03_Predavanje_MIMV_2014_2015

19.3.2015.

Mašinski M ašinski fakultet fakultet Tuzla Tuzla

Motori Motori i m motorna otorna vozila vozila

Mašinski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

KINEMATIKA KINEMA TIKA I SILE U KLIPNOM MEHANIZMU Klipni Klipni mehanizam mehanizam je mehanizam mehanizam koji ne pretvara samo pravolinijsko , ru žn žn o , nego termodinamičkim osciliraju oscilirajuće će kretanje kretanje u k ru termodinamičkim procesima dobiva

snagu,rad, iskoristivost. iskoristivost. Međut Međutim im uz prednosti postoje i nedostaci sa koji kojima ma se meha mehani niza zam m mora mora suoči suočiti,a ti,a neka neka odnjihsu: • Ograničenje brzine i snage zbog sila inercije

MOTORI I MOTORNA VOZILA Treće predavanje

Neravnomjerna na sila transmisije transmisije koja • Neravnomjer koja zaht zahtjev jeva a poseb posebne ne mjere mjere u pogled pogledu u

oblik oblika a više više cilind cilindara ara,, redosl redoslije ijeda da paljenja, j enja, uravn uravnote otežen ženja ja sila sila inerci inercije je i zamajca • Amplitude rotirajućih i oscilirajućih sila predstavljaju naprezanje u predstavljaju izrazito naprezanje koljenastom koljenastom vratilu i pogonsk pogonskom om sistemu sistemu • Problemi geometrije uslijed sila i vršnih naprezanja • Podmazivanje 3 predavanje

1

2014/2015



Glavni dijelovi motora

2

2014/2015



Klipna grupa automobilskih skih motora motora obuhvata obuhvata klip Pogonski Pogonski sistem koljenastog koljenastog vratila vratila kod automobil sa klip klipnim klipni nim m prst prstenim prstenima enimaa , osovinicu osovin osovinicu icu klipa klipa, klipnjaču, koljenasto koljena koljenasto sto vratilo vra vrat vratil tilo ilo o sa protutegovima i ležajima .

svjećica bregastovratilo

opruga ventila

brijeg ulaz smješe ulazni ventil komora sagorijevanja blok cilindra klipnjača

ispušni ventil

oscilirajuće kretanje klipa

glava cilindra

oscilirajuće kretanjeklipnjače

rashladna voda klip kućištekoljenastog vratila

koljenasto vratilo

kružno kretanje

Klipna grupa

3 predavanje predavanje predavan je

3 predavanje

2014/2015

Koljenasto vratilo sa sklopom klipa i klipnjače automobilskog V8 motora

3

3 predavanje predavanje predavan je

2014/2015

4

19.3.2015.



Geometrijske veličine klipnog mehanizma

V max

GMT (gornja mrtva tačka)

V S

s=2r

DMT (donja mrtva tačka)

l

V min

s = 2r r D

hod klipa radius koljena prečnik cilindra V s 

Radnivolumen:

2

D π 4

s

Kompresijski volumen: V c Maksimalni volumen: V max = V s + V c



r

2r

Trenutnivolumen cilindra: V    V c 

3 predavanje

D2 π x   4 5

2014/2015



Geometrijske veličine koljenastog mehanizma T 

Srednja brzina klipa

c s



cs = 6 .....25m/s(većinom 8 ... 10m/s)  

 = 1 2 . .. 1 4  = 1 5 . .. 1 8  = 2 0 . .. 2 5 kvadratni motor podkvadratni motor nadkvadratni motor 6

2014/2015



1

n 2 s

T d  d t

 2 sn  2 n

o

Vrijeme za prijelaz ugla  :

t   

Brzina na koljenu:

v  r 

Ubrzanjena koljenu:

a  r 

360 n

2

2014/2015

3 predavanje

 = 6.5 ... 10  = 8 . .. 1 0  = 9 . .. 1 1  = 1 1 . .. 1 4

HOD KLIPA (opšti slučaj)

Vrijeme jednogokretaja:

Ugaona brzina:

V c

Stepeni kompresije: Ottovimotori: 2T motori 4Tmotori s 2 ventila 4Tmotori s 4 ventila 4T motori s dir. ubrizgavanjem Dizelski motori, 2T,sporokretni 4T, DI, brzo- i srednjekretni 4T,IDI, brzokretni Omjer s/d s/d = 1 s/d < 1 s/d > 1

Dinamika koljenastog mehanizma

n

Brzina obrtanja:

3 predavanje


Geometrijske veličine koljenastog mehanizma Geometrijski stepen kompresije:   V max  V c  V s

D V c




v2

Položaj mehanizma za GMT Položaj mehanizma za DMT

Ukupni hod klipa

r 7

3 predavanje

2014/2015

8

19.3.2015.







e

 GMT

 arcsin

 DMT

   arcsin

r  l e r  l

3 predavanje

9

2014/2015




3 predavanje

10

2014/2015




HOD KLIPA (za e = 0)

Tačna jednačina x A Približna jednadžba: λ= l/r

Približna jednačina

3 predavanje

2014/2015

11

3 predavanje

2014/2015

12

19.3.2015.






Dinamika koljenastog mehanizma BRZINA KLIPA Brzinu klipa dobivamo derivacijom hoda klipa po vremenu:

Derivacija ugla po vremenu predstavlja ugaonu brzinu:

Tačna jednačina

Približna jednačina jednačina

Hod klipa u zavisnosti o odnosu poluga λ (e = 0) 3 predavanje

13

2014/2015




3 predavanje

2014/2015


14



Norton 500 Manx (1961.) sa srednjom brzinom klipa od 22 m/s i Ferrari F1 (2009.) sa samo malo većom srednjom brzinom klipa od 26 m/s

Brzina klipa u zavisnosti o odnosu poluga λ (e = 0) 3 predavanje

2014/2015

15

3 predavanje

2014/2015

16

19.3.2015.






Geometrijske veličine koljenastog mehanizma

UBRZANJE KLIPA Ubrzanje klipa dobivamo kao prvu derivaciju brzine klipa po vremenu:

Primjenom gornje jednačine na brzinu klipa dobivamo:

Tačna jednačina

Približna jednačina jednačina Ubrzanje klipa u zavisnosti o odnosu poluga λ (e = 0) 3 predavanje

17

2014/2015



Geometrijske veličine koljenastog mehanizma

3 predavanje



Sile u koljenastom mehanizmu Sila pritiska plinova (crvena), u smjeru duž osi cilindra,

Inercijska translacijska sila

Inercijska translacijska sila (zelena), u smjeru osi cilindra, Centrifugalna sila ( ljubičasta), uvijek u smjeru koljena.

A

Sila pritiska plinova l

Centrifugalna sila



Najveća relativna greška kod primjene približnih jednačina kinematike koljenastog mehanizma

3 predavanje

2014/2015

18

2014/2015

O

19

3 predavanje

r

B

U tački A grupisane su mase koje izvode translacijsko oscilatorno kretanje U tački B grupisane su mase koje se kreću po kružnici radijusa r.

2014/2015

20

19.3.2015.



Sile u koljenastom mehanizmu




Sila pritiska plinova

Inercijska translacijska sila D

D

Jednoradna mašina

p( ) F pl

A



D 2 4

F in,A A

Dvoradna mašina F pl



D 2 4

2

2

4

A

2

4

 m A r  2 cos    cos 2 

F in , A

m r  2 cos   m A  r  2 cos 2  A          





O

r

B

r

O

21

2014/2015


Sila I reda

Sila II reda

l

0

B

3 predavanje

F in , A

l

2



r

  m A a  

d

p0

 D  d  p    d  p p    1



F in , A

0

p2( )

l



 p    p 

p0

F pl

O


p1( )


B

3 predavanje

Otvoreno pitanje je šta sve čini masu tačke A?

2014/2015






Centrifugalna sila

Masu dijelova koncentrisanu u tački A kod klipnog mehanizma čine:

22

Centrifugalna sila uvijek djeluje u smjeru koljena u ravni kretanja koljenastoga mehanizma.

• Masa klipa (komplet s klipnim prstenima i osovinicom), • Reducirana masa klipnjače (ojnice) u tački A

Za konstantnu brzinu obrtanja, njena veličina je konstantna. Ona se tada ne mijenja po veličini već samo po smjeru u kojemu djeluje.

A

Mase dijelova koji izvode čistu translaciju (klip s klipnim A prstenima i osovinicom, stap, stapajica, križna glava) određujemo vaganjem dijelova.

Njena se veličina mijenja proporcionalno kvadratu brzine obrtanja. l



O

3 predavanje

2014/2015

23

3 predavanje

r

B F R

F R  m B r  2

2014/2015

24

19.3.2015.







Sile u tački A

Sile u tački A

Inercijska translacijskasila

U tački A djeluje sila pritiska plinova i inercijska sila translacijskih masa: masa:



F in,A

F A





 F pl  F in , A

F pl



D  4

A

F A

2

F A

Sila pritiska plinova

A

F N

A

 p   p0   m A r  2 cos    cos 2 



B

O

F oj

l

Sila koja se prenosi duž ojnice je:

 



Klipnjača je od neutralnog položaja (položaj mehanizma u GMT) otklonjena za kut .

F A

F oj

l

r

Ukupna sila F A koja djeluje u tački A rastavlja se na silu F oj koja se prenosi duž klipnjače (ojnice) i silu F N kojom se klip (ili križna glava) oslanja na kliznu površinu. Pritom se sila trenja zanemaruje.

r

O

Foj

F N

B

FA cos 

Sila kojom se klip oslanja na na kliznu kliznu stazu stazu je: FN  F A tan

3 predavanje

25

2014/2015



3 predavanje




Sile u koljenastom mehanizmu Sile u tački B

Sile koje djeluju u tački B su sljedeće:

F B – rezultanta sila u tački B (suma sila F oj i F R,oj ) F B,T – tangencijalna komponenta sile F B ,

Sila F oj koja se od tačke A prenosi duž ojnice: A

F R , oj





B

F oj

F oj

 + 



- ugao otklona sile F B od osi ojnice

F R,oj

 B

r F oj O

F R,oj

F B,R – radijalna komponenta sile F B



 moj , B r  2

Centrifugalna sila F R,oj koja djeluje na reduciranoj masi ojnice u tački B i koja ima smjer koljena

l

26

2014/2015

Sile u tački B

O



F A cos 

 + 

F B,R



F B ,T  F oj sin     F A

sin    

F B,T

F B , R

 F R ,oj  F oj cos     moj , B r  2  F A

M KV ,1

2014/2015

cos    cos 

Moment na koljenastom vratilu:

r

 r F B ,T F B

3 predavanje

cos 

F B

27

3 predavanje

2014/2015



2

F B. R

 F B2,T 28

19.3.2015.







Sile u tački O

Rastavljanje sile F O na glavne rukavce

Sile koje djeluju u tački O su sljedeće: • Sila F B koja se od tačke B prenosi duž na

A

Koljeno se vrti oko uzdužne osi koljenastoga v ra til a i os lo nj en o j e n a s vo je s us je dn e glavne rukavce.

A,1

temeljni ležaj,

• Centrifugalna sila F R,ko koja djeluje na masi

Sila F O s e r as ta vl ja n a ko mp on en te k oj e djeluju na glavnim rukavcima.

koljena reduciranoj u tački B i koja ima smjer koljena.



F R , ko

l

  r



F R,ko B

F B

 F B2. R  F B2,T





F O  F B  F R ,ko

F O,1

Koljeno

F B

2014/2015


F B2,T

O,1

b

a2 29


Uravnotežavanje sila inercije

F O ,1, a  F O ,1

O,2

F O,1 ,

  F R , ko  F B , R 2  F B ,T       arctan   F R , ko  F B , R    

N a i sto me r uka vc u ć e ko d m oto ra s v iš e cilindara djelovati komponente sile F O odoba susjedna cilindra.

F O,1,a

Rezultantna sila u tački O: F O

Rezultantna sila na glavnom rukavcu

Glavni rukavac

B,1

F O

O

3 predavanje

 mko, B r  2

a1

3 predavanje

B,2

F O,2,a F O,2

F O ,1,b  F O ,1

F O,2 ,b Susjedni

a2 a1  a2 a1 a1  a 2

cilindar

2014/2015


30



Sile pritiska plinova d jel uj u na kl ip i na gl avu

cilindra. Sila s klipa se pr eno si na temeljni ležaj , a uravnotežuje je sila koja se s cilindarske glave

prenosi kroz kućištemotora na nosače ležaja. Na kućištu se samo javlja reakcija na pogonski moment.

Sile u klipnom mehanizmu izazvanesu pritiskom plinova na klip te tromošću, odnosno inercijom oscilirajućih i rotirajućih masa. Neravnomjerna sila plinova u cilindru ima za posljedicu neravnomjerni moment motora.

Svojim djelovanjem sile plinova okreću motor , ali zajedno s inercijskim silama opterećujudijelove motora i stvaraju reakcije u osloncima.

Inercijske sile djeluju samo na dijelove u kretanju.

Njima se ne suprotstavlja nikakva sila u kućištu motora. Zbog toga ove sile nazivamo neuravnoteženima (ili slobodnim silama)

3 predavanje

2014/2015

31

3 predavanje

2014/2015

32

19.3.2015.




Moment uslijed sile plinova uravnotežen uravnotežen je je otporima u motoru i vanjskim opterećenjem na koljenastom koljenastomvratilu vratilu . Nejednolikost sile plinova plinova ima za posljedicu nejednolikost zakretnog momenta koji pojačava vibracije u osloncima i uzrokom je torzijskih vibracijai uslijed toga zamornih lomova koljenastog koljenastogvratila vratila . Sila inercije F in oscilirajućih masa ostaje neuravnotežena neuravnotežena te izaziva vibracije koje motor kaocjelinaprenosi na oslonce.

2014/2015




Sila plinova F pl uravnotežena je unutar cilindra, pritisak plinova djeluje jednako na sve strane, a reakcije koje pritom stvara na stijenkama cilindrauravnotežene su u kućištu motora.

3 predavanje


33



Uravnotežavanjem inercijske sile ne nestaju nego se samo poništava njihovo djelovanje prema premavan van, tj.motor se u osloncimamanjetrese. Sileinercije Sile inercije mogu se uravnotežiti dodavanjem dodavanjemprotusila protusila i to: • Protutegovima na koljenastom vratilu • centrifugalne sile • 50% sila inercija 1.reda • Parom osovina s tegovima • sile inercije 2.reda

3 predavanje

34

2014/2015



Vibracije usljed sila Razlog zašto moramo smanjiti amplitudu vibracija

F 1

 m g  k d  x1

Neutralni položaj daske Ravnotežni položaj daske Granica otklona

 k d  x 2  x2   x1  F 2  F 1

F 2

Granica otklona

Ukoliko amplituda otklona postane prevelika, povećati će ćese se sila opterećenja i može doći doćido do loma dijelova dijelova 3 predavanje

2014/2015

35

3 predavanje

2014/2015

36

19.3.2015.





Vibracije usljed sila


Razlog zašto moramo smanjiti amplitudu vibracija

Razlog zašto moramo smanjiti amplitudu vibracija e n i t o k u p a k t e č o p o t s e j M

Torzijski lom vratila elektromotora

Širenje torzijske pukotine koja započinje u korijenu utora klina

Torzijski lom vratila elektromotora 3 predavanje

2014/2015


37



3 predavanje

38

2014/2015



IDEALNI I STVARNI PROCESI U MOTORIMA SUS

Razlog zašto moramo smanjiti amplitudu vibracija

Idealnom procesu ne treba težiti !

Idealnim ga n az iva mo zb og to ga št o j e idealiziran da bi olakšali matematički postupak za njegovu obradu.

Osnovneaproksimacijekoje uvodimo su: • Proces motora je zatvoren termodinamički sistem (nema promjene mase)

• Sagorijevanje i izmjena radnoga medija zamjenjuju se dovodom toplote izvana i odvodom toplote iz procesa. • Procesi kompresije i ekspanzijeodvijaju se adijabatski. • Kako se ne mijenja hemijski sastav, eksponent adijabate je je jednak jednak za procese kompresije i ekspanzije.

3 predavanje

2014/2015

39

3 predavanje

2014/2015

40

19.3.2015.



IDEALNI PROCES


Sabatheov proces Sabatheov proces udružuje u sebi karakteristike i Ottovog procesa i Dieselovog procesa. On je od sva tri procesa najbliži stvarnom procesu u motoru.

Qdov x = 0

(1-x )Qdov

x = 1 p

p

Qdov


p

xQdov

(1- x )Qdov

p

Qodv

3’

3

3’

T

(1- x )Qdov 3

xQdov

Qodv

Qodv

V

V

xQdov 2

V Ottov proces

Sabatheov proces

4

W

2

W

Dieselov proces

Seiligerov proces

Qodv

4 1

Trinklerov proces 1 Dovod toplote pri V = const

Dovod toplote pri V = const i p = const Dovod toplote pri p = const

3 predavanje

41

2014/2015



Sabatheov proces

p

3

3’

xQdov

R T 1



R T 1

4 1

Qodv

V

Q dov

 m H s 

Kompresija (proces od tačke 1 do tačke 2)

3

Tokom kompresije imamo adijabatsku promjenu stanja:

3’

V 2

p1 V 1   1 

2

W 4

H s

1

Qodv

 const

p1 V 1

 p2 V 2



p V

Ottov proces s x = 1 i

T 2

Dieselov proces s x = 0

T 1 3 predavanje

pV





 V    1     p1  V 2  T

43

V 1

p2

V

Ako pretpostavimo da je od ukupno dovedene količine topline Qdov samo dio x doveden pri V = const tada možemo opisati:

2014/2015



xQdov



R T 1


(1- x )Q dov

p

p1 V 1   1

Dovedena toplina u proces određena je masom gorive smjese m i ogrjevnom moći Hs:

W

3 predavanje

p1 V s

42

2014/2015


Početno stanje određeno je pritiskom p1, volumenom V 1 i temperaturom T 1. Masa radnog medija određena je jednačinom stanja plina:

m 2

3 predavanje

Sabatheov proces

Početno stanje (tačka 1)

(1- x )Q dov

s

V



 mR  const 

 1

 V  V  V   1  2  1  p1 V 1  V 2  V 1  V 2 

p2 V 2

2014/2015

   1 44

19.3.2015.



Sabatheov proces

3

Sagorijevanje ima dva dijela, pri konstantnom volumenu i pri konstantnom pritisku:

xQdov 2

T

W 4

p3

Qodv

p2

1

p

 V 2

p V

Tokom ekspanzije imamo adijabatsku promjenu stanja:

3

V 4

3’

T 3 T 2

 

 

2

W 4

Stepen povećanja pritiska

1

T T 4

45

2014/2015



Sabatheov proces

Stepen djelovanja termodinamičkog procesa jednak je omjeru dobivenoga rada i dovedene topline:

p

3’

 T

xQdov 2

W

 T

4 1

1

Qodv

V



T 2 T 1

W Qdov



Qdov  Qodv

 1

Qdov

m cv T 4  T 1  m cv T 3  T 2  m c p T 3'  T 3 

T 3

   

1

T 2

Qodv

T 3

 T 3 predavanje

 1



 mR  const



p4 p1

    46



Qdov x = 0

(1-x )Qdov

x = 1 p

p

Qdov

p

xQdov

 T 4    1  T 1    T 2  T 3    1    T 3'  1 T 3  T 2   T 3  T 2 T 1

 

T 4 T 1

   



1

Qodv

Ottov proces

 T ,Otto  1

     1      1

2014/2015



               

2014/2015

  1

 

1



Qdov

 1

T 3'

 

3 predavanje

p3' p2      p2 p1   

Idealni termodinamički procesi motora SUS

Stepen djelovanja procesa

(1- x )Q dov 3



p V

Stepen povećanja volumena



  V   V V     p3'  3'   p3'  3' 2   p3'        V 4   V 2 V 1 

p4 p1

Qodv

T 1 3 predavanje

 const

 

p4

V

T  3' T 3



pV

p3' V 3'  p4 V 4

V

V 3 V 3

 V 1 

xQdov

 mR  const 

Ekspanzija (proces od tačke 3’ do tačke 4)

(1- x )Q dov

3’

V 3


Sabatheov proces

Sagorijevanje (proces od tačke 2 do tačke 3’)

(1- x )Q dov

p


1

47

3 predavanje

V

Qodv

Sabatheov proces

 T ,Sabathe  1 1

V

1    1   1  1    1

Qodv

  1

 T , Diesel  1

  

1

2014/2015

V

Dieselov proces

1

 1 

  1   1 48

19.3.2015.





REALNI TERMODINAMIČKI PROCESI MOTORA SUS 4T

REALNI TERMODINAMIČKI PROCESI MOTORA SUS 2T

Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najveća odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija.

Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najveća odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija. U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlačni dio procesa jer se tokom izmjene radnoga medija mijenja masa u cilindru motora.

U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlačni dio procesa jer se tokom izmjene radnoga medija mijenja masa u cilindru motora. p 3

3’

p 3

3’

T

3’

3’

T 3

3

4

4 2

2

2

W

4

4 1

-W

1

1

1

s

V 3 predavanje

W

+W

+W -W

2


s

V 49

2014/2015


Snaga motora SUS

3 predavanje

50

2014/2015



Snaga motora SUS  s H s Q dov  m

Snaga (rad u jedinici vremena), koju su plinovi predali klipovima motora,naziva se indicirana snaga.

 m g H d Indicirana snaga P ind koju su plinovi predali klipovima

Snaga, koju motor predaje potrošaču na svojoj spojci, naziva se efektivnasnaga. Indicirana snaga je veća od efektivne snage za snagu mehaničkih gubitaka naputu odklipovado spojkemotora. Indiciranu snagu dobivamo iz podataka indiciranja pritiska u cilindru motora.

Efektivna snaga P ef koju motor predaje potrošaču

Efektivnusnagudobivamomjerenjem snage na kočnicimotora. Snaga mehaničkih gubitaka P meh za pokrivanje trenja i pogona pomoćne opreme motora 3 predavanje

2014/2015

51

3 predavanje

2014/2015

P ef  P ind  P meh 52

19.3.2015.



Mehanički gubici motora SUS



Mehanički gubici motora SUS

Mehaničkegubitke Mehaničke gubitke motora činedvije skupine gubitaka: • Gubici zbog trenja među dijelovima motora (trenja u ležajima motora, na

Hemijskaenergija goriva

kliznim površinama, aerodinamičko trenje itd.)

Toplotasagorijevanja

• Gubici zbog pogona pomoćne opreme motora (pogon rashladne pumpe,

pumpe ulja za podmazivanje, sistema za ubrizgavanje goriva, pogon ventila, pogon električnog generatora, pogon klima jedinice itd.)

Snaga idealnog procesa Snaga predana klipovima

Indicirana snaga

Snaga na spojci motora

Kada je spojka motora otkopčana, efektivna snaga motora je jednaka nuli. Tada motor svojim radom pokriva samo mehaničke gubitke.

Efektivnasnaga

Snaga mehaničkih gubitaka

Shematski prikaz snaga i stepena iskorištenja

3 predavanje

53

2014/2015



Rad i snaga motora SUS

3 predavanje



Efektivni podaci motora SUS

Toplota dovedena u proces sagorijevanjem goriva: Qdov   izg m g , proc H d   izg m s H s Indicirani rad procesa motora:

W ind   i m g H d

Rad mehaničkih gubitaka:

  m W ind W meh  1

Efektivni rad procesa motora:

W ef   m W ind  W ind W meh   ef m g H d

Efektivna snaga motora:

Pef 

Srednji efektivni pritisak:

Efektivni moment motora:

Mef 

   m   s H s Q H d   izg m dov izg g , proc

Indicirana snaga motora:

 g H d P ind   i m

Snaga mehaničkih gubitaka:

  m  P ind P meh  1

Efektivna snaga motora:

 g H d P ef   m P ind  P ind  P meh   ef m 2014/2015

Pef  2 z n Vs

2n Pef z  psr ,ef Vs z  psr ,ef Vs  K 2 psr ,ef   2 n 

Specifična efektivna potrošnja goriva:

be 

55

2n Wef  psr ,ef Vs z t 

psr ,ef 

Snaga toplotnog toka dovedena sagorijevanjem goriva:

3 predavanje

54

2014/2015

g m

Pef

be kg/kWh  3 predavanje

be

 H Pef  ef m g d



g m

Pef



 m

1

g  ef m g Hd ef Hd

   1 3.6    1kW ef Hd MJ/kg106 J/MJ ef Hd MJ/kg

3600 s 1000 W 1h

2014/2015

56

19.3.2015.



Efektivni podaci motora SUS



Uticaj okoline na rad motora SUS UTICAJ USLOVA OKOLINE (ISO 3046) Visinskipoložaj (pritisak zraka).

Povećanjem visine, na kojoj se motor koristi, smanjuje se gustina zraka, a t ime i snaga motora (za oko 1% svakih 100 m nadmorske visine iznad 500 m) Temperatura .

Povećanjem temperature smanjuje se gustina zraka, a s njom i snaga motora (za oko 3% svakih 10 oC povećanja temperature) Vlaga u zraku .

Povećanjem relativne vlage smanjuje se sadržaj kisika po masi i raste sadržaj vlage koja će sniziti maksimalnu temperaturu procesa. Kod dizelskih motora se obično zanemaruje utjecaj vlage.

3 predavanje

57

2014/2015



3 predavanje

2014/2015


58


Toplotni bilans Energija dovedena gorivom 100%

Eventualna pitanja ???

Toplina ispušnih plinova30%

Mehanički rad 40%

Toplinaodvedena rashladnomvodom24%

Pogon ventilatora2%

Primjer bilanse toplote za 4T dizelski motor za teretno vozilo

3 predavanje

Hvala na pažnji !!!

Toplinska energija

Mehanička energija

2014/2015

Toplina predana zračenjemi konvekcijom na okoliš 4%

59

3 predavanje

2014/2015

60

03_Predavanje_MIMV_2014_2015

Recommend Documents