1
I. grupa predavanja I. dio
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA POVRŠINSKIH ZEMLJANIH RADOVA U TLU I STIJENI
2
ZEMLJANI RADOVI POVRŠINSKI ISKOP TLA I STIJENE MINIRANJE STIJENE DOZERI I SKREJPERI
3
4
Zemljani radovi ‐ s obzirom na predmet iskopi u u • iskopi
sraslom (“prirodnom”) tlu ili ili stijeni stijeni bez bez ili s ili s prethodnim prethodnim miniranjem (radovi (radovi “u “u zemlji” zemlji” )
izvedba privremenih privremenih ili ili trajnih trajnih • izvedba
(“nasutih”) građ evinskih evinskih konstrukcija ili ili gra građ evina evina od prirodnih sipkih zemlj sipkih zemljanih anih i kamenih i kamenih gradiva (radovi “sa (radovi “sa zemljom” zemljom”))
proizvodnja prirodnih prirodnih mineralnih • proizvodnja
sirovina i
(sipkih) gradiva 5
Radovi “u zemlji” prethodni radovi koji koji omogu omoguć avaju avaju izvedbu • prethodni radovi ostalih građ evinskih evinskih radova ili gra ili građ evina evina • temelja, “građ evinskih jama” evinskih jama”,, slabonosivog
temeljnog tla, humusa ili površinskog površinskog trošnog tla, .....), • iskopi iskopi usjeka, usjeka, predusjek predusjeka, a,
kanala (rigola),
rovova , rovova , podzemni iskopi (iskopi (iskopi tunela), tunela), • podzemni iskopi podvodni iskopi, iskopi, • podvodni iskopi radi radi obnove obnove (uređ enja, enja, regulacije) kanala • iskopi i i vodotoka vodotoka ‐ i vodotoka vodotoka (iskopi • izmuljavanja kanala i zemljanog, pijesk zemljanog, pijeskovitog ovitog i/ili šljunkovitog šljunkovitog buji č nog nanosa), č nog
6
radovi “sa zemljom” konstrukcije pokosa osa nasipa, • nasipi, konstrukcije pok • brane, drenaže, filterski slojevi, slojevi, • drenaže, filterski • zaloge, obloge, • odlagališta sipkih neuporabljivih materijala
proizvodnja prirodnih mineralnih sirovina i (sipkih) gradiva: kameni blokovi, lomljenjak, • kameni blokovi, • šakavac šakavac (batuda), (batuda), ....., • (ne)sijana kamena sitnež, kameno
7
brašno ....
Posebni i složeni “zemljani radovi” u vodogradnji •
su radovi u radovi u vodnom gospodarstvu pri gospodarstvu pri regulaciji regulaciji (održavanju) vodotoka s nekim oblicima “zidarskih ili kamenarskih” ili kamenarskih” radova radova • izvedba nožica obalo‐utvrda lomljenim kamenom, • izvedba tijela izvedba tijela usporednih (paralelnih) građ evina evina i/ili
(na)pera od od lomljenog lomljenog kamena, • izvedba pragova izvedba pragova i pasica pasica od od lomljenog lomljenog kamena, izvedba zaštitnih titnih obloga (obala) od od kamena kamena (nasutog • izvedba zaš drobljenog ili sijanog ili sijanog kamena, nasutog ili složenog ili složenog lomljenjaka), polaganje) fašinskih konstrukcija • izvedba (izrada i polaganje) fašinskih (građ evina, evina, tonjač a) a) i madraca i madraca (fašinskih (fašinskih prostira prostirač a ili zastira zastirač a). a). i tih gabionskih k onstrukcija • izvedba razli č čitih onstrukcija (obaloutvrda, pokosa, pokosa, kaskada, preljeva, kaskada, preljeva, buč nica nica itd) ....
8
9
Tehnološki postupci zemljanih radova Pripremni radovi
ODLAGANJE trajno ODLAGANJE privremeno
ISKOP Prethodno MINIRANJE
PRERADA
Zaštita i odvodnja zemljanih radova Bilo koja vrsta transporta
UGRADNJA 10
Zemljani i radovi Ze radovi – s obzirom na mjesto • površinski (vanjski) zemlja (vanjski) zemljani ni
radovi
• izvode
se s površine terena • u dubinu suhog i ćenog tla nog tla ili stijene): suhog i li li vodom zasi ć e
• manje
više masovni više masovni (zemljani) radovi u u razmjerno preglednom širokom prostoru, • razmjerno ograni čeni ni (zemljani) radovi u razmjerno ograni č e u skuč enom enom čenom) prost nom) prostoru (ograni č e oru , 11
Zemljani i radovi Ze radovi – s obzirom na mjesto • (razmjerno)
čeni ni podzemni radovi ograni č e
(izvode se
ispod površine terena) ‐ • u suhom suhom i/ili i/ili e • u vodom zasi ć ćenom nom tlu odnosno raspucaloj stijeni, čeni ni podvodni radovi izvode e izvode se • uglavnom ograni č
s kopna (obale) u vodi • s površine vode, • pod pod vodom, vodom, •
od navedenih.. • složeni od navedenih
12
Masovni zemljani radovi zemljani radovi iskopa i i nasipavanja nasipavanja • preovladavajuć i
po vrsti, čini, • znač ajni ajni po koli č i ni, intezivni u smislu radnih uč inaka inaka njihova • intezivni u izvođ enja, enja, i u izvedbi bez izvedbi bez primjene primjene strojnog rada, • nemoguć i u • primjenom
razli č i tih organizacija tehnološkog čitih postupka postupka iskop, transport transport i i ugradnja ugradnja kroz ustroj čitih razli č i tih radnih grupa strojeva i vozila i vozila ‐ •
(u sluč aju aju iskopa stijene u užem smislu prethodi smislu prethodi njezino njezino miniranje ), miniranje ),
13
Masovni ze zemljani i radovi radovi iskopa i i nasipavanja nasipavanja ustroj radnih radnih • ustroj
grupa na “dozerskom” “dozerskom” na nač elu: elu:
(moguć nost ripanja nost ripanja ), • iskop: dozeri (mogu • utovar i utovar i prijevoz: prijevoz: utovarivač i i , (bageri sa (bageri sa utovarnom
lopatom), + kamioni kiperi, kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi, zglobni damperi, valjci, (bageri) (bageri) • ugradnja: (dozeri), grejderi, valjci, • ustroj ustroj radnih radnih grupa na “bagerskom” “bagerskom” na nač elu: elu: • iskop i utovar: i utovar: bageri (+ (+ dozeri za priguravanje, za priguravanje, ripanje), (bageri sajlaši (bageri sajlaši + + utovarivač i), i), • prijevoz: kamioni kiperi, kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi, zglobni damperi, damperi, • ugradnja: (dozeri), grejderi, valjci , (bageri)
14
15
Ogranizacij Ograniz acija a te tehnol hnološk oškog og postupka “iskop ‐ transport ‐ ugradnja” •
bez međ uodlaganja uodlaganja gradiva
•
sa međ uodlaganjem uodlaganjem gradiva nosti daljnje uporabe ili uporabe ili ugradbe sipkih • nemoguć nosti gradiva, čk o‐mehani č č kih kih obilježja sipkih • poboljšanja fizi č gradiva vremenskim gradiva vremenskim odležavanjem (prosušivanje ocjeđ ivanjem), ivanjem),
16
Ogranizacij Ograniz acija a te tehnol hnološk oškog og postupka “iskop ‐ transport ‐ ugradnja” •
sa međ uodlaganjem uodlaganjem gradiva • iskorištenja
najveć eg eg moguć eg eg uč inka inka pojedinih strojeva ili grupa strojeva u pojedinim u pojedinim međ udjelovima udjelovima tehnološkog procesa zemljanih radova što što odbacuje pojam "ključ nog nog stroja” pri pri odvijanju međ usobno usobno povezanog i uvjetovanog rada građ evinskih evinskih strojeva, • stvaranja zaliha u zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu kad je nemoguć e izvoditi zemljane i s njima povezane povezane ostale ostale građ evinske evinske radove, • dužih organizacijskih zastoja organizacijskih zastoja dijela dijela ili cjeline tehnološkog postupka postupka zemljanih radova, • bilo koji drugog razloga organizacijske ili tehnološke prirode koji (ni)je bio unaprijed planiran odnosno pretpostavljen pretpostavljen ili oč ekivan ekivan
17
18
Uvjeti i pr prilike s obzirom na određ ivanje ivanje tehnike i i tehnologije tehnologije z zeemljanih radova •
vrsta i i osnovna osnovna obilježja građ evine evine i podru područ ja građ enja enja kojoj pripadaju pripadaju radovi, posebice radovi, posebice ‐
gelogija, hidrologija, morfologija, topografija, urbanizam i prometnice prometnice terena, čina, • prostorni položaj, položaj, veli č i na, cjelovitost cjelovitost ili ili članjenost raš č l anjenost pružanja pružanja («razmještenost») radova i i gra građ evina evina u odnosu na obilježja podru obilježja područ ja građ enja: enja: •
• •
•
linijski linijski ili ili plošni ili plošni ili prostorno prostorno «zbiti» radovi, radovi, zatim zatim prostrani ili prostrani ili sku skuč eni radovi eni radovi itd, itd,
čine vrste, obilježja i i koli koli č i ne radova, radova, posebice posebice ‐ čina, ina, oblik, površina, veli č oblik, površina, visina i ostala i ostala prost prostorna orna obilježja kao i koli i koli č i na (obujam) pojedinih (obujam) pojedinih vrsta radova čina i gra i građ evina, evina, • inžinjersko‐geološki, hidrološki i čki uvjeti ki uvjeti hidrološki i geotehni geotehni č izvedbe pojedinih izvedbe pojedinih vrsta radova i gra i građ evina, evina, •
19
Uvjeti i pr prilike s obzirom na određ ivanje ivanje tehnike i i tehnologije tehnologije z zeemljanih radova •
organizacijski organiz acijski uvjeti izvebe radova, radova, posebice posebice ‐ položaj radova u okviru gradilišta ili ostalih radova, pristupi tim radovima i resursima potrebnim za provedbu tih radova, vodom, zatim • opskrba radova energijom i vodom, zatim • odvodnja, • nač in in zaštite okoliša itd, •
•
oblježja radova u smislu organizacije odabrane oblježja tehnike i tehnologije njihova izvedbe, posebice izvedbe, posebice međ usobni usobni prostorni odnos i zavisnost pojedinih vrsta radova i građ evina evina u tehnološkom i logisti č k čkom om smislu, • raš č člamba l amba radova po vrstama i po dijelovima područ ja ili prostora njihova izvedbe kao i po tehnološkim zahvatima zahvatima ukupnog razmatranog tehnološkog tehnološkog postupka postupka razmtranih radova.
•
20
Ključ ni ni č imbenik određ enja enja tehnike č imbenik i i tehnologije tehnologije zemljanih zemljanih radova predmet rada • predmet rada
i njegova i njegova obilježja
• vrste
i (makrostrukturna, mikrostrukturna) i (makrostrukturna, č ka i fizi čk o‐mehani č čk a inžinjersko‐geloška, geotehni č fizi č obilježja tla ili ili stijene stijene terena građ enja enja u/ u/ss kojima se radi, te uz to vezana • prirodna i i urbana urbana makro‐obilježja terena građ enja: enja: reljef,
morfologija, geologija, hidrologija, topografija, urbanizam, prometnice ... • vrste
čk o‐mehani č čk a, geotehni č čk a, građ evno i (fizi (fizi č evno‐ čk a, konstrukcijska) obilježja sipkih gradiva tehni č prirodnog porijekla prirodnog porijekla s kojima se (g)radi
•
što traži primjerenu primjerenu
21
klasifikacija i kategorizacija i kategorizacija (razvrstavanje), primarno, tla ili stijene stijene te te posljedi posljedi č n čno sipkih o sipkih gradiva u ‐ • inžinjersko‐geloškom smislu
u strukturnom i fizi č k č ko‐mehani č čkom om smislu sadržaja aja (utjecaja) vode • u pogledu sadrž rastresitosti osti • u pogledu rastresit č ko‐tehnološkom smislu • tehni č k čkom om smislu • logisti č •
22
U inžinjersko‐ g geeloškom smislu • geološka
genetska klasifikacija:
i intruzivne intruzivne stijene, • eruptivne efuzivne i • metamorfne stijene (škriljevci, serpentini,
mramori), • sedimentne (karbonatne) stijene (vapnenci, dolomiti), vezani (homogeni) klasti č ni sedimenti (pješ (pješ č e • vezani (homogeni) č ni sedimenti čenjaci, njaci, konglomerati, breč e); e); glineni sedimenti (glineni (glineni škriljci, škriljci, lapori, laporoviti • glineni sedimenti vapnenci), (gline), poluvez poluvezana ana i i nevezana nevezana tla (šljunci, • vezana (gline), pijesci – pijesci – nevezani klasti nevezani klasti č n ti); čni sedimen i sedimenti); • muljevita tla i živi živi pijesci, pijesci, geloške formacije, formacije, • dijabaz‐rožnjač ke geloške • fliš i fliš i flišolike flišolike geloške tvorevine .
23
u strukturn strukturnom om i fizi fizi č k o‐ čko mehani č k om smislu čkom smislu • makrostruktura • (slojevitost, luč enje), enje),
raspucalost, škriljavost, raspucalost, škriljavost, masivnost,
• Mikrostruktura •
č ina, (vrsta, veli č ina, oblik, oblik, povez povezanost, anost, odnos, granulometrija zrna),
• č vrstoć a, a,
tvrdoć a, žilavos a, žilavost, t, otpor na bušenje • okršenost • (neokršena
stijena, slabo okršena stijena, srednje okršena stijena, jak stijena, jako o okršena stijena, vrlo jako okršena stijena, ekstremno okršena stijena, džepovi i vrtač e ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata fragmenat a stijena).
24
u p poogledu s sa adržaja (utjecaja) vode: • suho,
ćeno, no, tekuć e stanje vlažno, zasi vlažno, zasi ć e
u p poogledu rastresitosti rastresitosti (gusto (gustoć a): • odnos → prirodno stanje: • rahlo, zbijeno, rahlo, zbijeno, stvrdnuto; → rastresito ugrađ eno eno stanje
stanje, → 25
u tehni č tehnološkom s sm mislu čk o‐tehnološkom • srasla
tla: za tla: za iskop →
• “meka vrlo laka”, “laka”, “srednje teška”, “teška” , , čvrsta”, vrsta”, “tvrda” do vrlo “ č “tvrda” do “vrlo tvrda” tla, tvrda” tla,
stijene: za za iskop → • stijene: • “lake” (“meke”, “lake” (“meke”, prirodno prirodno “dezinegrirane” razlomljene) trošne ili polu poluč vrste vrste stijene, • razmjerno č vrste sitnouslojene raspucale stijene,
neka “vrlo tvrda” tla tvrda” tla na na prijelazu prijelazu u stijenu , stijenu , “teške” te “vrlo tvrde” stijene tvrde” stijene koje se dalje • “teške” te klasificiraju kao vrste i vrlo i vrlo č vrste stijene koja • srednje č vrste, č vrste se prije se prije iskopa miniraju.
26
27
U logisti č k om smislu čkom smislu • iskopani
zemljani materijali zemljani materijali u u užem smislu kao ao prirodna prirodna sipka gradiva (humus, ilovač a, a, glina, prah) glina, prah) • iskopani i iskopani i prera prerađ eni kameni eni kameni materijali materijali kao kao prirodna prirodna sipka gradiva: • lomljeni kamen lomljeni kamen ili ili kamen kamen lomljenjak, • minirani kamen minirani kamen širog širog sastava, i sijana sijana kamena sitnež sitnež aluvijalnog aluvijalnog porijekla porijekla • nesijana i
(pijesak i i (pijesak
šljunak), • drobljenac (tucanik) drobljenac (tucanik) kao drobljena, drobljena, predrobljena predrobljena ili ili mljevena, mljevena, nesijana i i sijana sijana kamena sitnež sitnež dobivena dobivena preradom preradom miniranog kamena, sipara (prirodnih drobina) ili ili (krupnih) (krupnih) aluvijalnih kamenih materijala, • suhu, vlažno i ćen n vodom) sipko gradivo i mokro mokro (zasi ć e • laka, srednje teška i i teška teška sipka gradiva gradiva za za transport
(utovar, bilo koji koji oblik oblik transporta, transporta, prijevoz prijevoz,, odlaganje, ...) i i ugradnju ugradnju (razastiranje, ravnanje, ravnanje, zbijanje) zbijanje)
28
kategorija iskopa
geološ k a (g en et s k a) k l as i f i k ac i j a tro tr o š ni povr š inski insk i slojevi s organsk im sadržajem sadržajem
I
v r l o l ak i s t r o j n i i s k o p
II
l ak i s t r o j n i i s k o p
koherentna tl a, zemljana zemljana tla
III
s r ed n j i s t r o j n i i s k o p
n ek o h e r e n t n a t l a , a l u v i j i
IV
srednje teš k i s t r o j n i i s k o p
m i j eš ana tla, flišo like tvorevine tvor evine
t eh n ičko, tehnol tehnoloo š ko, logostičko o bilježje bilježje r a s t r es i t o s t
u t j ec aj vo vo d e
prirodno stanje: rahlo zbijeno stvrdnuto
suhe
-
V VI
te š k i s t r o j n i i s k o p vrlo teš ki strojni iskop laki iskop ripanjem ripanjem iskopn udarnom iskop g lodanjem lodanjem
tla i stijene podložne djelovanju (utjecaju) vode
m i j eš ana tla,aluviji tla,aluviji i trošne stijene stijene
-
-
okamenjena tla
rastresito stanje)
VII
t eži i s k o p r i p an j em laki iskop udarom laki iskop glodanjem glodanjem lako miniranje
tro tr o š ne, raspadnute raspadnute sti jene ekstremno okrš ene stijene
ugrađeno stanje
VIII
(te š ki iskop g lodanjem) lodanjem) srednje teš ki iskop udarom srednje teš ko miniranje
okr ok r š ene stijene jak jak o okr ok r šen e sti s tijj ene en e srednje okršene stijene slabo okršene stijene
stijenski masiv usitnjene stijene (rastresito stanje) ugrađeno stanje
IX X
(te š ki iskop udarnom) te š ko miniranje vrlo teš ko miniranje
stijene otporne na djelovanje (utjecaj) vode
•
•
•
raspucale uslojene stijene masivne stijene
vlažene zasi ćene vodom teku će (žitko) stanje stanje iskop u vodi
suhe mokre 29
Štto j jee lakše kopati? Š •
Na prvi Na prvi pogled pogled - tlo je tlo je lakše kopati ‐ č ak lakše ak lakše nego miniranu stijenu.
•
Međ utim utim strojni iskop strojni iskop tla ili stijene, ili stijene, bilo “srasle” bilo minirane, ipak se ipak se mora drugč ije ije stupnjevati po “težini” iskopa “težini” iskopa odnosno po odnosno po uč inkovitosti inkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu.
30
Štto j jee lakše kopati? Š •
č no U tome U tome smislu ovdje se navodi jedno prakti jedno prakti č no stupnjevanje stupnjevanje nekih po nekih po sebi svojstvenih sebi svojstvenih tla ili stijena ili stijena u užem smislu kao i njihovo i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja ‐ rastresitom stanju (od “najlakšeg” (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema iskopa prema “najtežem”):
→ laka laka pjesk pjeskovita ovita ilovač a → razmekšana glina → pijesak pijesak i i šljunak šljunak →(obi č čna) zemlja a) zemlja tvrda n tvrda žilava žilava ilovač a → dobro minirana s jena → miješani zemljani zemljani i i kameni kameni materijal materijal → ljepljiva glina → slabo minirana s jena.
31
32
č ni i Kamen je osnovni, tipi č ni i zasada nezamjenjljivi građ evinski materijal evinski materijal ili ili gradivo. gradivo.
Kamen kao kao gra građ evinski evinski materijal ili gradivo. gradivo.
33
Oblici odnosno vrste kamenih Oblici odnosno materijala i pr prerađ evina evina kao g grradivo • manje
ili više ili više (ne)pravilno kalani ili kalani ili cijepani cijepani kamen kamen lomljenjak koji lomljenjak koji se se pridobiva pridobiva ruč nim nim ili strojnim ili strojnim cijepanjem stijene po stijene po plohama plohama prirodnog prirodnog kalanja, piljeni kamen kamen ili ili kamene kamene plo ploč e koji se koji se pridobivaju pridobivaju • piljeni
(1) strojnim piljenjem strojnim piljenjem ili cijepanjem ili cijepanjem stijene bez obzira na na plohe plohe prirodnog prirodnog kalanja, kao i (2) piljenjem prethodn prethodno o cijepanih ili piljenih piljenih • (2) piljenjem kamenih blokova,
•
lomljeni ili ili minirani minirani kamen kamen • lomljeni
koji se koji se pridobiva pridobiva
ili miniranjem stijene stijene prije prije iskopa ili • ili miniranjem čkim im nač inom • iskopom stijene s mehani č k inom njezina razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),
34
Oblici odnosno vrste kamenih Oblici odnosno materijala i pr prerađ evina evina kao g grradivo nesijani i i sijani sijani prirodni kameni prirodni kameni materijal materijal kao kao • nesijani kamena sitnež prirodnog porijekla prirodnog porijekla • pridobiva se iskopom i sijanjem i sijanjem prirodno prirodno taloženog pijesk taloženog pijeska a i šljunka šljunka u vodoticima, nekadašnjim riječ nim nim udolinama, poplavnim podru poplavnim područ jima te ostalim podru ostalim područ jima tla
aluvijalnog porijekla, aluvijalnog porijekla,
drobljenac k kao • drobljenac
drobljena (predrobljena ili mljevena) nesijana i sijana i sijana kamena sitnež koja sitnež koja se dobiva • drobljenjem miniranog lomljenjaka ili • drobljenjem krupnih valutica (oblutaka,
valutica) aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog šljunka, šljunka,
punilo) koje se dobiva daljnjim • kameno brašno (i punilo) mljevenjem prethodno mljevenjem prethodno na neki na neki nač in in drobljenje i sijane i sijane kamene sitneži.
35
36
37
38
39
40
41
Temeljna jee z Temeljna j za adać a tehnike (građ evinske evinske mehanizacije) i tehnologije z tehnologije zeemljanih radova pretvorba svih svih • pretvorba
vrsta (i (i oblika oblika pojavljiv pojavljivanja) anja) prirodnih tala i i stijena stijena u zemlja zemljane ne materijale (zemljana gradiva) u užem smislu odnosno u usitnjene materijale ( sipka sipka gradiva )
koji se se zati zatim m • koji
u ka kao o takva dalje u logisti č č kom i tehni č tehnološkom jednost jednostavnije avnije i i lakše lakše čk o‐tehnološkom koriste – prerađ uju, uju, ugrađ uju uju ili ili trajno trajno odlažu
42
Građ evinska evinska mehanizacija mehanizacija z za a zeemljane radove z • strojevi za pripremu za pripremu (miniranje, (miniranje,
iskop) te postrojenja postrojen ja preradu preradu zemlja zemljanih nih i i kamenih kamenih materijala, • strojevi za prijenos za prijenos ili prijevoz prijevoz zemljan zemljanih ih i kamenih materijala (transportna sredstva) sredstva) , , • strojevi za za ugradnju (pripremljenih (pripremljenih zemlja zemljanih nih i kamenih) materijala ka kao o gradiva, strojevi i i oprema oprema za za geotehni č čk e radove u užem • strojevi smislu, ni i ostali ostali strojevi strojevi . • pomoć ni i
43
POVRŠINSKI ISKOP POVRŠINSKI ISKOP T TLA I ST STIJENE
44
Bez obzira na oblik i oblik i na nač in in odnosno tehniku i tehnologiju i tehnologiju izvođ enja zemljan enja zemljanih ih radova pri radova pri iskopu iskopu (ruč no no ili strojno): ili (s (s prethodnim prethodnim miniranjem) stijene • tla ili • kopanjem,
ili bez bez prethodnog prethodnog miniranja stijene • tla ili • rezanjem, • ripanjem, struganjem, glodanjem ... pripadni složeni pripadni složeni postupci, postupci, (pod)procesi ili (pod)procesi ili zahvati zahvati uvijek uvijek č ka odnosno č ko‐mehani č čk a bitno mijenjaju geotehni č odnosno fizi fizi č obilježja tla ili ili stijene stijene koja se kopa kopa kao kao primjerice primjerice njihov • izgled, • strukturu
(građ u), u), sadržaj vode, • sadržaj vode, • obujam, masu, gustoć u, u, • homogenost, č vrstoć u itd.
45
Iskopani (“rastresiti”) Iskopani (“rastresiti”) materijal uvijek materijal uvijek ima ima već i obujam i obujam (a time manju gustoć u) u) od od (“sraslog”) (“sraslog”) obujma prost obujma prostora ora iskopa što se pojmi se pojmi k kao ao rastresitost rastresitost iskopanog iskopanog materijala (odnos “sraslo” – “sraslo” – “rastresito” – “rastresito” – “ugrađ eno”) eno”)
46
U po pogledu š šiireg p poodruč j ja a ili pr prostora odvijanja iskopa u/na terenu vanjski tj. tj. površinski površinski (nadzemni, (nadzemni, • vanjski
otvoreni) iskopi
• izvode se na/pri površini terena površini terena
ili u ili u određ enoj dubini enoj dubini terena s njegove površine njegove površine (najmanje (najmanje jedna jedna ploha ploha prost prostora ora iskopa uvijek uvijek otvorena otvorena s površine terena)
• podzemni podzemni (tunelski) (tunelski)
iskopi
• izvode se u dubini tla dubini tla ili stijene ili stijene ispod njezine ispod njezine površine površine (pri emu se površina se površina terena iznad iskopa iznad iskopa ne mijenja tj. ostaje č emu
prirodno cjelovita tijekom i nakon i nakon podzemnog podzemnog iskopa)
podvodni iskopi • podvodni iskopi izvodi se neposrednim radom ljudi ljudi i i strojeva strojeva • izvodi se s kopna ili ili ss površine vode (tj. s nekog nekog plovila) plovila) • u vodi vodi (tj. (tj. na na površini površini samog samog dna ili pokosa pokosa obale) ajevima podvrsta a površinsk površinskog og ili podzemnog podzemnog • nekim sluč ajevima podvrst •
iskopa koji koji se se izvode u vodi vodi ili ili pod vodom pod vodom • kesonski iskop kesonski iskop
47
48
49
50
Podzemni tunelski iskop Podzemni tunelski iskop obuhvać a iskop (izvedbu) • “mikro tunela” č itih tunela” (polaganje (polaganje razli č itih vodova) • takovih su mjera da onemoguć avaju po avaju po č ovjeku njihovu njihovu prohodnost prohodnost • izvode se pretežit se pretežito o posebnim automatiziranim i robotiziranim i robotiziranim tehnikama i tehnologijama i tehnologijama probijanja probijanja tla uz istovremeno provlač enja enja cjevovoda ili instalacijskih ili instalacijskih vodova kroz iskopano ili probijeno • smjernih potk smjernih potkopa opa (posebni tuneli (posebni tuneli malog malog popre popreč nog nog
presjeka) presjeka) koji služe koji služe za za • •
usmjeravanje iskopa već ih ih tunela na istom mjestu (smjerni potkopi) potkopi) polaganje nekih vodova.
• tunela razli č čite i te duljine te • malog (tzv. “mini tuneli”), “mini tuneli”), srednjeg, srednje velikog ili velikog ili velikog popreč nog presjeka. nog presjeka. • podzemnih prost čite čine podzemnih prostorija orija (“kaverni”) razli č i te veli č i ne i
oblika pružanja oblika pružanja • (podzemne željezni (podzemne željezni č ke stanice č ke
i garaže, i garaže, podzemna skloništa i skladišta ili odlagališta, ili odlagališta, podzemne podzemne elektrane, podzemni elektrane, podzemni proizvodni proizvodni pogoni ...) pogoni ...)
51
52
53
54
U po pogledu veli č i ne, oblika i i mjera mjera p prrostora iskopa čine, te u p poogledu tehnike i i tehnologije tehnologije nač ina njihove prrovedbe razlikuju p osnovni oblici oblici površinskih površinskih • osnovni
iskopa na razini razini ili ili s s
razine terena • plitki površinski iskopi površinski iskopi humusa humusa
ili trošnog ili trošnog površinskog površinskog sloja, iskopi u iskopi u svrhu uređ enja enja ili reklamacije ili reklamacije zemljišta, zemljišta,
• masovni široki široki površinski iskopi površinski iskopi u u
okviru nekih građ evina evina
hidrotehni č kih sustava č kih •
iskopi temelja iskopi temelja velikih brana, iskopi iskopi umjetnih umjetnih akomulac akomulacijskih ijskih jezera, jezera, iskopi iskopi velikih plovnih velikih plovnih kanala i umjetnih i umjetnih vodotoka, širina ovih iskopa je iskopa je u nač elu elu već a od širine širine dozerskog noža,
• iskopi usjeka, iskopi usjeka, predusjeka predusjeka i ve i već ih zasjek ih zasjeka, a,
iskop manjih manjih zasjek zasjeka a na
kosini terena kosini terena •
iskop tzv. “stepenica” na “stepenica” na padinama padinama na kojima se kasnije izvode nasipi) pri nasipi) pri emu se ovi iskopi ovi iskopi pretežito pretežito promatraju promatraju kao iskopi u iskopi u razmjerno skuč enom enom č emu prostoru,
55
nastavak – nastavak –
• iskopi kanala iskopi kanala odvodnje odnosno meloracijskih mrež mreža, a,
jaraka i i manjih manjih kanala, • iskopi jaraka • iskopi rovova iskopi rovova •
iskopi rovova iskopi rovova ponovo ponovo se zatrpavaju se zatrpavaju iskopanim iskopanim materijalom iz rova nakon polaganja nakon polaganja cjevovoda ‐ razlika od od kanala kanala i jaraka jaraka koji ostaju koji ostaju trajno iskopani a iskopani a iskopani materijal iskopani materijal se se trajno odlaže izvan njihova iskopa
ć ih iskopi temelja (pojedinač nih, nih, trakastih, složenih pli složenih pli ć ih i • iskopi temelja
dubokih) • iskopi gra iskopi građ evnih jama evnih jama i ostali i ostali potrebni iskopi potrebni iskopi •
omoguć avaju avaju izvedbu građ evnih jama evnih jama (iskopi posebnih posebnih vrlo dubokih i čni i uskih rovova za rovova za izvedbu zavjesa izvedbu zavjesa i zidova zidova građ evnih jama evnih jama te ostali sli ostali sli č n iskopi)
č kih posebni iskopi u u okviru izvedbe geotehni č kih • posebni iskopi
konstrukcija pri konstrukcija pri temeljenju temeljenju •
iskopi ko iskopi kod d pilotiranja pilotiranja i sl. i sl.
• ostale vrste
iskopa za potrebe iskopa za potrebe građ enja enja • iskopi u iskopi u okviru nalazišta nalazišta prirodnih prirodnih gradiva ‐ glinokopa, šljunč ara ara i i kamenoloma kamenoloma (površinskim kopovi) .
56
U po pogledu oblika i sm smjera p prružanja prrostora iskopa te međ usobnog p usobnog odnosa i či ne mjera veli č mjera p prrostora iskopa •
linijski iskopi linijski iskopi •
primjerice: iskop rovova, kanala, jaraka, kanala, jaraka, zatimi zatimi iskop iskop trakastih temelja, zatim temelja, zatim potkop potkopa, a, tunela, i sl., i sl., •
•
plošni iskopi plošni iskopi •
primjerice: iskopi humusa iskopi humusa i trošnog i trošnog tla, iskopi ve iskopi već ih ih građ evinskih evinskih jama, široki jama, široki iskopi iskopi u u šljunč arama, arama, kamenolomima, glinokopima i sl., •
•
površina iskopa znatno iskopa znatno je je već a od od dubine dubine iskopa,
skuč eni (“to eni (“toč kasti”) kasti”) iskopi •
•
na već oj duljini oj duljini kopa kopa po po mjerama isti ili isti ili nepromjenjlivi nepromjenjlivi popre popreč ni ni presjek presjek iskopa,
primjerice: iskopi temelja iskopi temelja samaca, “šahtova”, zatim “šahtova”, zatim iskopi manjih iskopi manjih građ evinskih jama, evinskih jama,
složeni iskopi složeni iskopi od od navedenih navedenih •
primjerice: iskopi predusjeka, predusjeka, usjeka i zasjeka, zasjeka, iskopi velikih iskopi velikih kanala i sl., i sl., kao (kombinacija linijskih, plošnih linijskih, plošnih i sku i skuč enih enih iskopa ovisno i njihovim i njihovim mjerama i duljini i duljini pružanja). pružanja).
57
Iskop tla i/ili stijene, kao tehnički i tehnološki postupak ili zahvat •
ili ru ili ruč ni iskop ni iskop tla i/ili stijene i/ili stijene pomo pomoć u manje više čajenih, jenih, “povijesnih”) ruč nih “primitivnih” (uobi “primitivnih” (uobi č a nih alata – iskop tla: lopate (ašovi), motike, trnokopi (“krampovi”) trnokopi (“krampovi”) – iskop stijene: željezne stijene: željezne ili č eli č n u čne e motke (“pajseri”, “ č čuskije” ...) skije” ...)
•
ili manje ili manje više (mehanizirani) strojni strojni iskop iskop tla i/ili stijene i/ili stijene – iskop
tla: sve vrste postupak vrste postupaka, a, alta i pripadnih pripadnih strojeva za strojeva za zemljane radove (bageri, dozeri ...) – iskop stijene u užem smislu (iskop u stijeni) • “mehani č čki” iskop i” iskop stijena tanke slojevitosti i/ili slojevitosti i/ili velike velike k raspucalosti te male č vrstoć e, primjenom e, primjenom nekog (uproš ć e ćenog) nog) “fizikalnog” postupka postupka (prethodnog ili istovremenog) ili istovremenog) razaranja stijene – otkidanje otkidanje (udar), oranje (ripanje, rijanje), – oranje struganje (glodanje) itd., – struganje
58
nastavak: iskop isk op stijene u užem smislu (iskop u stjenskom masivu) • iskop stijene strojnim strojnim putem putem nakon nakon prethodnog prethodnog miniranja radi njezina pretvaranja njezina pretvaranja u razmjerno sipki materijal sipki materijal pri pri č emu nakon miniranja slijedi strojni slijedi strojni iskop iskop stijene kao tla u užem smislu: – iskop
stijene strojnim strojnim putem putem nakon njezinog njezinog prethodnog prethodnog čnog og miniranja (rastresanje stjenskog masiva miniranjem djelomi č n do popušt do popuštanja) anja) » iskop
onih vrste stijena kod kojih kod kojih je je to moguć e zbog njihove geološka makrostruktura (tanka (tanka uslojenost, izražena ili vidljiva ili vidljiva velika raspucalost) te slabija fizi slabija fizi č k k čko o‐mehani č čka a obilježja (mala do srednje mala tvrdoć a, a, č vrstoć a i žilavost), žilavost),
– iskop
stijene strojnim strojnim putem putem nakon cjelovitog (potpunog) miniranja (potpuno lomljenje stijenskog masiva) » iskop
homogenih stijena ili stijena ili stijena debele do vrlo debele uslojenosti pomoć u eksploziva.
59
Površinski (nadzemni, otvoreni) Površinski (nadzemni, sttrojni i iskop s iskop ‐ • bilo koje
vrste tla, • nekih trošnih stijena u tlo (primjerice glinoviti sedimenti, lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih litoloških stava, fliševi stava, fliševi i flišolike geološke tvorevine, siltiti) • prethodno minirane stijene, • moguć je •
dozerski iskop (iskop dozerima, dozer ‐utovarivač ima) ima) –
•
na tri osnovna tri osnovna nač ina ina ‐
masovni iskop masovni iskop struganjem te istovremeni transport iskopanog transport iskopanog sipkog materijala guranjem na gomilanje i/ili razastiranje, i/ili razastiranje,
bagerski iskop bagerski iskop (iskop bagerima, rovokopač ima ima – “trenč erima”, erima”, strojevima s otkopnim krakom) –
razli č ite tehnike kopanja (ovisno u veli č i ni i obliku obliku prostora prostora iskopa, vrsti i vrsti i stanju stanju č ite čini i materijala koji se koji se kopa te o vrsti otkopnog vrsti otkopnog alata) kao i transport i transport (prijenos (prijenos ili dodavanje) otkopanog materijala bilo na odlaganje bilo u neko transportno sredstvo,
skrejperski iskop (iskop skrejperima, dozer ‐skrejperima) – masovni iskop masovni iskop pretežit pretežito o zemljanih materijala struganjem te autoprijevoz iskopanih materijala kao i njegovu i njegovu ugradbu razastiranjem, pri razastiranjem, pri č emu se svi navedeni tehnološki navedeni tehnološki zahvati zahvati izvode izvode u neprekinutom kretanju stroja bez ikakva stajanja. •
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
Razrada iskopa podjela prostora ora • podjela prost – u
iskopa u dijelovima
uspravnom smislu (iskopi po pojedinim po pojedinim razinama)
s podnice (podine, dna) iskopa prema iskopa prema gore (prema površini iskopa) površini iskopa) • s površine iskopa prema iskopa prema dole tj. prema tj. prema podnici podnici (podini, dnu) iskopa •
– u
vodoravnom (tlocrtnom) smislu – pro proč elni elni (“frontalni”,
izravni) iskop iskop (po (po č itavoj širini ili širini ili u u punoj širini) širini) █ proč elni elni (”razvijaju (”razvijajuć i”) iskop i”) iskop u dijelovima dijelovima po po – pro širini i i duljini širini duljini ₪ – iskop s prethodnim prethodnim prodorom prodorom (“šlicom”) – postrani iskop postrani iskop ╧ – složeni iskop složeni iskop
od navedenih od navedenih
74
75
76
77
78
79
MINIRANJE STIJENE
80
• Miniranje je Miniranje je
razaranje i i usitnjavanje usitnjavanje neke č vrste ili ili tvrde tvrde građ e (stijene) djelovanjem određ ene ene eksplozivne tvari (eksploziva) odnosno eksplozijom.
• Miniranjem stijene prilik stijene prilikom om građ enja enja – provedba
omoguć ava ava se –
iskopa u stjenskim masivima,
– pridobivanje
tehni č k i ukrasnog ukrasnog kamena kamena.. čkog og i
Ukupni minerski radovi radovi sastoje sastoje se od ‐ • Ukupni minerski – radova
na bušenju i
– radova
miniranju u užem smislu pojma smislu pojma
• (rukovanje
eksplozivom i i ostalim ostalim eksplozivnim ”inicijalnim” sredstvima, izvedba tj. opremanje “mina” “mina” te te aktiviranje odnosno djelovanje eksplozivne tvari tvari odnosno odnosno eksploziva).
81
Radovi na bušenju i i miniranju Radovi n miniranju obuhvać aju izvedbu • bušotina stijeni odre stijeni određ ene ene duljine, nagiba i promjera) promjera)
• (šupljina u • u koju se stavlja
• eksploziv
(tvar koja pod pod djelovanjem djelovanjem topline ili ili udara udara u vrlo • (tvar koja kratkom vremenu oslobađ a vrlo veliku energiju) • i tako i tako se dobiva • mina i opskrbljena opskrbljena • (bušotina napunjena eksplozivom i
inicijalnim sredstvom sredstvom za za aktiviranje eksploziva udarom i toplinom). eni broj mina mina raspoređ en po en po nek om pravilu • Određ eni broj om pravilu u stijeni masi stijeni masi daje daje minsko minsko polje polje.. • Eksplozija minskog Eksplozija minskog polja polja je je kontrolirano aktiviranje mina (eksplozivnog punjenja (eksplozivnog punjenja bušotina) koje to polje to polje obuhvać a. a.
82
mina
mina radovi na radovi na bušenju
minsko polje minsko polje 83
eksplozija
U pogledu područja (prostora) njihove izvedbe na/u terenu nadzemni nadzemni (površinski) (površinski) građ evinski minerski evinski minerski radovi koji koji se izvode s površine terena gdje se minira u manjoj ili većoj dubinu stijenskog masiva, • podzemni (tunelski) podzemni (tunelski) građ evinski minerski evinski minerski radovi koji koji se izvodi unutar stijenskog masiva, te • podvodni gra podvodni građ evinski minerski evinski minerski radovi radovi koji se izvode u stijeni pod vodom ili u stijeni zasićenoj vo vodom. dom. •
84
Ukupni minerski Ukupni minerski radovi radovi obuhvaćaju (1) pripremu minerskih radova, zatim (2) glavne minerske radove na bušenju i i glavnom glavnom (primarnom) miniranje stijene te na kraju (3) možebitne radove na naknadnom
(dopunskom,
sekundarnom) miniranju onih dijelova stijene koje se nije uspjelo minirati na željeni načinu okviru glavnog miniranja.
85
Prethodna obvezna obvezna p prriprema minerskih radova izrada plana • izrada plana
(elaboriranog projekta) (elaboriranog projekt a) miniranja , • pismeno obavještavanje lokalne samouprave ‐ o nač inu provedbe inu provedbe minerskih radova i uzbunjivanja i uzbunjivanja prilikom prilikom samog miniranja (otpucavanja mina) i • o nač inu zaš inu zaštite tite okoliša od štetnog štetnog utjecaja utjecaja pri pri miniranju miniranju , •
đ ivanje pregled i pismeno pismeno utvr đ ivanje stanja svih • detaljni pregled i građ evina evina u područ ju moguć eg eg utjecaja minerskih
radova kako bi se radova kako bi se izbjegli nesporazumi izbjegli nesporazumi ok oko o možebitnih šte možebitnih šteta ta nastalih za nastalih za vrijeme miniranja odnosno nastalih kao kao posljedica posljedica miniranja • logistika dobave eksploziva odnosno organizacija nabave, dopreme i uskladišt i uskladištenja enja eksploziva eksploziva i inicijalnih sredstava.
86
Bušenje stijene Bušenje stijene može biti: (u smislu nač ina ina neposrednog djelovanja samog alata na mjestu dodira sa stijenom) • dinami č čk o: drobljenje stijene
udarom alata, • stati č č ko: mrvljenje ili ili rezanje rezanje stijene pritiskom pritisk om uz okretanja alata. U gra U građ evinskim evinskim minerskim radovima uglavnom se primjenjuje se primjenjuje udarno (perkusivno) bušenje istovremeni udar na na alat za za • obuhvać a istovremeni udar bušenje sa djelomi č nim zakretanjem č nim zakretanjem alata.
87
Udarno bušenje Opremu za udarno bušenje minskih bušotina č ine: ine: • (udarni) bušač i ći (pretvara i č eki ć i (pretvara svoju pogonsk svoju pogonsku u energiju u radnu) pribor (alati) za za bušenje (neposredno razara stijenu). • pribor (alati) ći (Udarni) bušač i i č eki ć i pojavljuju pojavljuju se kao ‐ ni (udarni) bušač i i č eki ć • (samostalni) ruč ni (udarni) ć , • lafetiran ć(i) lafetiranii (udarni) bušač (i) (i) č eki ć ( i) na (polu)‐ pokretnom (vuč enom) enom) ili samohodnom ili samohodnom post postolju olju koje nosi jedan jedan ili više ili više krakova koji drže koji drže lafete koje nose bušać i i č eki ć (samohodne ć(i) bušilice: samohodni samohodni lafetirani lafetirani bušač (i) (i) č eki ć ( i) ili ili buše bušeć a kola) ća može biti Pogon (udarnih) bušač ih ih č eki ć ni (tlač eni eni zrak – zrak – potreban kompresor) • zrač ni i hidrauli č ni (ulje pod (ulje pod visokom visokom pritisk pritiskom om ‐ • prevladavajuć i hidrauli č ni ća i moguć a automatizacije i i robotizacije robotizacije ukupnog rada č eki ć bušilica)
88
Bušenje i i bušilice bušilice
Udarni bušač i i č eki ć Udarni buša i mogu ć i mogu biti ‐ vanjski (izvan bušotine, • uglavnom na hidrauli č ni č ni pogon) dubinski (unutar bušotine, bušotine, • dubinski (unutar zrač ni ni pogon pogon samog eki ć a č eki ća). ).
89
Lafetirane bušilice Lafetirane bušilice ‐ dubinski ći dubinski buša bušać i i č eki ć i (DTH)
90
U gra građ evinarstvu se evinarstvu se uglavnom koriste vanjski udarni vanjski udarni buša bušač i i č eki ć se dijele č eki ć i koji se na – •
će mase do 30 lake ruč ne ne bušač e č eki ć 30 k kg zasada uglavnom na na pogon pogon stla stlač enim enim (komprimiranim) zrakom,, zrakom
•
će mase teške lafetirane bušač e č eki ć mase prek preko o 30 30 k kg pa č ni do (trenutno) ok oko o 500 k 500 kg uglavnom na na hidrauli hidrauli č ni pogon.. pogon • izvode uz udarno (perkusivno) bušenje ‐‐ • visokoferkventno udarno bušenje (vibrobušenje), • po po potrebi potrebi kružno kružno bušenje pritisk bušenje pritiskom om bez udara 91
Vanjski buša Vanjski bušač i i č eki ć i ći Srednje teški teški do do vrlo teški lafetirani vanjski udarni vanjski udarni hidrauli č n čni i
Laki ru Laki ruč ni vanjski ni vanjski buša bušač i i č eki ć i ći
•
• • • •
izvedba bušotina promjera do ok oko o 40 mm , za dubine dubine bušenja bušenja do oko ok o 4 m , prodiranja u stijenu do ok oko o 20 20 cm/min cm/min , čki u i uč inak prakti č k inak bušenja ok oko o 6m/sat , troše do ok oko o6 m3/min stlač enog enog zraka zrak a (oko 6 bara).
•
izvedba bušotine promjera do ok oko o 150 mm ,
za dubine dubine bušenja bušenja do oko ok o 25 m , • prodiranja u stijenu do ok oko o 150 150 cm/min cm/min , čki u i uč inak k inak • prakti č bušenja ok oko o 20m/sat •
92
ći mase Ruč ni i buša bušač i i č eki ć i mase do 30 0 k kg
pogon stlač enim enim (komprimiranim) zrakom zrak om
potporna noga
93
Jednostavnije (manje) lafetirane bušilice ‐ vanjski č eki ć i vanjski udarni udarni buša bušač i i č eki ć i
Lafet La fetir iran anee sam samoho ohodn dnee bušilice vanjski bušać i i eki ć i č eki ći
dubinski ć i bušać i i č eki ć i (DTH) samo vanjski bušać i i č eki ći eki ć i
95
Bušać i i pribor ili pribor ili alat alat za za bušenje • monoblok svrdla (usadnik u klip eki ć a prsten, šipk šipka a i glava i glava č eki ća, , grani č čni ni prsten, svrdla č ine jedno ine jedno tijelo; nakon
potpunog trošenja glave svrdla nemoguć a je daljnja uporaba č itavog itavog svrdla), • monoblok svrdla sa krunicama krunicama (usadnik, (usadnik, grani č n prsten i šipka šipka č ine jedno ine jedno tijelo, čni i prsten
glava svrdla su krunice koje se posebno se posebno navijaju na na šipku šipku svrdla tako da se mogu mijenjati), • šipke s krunicama krunicama (usadnik (usadnik sa grani č n e i krunice i krunice se čnikom, šipk ikom, šipke međ osobno osobno spajaju ili sastavljaju ili sastavljaju
preko preko navoja ili spojnicama ili spojnicama sa navojima.
96
Mono Mo nobl blok ok sv svrrdl dla a • služe služe za za izvedbu bušotina krać ih ih duljina lakim ćima ruč nim zra nim zrač nim nim č eki ć i ma i to i to u uglavnom mekšim i manje abrazivnim stijenama stijenama (vapnenci) (vapnenci) a slijedeć ih ih
su obilježja: • glava
svrdla može biti sa biti sa ‐
ivom • jednobridnim sječ ivom ivom • trobridnim sječ ivom • križnim sječ ivom, ivom, • (rijeđ e) častom stom glavom, e) bradavi č a • promjer glave promjer glave svrdla je svrdla je uglavnom do 38 mm. 38 mm. • sječ ivo je ivo je od od tvrde tvrde kovine npr. volfram ili tungsten ili tungsten karbida, ni presjek presjek šipki šipki je je uglavnom šestr uglavnom šestrokutnik okutnik,, • popreč ni i usadnik i prsten prsten i šipka šipka i glava i glava svrdla su standardiziranih • i usadnik
mjera po mjera po širini širini i i po po dužini i dužini i po po obliku, • najveć a trajnost do trajnost do ok oko o 600 m 600 m bušenja (ovo je (ovo je ovisno o vrsti vrsti stijene stijene i kamena i kamena u njoj, te njegovoj abrazivnosti njegovoj abrazivnosti i tvrdoć i) i)
97
Mono Mo nobl blok ok sv svrrdl dla a s sa a krunicama • služe služe za za izvedbu
bušotina do oko ok o 6 m (napr. bušenje vodoravnih i ostalih i ostalih bušotina u tunelima) teškim lafetiranim čnim im č eki ć ćima hidrauli č n i ma u svim vrstama stijena
• rabe
se slijedeć e vrste krunice:
• križna krunica sa
4 sječ iva iva promjera od od 38 38 mm mm do 64 mm • X ‐krunica sa 4 sječ iva promjera iva promjera od 64 mm do 102 mm • bradavi č a krunice promjera od časte ste krunice promjera 64 mm do 127 mm. 127 mm. • trajnost krunica trajnost krunica od od 300 300 pa pa do 1800 m.
98
Šiipke s krunicom Š • služe za služe za udarno bušenje svih vrsta stijena na već im im
dubinama (vodoravnih, kosih ili uspravnih dubinama (vodoravnih, ili uspravnih bušotina već ih ih duljina) • sastoje se od od slijede slijedeć ih ih dijelova standardiziranih • krunice (za bušenje) mogu biti ‐
mjera:
• križna • X ‐krunica • bradavi č a časta sta sa pilot ‐svrdlom • višestrana sa pilot • dvodjelana (pilot dio (pilot dio i dio i dio za za proširivanje) proširivanje)
šipki (za produžavanje produžavanje duljiine bušenja) presjeka bušenja) presjeka ‐ • šipki (za • •
ili kružnog ili kružnog ili šesterok šesterokutnog, utnog,
• usadnika (sa grani č eg č eki ć a čnikom) nikom) u klip bušać eg ća, , • spojnica ("kuplunga") usadnika, šipki usadnika, šipki i i krunica, krunica,
99
Pribor za za bušenje: bušać e š šiipke i i krunice krunice
100
Pribor za za bušenje ‐ krunice
101
Proizvodnja stla Proizvodnja stlač enog zraka enog zraka • Stlač eni (komprimirani) eni (komprimirani) zrak zrak za potrebe za potrebe bušać ih ih č eki ća ili bušilice eki ć ili bušilice na na zra zrač ni ni pogona proizvode pogona proizvode
kompresori . • Uobi č čajeni radni jeni radni pritisci ukupne a pritisci ukupne građ evinske evinske opreme na na zra zrač ni ni pogon pogon su 7 7 bara bara .
•
U smislu U smislu pokretljivos pokretljivosti ti kompresori kompresori se se dijele na: • nepokretne (stalno u kompresorskim post kompresorskim postajama), ajama), • prenosivi • pokretni (vu pokretni (vuč eni uglavnom eni uglavnom na kotač ima). ima).
• Pogon
kompresora može biti:
• elektri č n čni i • diesel ‐ pogon n • diesel ‐elektri č čni. i.
102
Podjela kompresora u smislu nač ina ina – • vrlo
rijetki u primjeni ‐ kružni rijetki u kružni kompresori kompresori (uglavnom pokretni) (uglavnom pokretni)
tlač enje zrak enje zraka a postižu u međ uprostoru uprostoru slobodno uloženih lopatica ekscentri č nog smještenog rotora i komore, i komore, č nog i ne zraka a nižeg pritisk nižeg pritiska, a, • proizvode manje koli č čine zrak rijetki u u primjeni ‐ klipni klipni kompresori kompresori (uglavnom (uglavnom • rijetki •
nepokretni) • tlač enje zrak enje zraka a postiže se klipom unutar kružne unutar kružne komore, • proizvode velike koli č čine zrak ine zraka a visokog pritisk visokog pritiska, a,
•
češ š ć ći u čani kompresori ni kompresori (uglavnom naj č e i u primjeni ‐ vij č a (uglavnom pokretni) tlač enje zraka enje zraka postiže postiže se u međ uprostoru uprostoru dvaju (helikoidnih) vijaka, • proizvode manje koli č i ne zraka nižeg pritiska. nižeg pritiska. čine zraka •
103
Proizvodnja stlač enog z enog zrraka – po pokr kre etn tni i v vij č i kompresor kompresor ča ni
104
XAS 746 / 746 / XAS XAS 1600 CD6 1600 CD6 is an oil ‐injected rotary injected rotary screw compressor screw compressor that that delivers from delivers from 753 l/s (1600 cfm) (1600 cfm) at 7 at 7 bar bar (100 (100 psig) to 645 l/s (1370 cfm) at 10.3 at 10.3 bar (150 bar (150 psig). The machine is powered by powered by a a Caterpillar C13 diesel engine diesel engine which fully complies fully complies with Tier ‐ III/Stage‐III e III e xhaust emission standards
They typically They typically carry carry enough enough ANFO ANFO,, emulsion and and stick stick for an for an entire shift so shift so you do not have not have to waste trips back to back to the magazine. Each is a self ‐contained unit with unit with a telescoping boom and and self self ‐ leveling, rotating personnel rotating personnel basket basket to to load faces, faces, up‐holes and and down down‐holes quickly and quickly and safely. safely.
106
Dozeri (dozer ‐utovarivač ) ‐ Dozerski iskop ‐ 107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
Skrejperi Sk (dozer ‐ s skkrejper) 122
123
124
125
126
127
128
