA, PROCES
ABSTRACT: Bookbinding: In this seminar, I will writeing about bookbinding. Bookbinding is part of the graphic production which belongs to the final shaping and refining of grafical products. The final process is very important because it complete the book in the final stage of production, and it defines the book. Besides binding is what we see on the first look , besides biding says much about the book. KEYWORDS: GRAPHICS TECHNOLOGY, BOOKBINDING, PRODUCTION, PROCESS
3
Knjiga: Definicija knjige:
Knjiga je cjelina koju tvori veći broj listova međusobno
spojenih u knjižni blok, zaštićen koricama.
Knjiga je materijalizirano prikladnim tiskarskim postupkom
umnoženo intelektualno djelo.
Knjiga je specifičan proizvod grafičke industrije, koji se od
novina, časopisa i drugih tiskovina razlikuje svojim opsegom i uvezom.
Knjigu kao grafički proizvod predstavljaju tiskani listovi papira
spojeni u knjižni blok i uvezani u korice. Ovdje se ubrajaju i knjige s netiskanim listovima, zbog dorade i načina uveza. Povijest knjige: Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu pisanja i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od bambusovih daščica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Egipćani pisali su na drvenim i kamenim pločama, te na svicima papirusa. Na egipatskom papirusu moglo se pisati samo s jedne strane. Trake papirusa mogle su se prilijepiti jedna uz drugu, tako da bi sačinjavale dugačke svitke. Budući da nije bilo baš praktično pisati na njima u uzdužnom smjeru , prostor na svitcima bio je razdijeljen u stupce. Najdulji sačuvani papirus bio je dugačak 19,5 metara i imao je 116 stupaca. Papirus je bio omotan oko palice, a ako je bio jako dugačak, onda oko dvije palice. Prilikom čitanja svitak se morao postepeno razmatati a to je
4
pri čitateljima stvaralo prilične probleme jer jednom kad bi izgubili mjesto na kojem su stali s čitanjem, teško bi ga ponovo našli. Stari Grci i Rimljani imali su drugačije knjige. Za kratke bilješke, za trgovačke obračune ili za pisanje školskih zadaća, Grci su se služili pravokutnim drvenim ili voštanim pločama. Po dvije pločice mogle su biti svezane zajedno, pa bi oblikovale „bilježnicu“. Kad se pokazao boljim rješenjem od papirusa, pergament je također poprimio oblik voštane tablice. Svaki arak je bio više puta preklopljen u tzv. „signaturu“, a signature su bile povezane zajedno u zaštitni omot i tako se dobio kodeks. Trebalo je proći toliko vremena koliko je trajalo Rimsko Carstvo prije nego je kodeks potpuno istisnuo svitak. No ipak, zato što je svitak bio stariji, on je i dalje zadržao svoje dostojanstvo prikladno za razne kraljevske objave, odredbe gradskog vijeća ili diplome. Knjige od papirusa nisu imale korice nego tobolce. Najstariji kožni uvez imalo je koptsko sveto pismo iz 6. stoljeća. Taj je uvez bio ukrašen utisnutim ornamentima koji su kasnije postali jako popularni. Tako je kodeks dobio zbijen oblik, spretan za korištenje i jednostavan za pregledavanje. U njemu je bilo spojeno puno stranica, tako da su knjige mogle biti puno deblje i opširnije. Prve tiskane knjige, tzv. inkunabule u svemu su oponašale kodekse. No od početka 16. stoljeća knjige su sve više poprimale današnji izgled. Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja, kojeg je oko 1430. izumio Nijemac Johannes Gutenberg, omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Stari tiskari bi najprije u okvir složili olovna slova pa ih onda premazali bojom. Potom bi na njih stavili papir i pritisnuli ga drvenom prešom tako da se boja upije u papir.
5
Do 19. stoljeća svi su se poslovi oko izrade knjiga obavljali ručno, no danas to obavljaju strojevi.
Slika 1. Naredane knjige
Knjigoveštvo: Knjigoveštvo je dio završne grafičke proizvodnje koje se bavi dorađivanjem i završnim oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Knjigoveška djelatnost se bavi uvezom većeg broja listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima upotrebljivosti i estetike. Standardni proizvodi koji spadaju u knjigovešku doradu su: knjige, časopisi, blokovi, albumi i kalendari, osim njih u knjigovešku grafičku doradu se ubrajaju i neki proizvodi koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao što su: memorandumi, razglednice, novac, plakati, pozivnice i drugi. Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveški proizvod.
Vrste uveza: Postoji nekoliko vrsta uveza: Jednostavan način uveza pojedinačnih listova Složeni tip uveza knjižnih slogova ili knjižnih blokova
6
Meki uvez
Tvrdi uvez
U jednostavan način uveza knjižnih listova ubrajaju se:
Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veličina i kvaliteta uveza, postoje
blokovi za opću namjenu i za dokumentirano upisavanje)
Fascikli (mogu biti plastični ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalne
trake, s patentnim zatvaranjem, također mogu biti mape ili plastične košuljice za odlaganje listova)
Spiralni uvez (koriste se plastične ili metalne spirale te plastični ili metalni češljevi,
a knjižni slog ili knjižni blok mogu biti šivani žicom kroz hrbat, postrance hrpta ili jednostavno uvezani te sašiveni metalnim ili plastičnim češljem ili spiralom)
Uvez zakovicama, vijcima i kopčama
Mape
Registratori
Slika 2. Jednostavni načini uvezivanja
7
Meki uvez:
Knjižni blok zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice , zalijepljen i
uvezan u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne , zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice pomoću podstave, zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice po strani hrpta
Knjižni blok zalijepljen i uvezan u višedijelne meke korice , zalijepljen i uvezan u
višedijelne meke korice pomoću podstave, zalijepljen i uvezan u višedijelne meke korice s jednom ili dvije klapne
Knjižni blok sašiven i zalijepljen u jednodijelne kartonske korice, sašiven i
zalijepljen u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, sašiven i zalijepljen u višedijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne
Različiti drugi oblici
Tvrdi uvez: Knjižni blok može biti zalijepljen, šivan koncem te šivan žicom postrance i kroz hrbat te je preko podstave uvezan u višedijelne tvrde korice Zalijepljen knjižni blok preko podstave uvezan u višedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedijelnom presvlakom Koncem sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedijelnom presvlakom žicom kroz hrbat sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedijelnom presvlakom žicom postrance hrpta sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedijelnom presvlakom Različiti drugi oblici 8
Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjižnog bloka i višedijelnih tvrdih korice te podstave koja služi za posredno spajanje knjižnog bloka s višedijelnim tvrdim koricama. Kod ručne izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjižni arci ručno savijaju u knjižne slogove te se zatim sabiru u knjižni blok. Sabirati se mogu „‟arak na arak“ ili „‟arak u arak“. Sabrani knjižni slogovi se šivaju žicom kroz hrbat, postrance hrpta ili se šivaju koncem, također knjižni blok može biti zalijepljen pomoću gaze. Nakon formiranja knjižnog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjižni slog od 4 strane. Za izradu višedijelnih tvrdih korica koristi se ljepenka debljine 1,5 mm iz koje se formiraju prirezi, hrpteni uložak i šablona. Kakve će se korice izraditi ovisi na koji je način formiran knjižni blok. Nakon izrade višedijelnih tvrdih korica slijedi uljepljivanje knjižnog bloka u korice preko podstave. Prvo se ljepilo kistom nanese na zadnju stranu knjižnog bloka- na podstavu i zatim se nalijepi na korice, isto se ponovi s prednjom stranom. Zadnja faza je prešanje, nakon kojeg se dobiva gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.
Podjela knjiga prema upotrebnoj vrijednosti: Knjige za jednokratnu upotrebu
roto romani, tjedni magazini, časopisi
za izradu se korist i lošiji papir; uvez je najčešće jednostavan uvez žicom ili
ljepilom; koriste se papirne korice eventualno s višebojnim tiskom Knjige za višekratnu upotrebu Dvije su podjele:
trajnost do godinu dana- udžbenici za niže razrede; koristi se ofsetni papir,
9
jednobojni ili višebojni tisak; vrsta uveza - meki; korice- višebojne kartonske
trajnije od godinu dana- udžbenici za više razrede srednjih škola i fakultete,
džepne knjige; koristi se kvalitetniji ofsetni papir; često višebojni tisak; uvez - meki; korice- jednodijelne kartonske, ponekad i višedijelne Knjige za trajnu upotrebu
slikovnice, stručne knjige, leksikoni, enciklopedije, beletristika, rječnici; koristi se
papir za umjetnički tisak ili kvalitetniji ofsetni papir; tisak - jednobojni ili višebojni; uvez- tvrdi u višedijelne tvrde korice, rjeđe meki u jednodijelne kartonske korice Knjige sa najvećim zahtjevom
monografije, likovne mape, knjige iz područja medicine, biologije, umjetnosti ili
bibliografske monografije; koristi se papir za umjetnički tisak, tisak je višebojni, a uvez tvrdi u višedijelne tvrde korice
Knjiţni blok: Knjižni blok sastavljen je od knjižnih araka. Broj stranica jednog knjižnog arka zavisi o: standardu stroja na kojem se tiska, ukupnom broju knjižnih araka, vrsti i gramaži papira. Najviše se koriste knjižni arci od 16, 8 i 4 stranice, no po potrebi mogu se formirati knjižni arci od 32 strane (tanji papir), 24, i 12 strana. Knjižni arci mogu se spajati s knjižnim blokom: šivanjem na hrptu koncem, odozgora ili kroz hrbat žicom; ili samo lijepiti odgovarajućim ljepilom na hrptu. Način spajanja određen je zadanom kvalitetom knjige i vrstom uveza. Knjižni blok može biti zaobljen ili ravan kod tvrdog uveza a izbor je na grafičkom tehničaru.
10
Slika 3. Primjer knjižnog bloka
11
Literatura:
Knjiga: Darko Babić; Uvod u grafičku tehnologiju; Tisak: D-GRAF d.o.o., Zagreb; Uvez:KON d.o.o., Samobor; 1998 godina; ISBN 953-97441-0-5 Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga (datum: 22.1.2013) http://www.znaor.com/swf/dorada2.swf (datum 2
12
